{"id":1310,"date":"2015-04-14T11:12:35","date_gmt":"2015-04-14T11:12:35","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2015\/04\/14\/bosna-i-hercegovina-u-drustvu-s-ruandom\/"},"modified":"2015-04-14T11:12:35","modified_gmt":"2015-04-14T11:12:35","slug":"bosna-i-hercegovina-u-drustvu-s-ruandom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2015\/04\/14\/bosna-i-hercegovina-u-drustvu-s-ruandom\/","title":{"rendered":"Bosna i Hercegovina u dru\u0161tvu s Ruandom"},"content":{"rendered":"<p>Analiziraju\u0107i pravo vlasni\u0161tva, poreze, rasprostranjenost korupcije, osobne, trgovinske i monetarne slobode, birokraciju i za\u0161titu ulaga\u010da magazin Forbes je na\u0161u zemlju svrstao u dru\u0161tvo najegzoti\u010dnijih zemalja za poslovanje me\u0111u kojima su Ruanda, Zambija i Barbado, pi\u0161e Dnevni list. BiH se na\u0161la na 84. mjestu, samom za\u010delju europskih dr\u017eava, a &#8220;utjeha&#8221; su nam Srbija koja je jedno mjesto iza nas, Ukrajina i Rusija. Ukoliko gledamo prethodna rangiranja koja rade analiti\u010dari ovog jednog od najuglednijih svjetskih magazina, na\u0161a zemlja iz godine u godinu stalno nazaduje, odnosno ostale zemlje napreduju. Koliko su ostale zemlje biv\u0161e nam dr\u017eave ispred nas, govori i podatak prema kojemu je Slovenija 14. na ovoj ljestvici i to ispred SAD-a koji je na 18. mjestu, a slijede Makedonija koja je na 31., Hrvatska na 46., a Crna Gora je na 48. mjestu. Ukoliko gledamo pojedina\u010dne kriterije, BiH je najlo\u0161ije ocijenjena kada je u pitanju birokracija pa se po tom kriteriju na\u0161la na dalekom 120. mjestu. Slijede vrlo lo\u0161e ocjene za porezno optere\u0107enje po kojima je BiH pozicionirana na 118. mjesto. Na niskoj razini su i osobne slobode po kojima BiH zauzima 67. mjesto, sloboda trgovine 36., dok je najbolje ocijenjena monetarna sloboda. Dosta lo\u0161e su ocijenjeni i segmenti imovinskih prava te za\u0161tita investitora, a za lo\u0161 polo\u017eaj dr\u017eave, kada su u pitanju uvjeti poslovanja, kriva je i korupcija. Forbes isti\u010de kako je ekonomija na\u0161e zemlje \u201cu tranziciji s vrlo ograni\u010denim tr\u017ei\u0161nim reformama\u201d, a koja se uglavnom oslanja na izvoz metala, energije, tekstila i namje\u0161taja, \u201cali i na stranu pomo\u0107\u201d, dok strane banke, uglavnom one iz Austrije i Italije, kontroliraju ve\u0107inu bankarskog sektora. Forbes smatra kako \u201cdecentralizirana vlast ko\u010di i usporava koordinaciju ekonomske politike i reforme, dok opse\u017ena birokracija i podijeljeno tr\u017ei\u0161te obeshrabruju strane ulaga\u010de\u201d. Isti\u010du kako privatni sektor u BiH ipak raste, istina vrlo sporo, ali i kako strane investicije bilje\u017ee konstantan pad jo\u0161 od 2007. godine. &#8220;Javna potro\u0161nja je i dalje visoka, a sve zbog opse\u017ene administracije na dr\u017eavnoj, entitetskoj i lokalnoj razini. Visoka nezaposlenost i dalje je najozbiljniji makroekonomski problem&#8221;, nabraja se u ovoj analizi. Metodolo\u0161ki pristup koji koristi Forbes prakti\u010dno je isti kao i Svjetske banke. Pravna sigurnost je me\u0111u najva\u017enijim parametrima atraktivnosti za ulaganja nekog podru\u010dja. Sama birokracija je najvi\u0161e zaslu\u017ena za lo\u0161u poziciju. BiH se promatra na osnovi slo\u017eenosti sustava, velikog broja institucija, posebno onih koji izdaju dozvole, ali i broja procedura, \u0161to dovodi do visokog stupnja birokratizacije u ovakvim izvje\u0161\u0107ima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Analiziraju\u0107i pravo vlasni\u0161tva, poreze, rasprostranjenost korupcije, osobne, trgovinske i monetarne slobode, birokraciju i za\u0161titu ulaga\u010da magazin Forbes je na\u0161u zemlju svrstao u dru\u0161tvo najegzoti\u010dnijih zemalja za poslovanje me\u0111u kojima su Ruanda, Zambija i Barbado, pi\u0161e Dnevni list. BiH se na\u0161la na 84. mjestu, samom za\u010delju europskih dr\u017eava, a &#8220;utjeha&#8221; su nam Srbija koja je jedno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1226,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1310"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1310\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1226"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}