U posljednje vrijeme u Evropi se sve \u010de\u0161\u0107e mo\u017ee \u010duti kako termoelektrane zaga\u0111uju okolinu, nisu okolinski prihvatljive, te kako su jedni od najve\u0107ih generatora emisije stakleni\u010dkih plinova i stoga je ih je potrebno zatvoriti. Bosna i Hercegovina, koja je na putu euroatlantskih integracija, ima \u010detiri termoelektrane u Kaknju, Tuzli, Ugljeviku i Gackom, koje proizvode zna\u010dajnu koli\u010dinu elektri\u010dne energije. Sude\u0107i prema direktivama Evropske unije, na\u0161a zemlja mogla bi biti suo\u010dena sa pritiskom iz Brisela da u dogledno vrijeme zatvori ove termoelektrane, jer su “potencijalni zaga\u0111iva\u010di okoline”. Tim povodom Poslovni portal Akta.ba razgovarao je sa predsjednikom Nau\u010dno-stru\u010dnog odbora Regionalnog centra za edukaciju i informacije iz odr\u017eivog razvoja za Jugoisto\u010dnu Evropu iz Sarajeva (REIC) Aleksandrom Kne\u017eevi\u0107em, koji je pojasnio da Evropska unija nije se odlu\u010dila gasiti proizvodnju elektri\u010dne energije iz termoelektrana, nego pod pla\u0161tom politike suzbijanja klimatskih promjena \u017eeli ote\u017eati Kinezima da plasiraju svoju opremu za termoelektrane u Evropu. Kako je Kne\u017eevi\u0107 precizirao, Kina svake nedjelje otvori dvije, tri nove termoelektrane, te je razvila proizvodnju opreme koja je kvalitetna, a znatno jeftinija od evropske, dok s druge strane Evropa \u017eeli plasirati svoje vjetro i sun\u010deve elektrane. “Kako bi promjenila odnose na tr\u017ei\u0161tu energijske opreme Evropska unija uvela je pla\u0107anje naknade za emisije ugljendioksida. Zahvaljuju\u0107i tome, samo pro\u0161le godine u EU je isklju\u010deno 15 termoelektrana”, objasnio je Kne\u017eevi\u0107. Dodao je da, kako se BiH pribli\u017eava EU, \u0107e i na\u0161e termoelektrane pla\u0107ati vi\u0161u cijenu naknade za kori\u0161tenje uglja. “Naknada trenutno iznosi 20 KM po toni uglja, sa perspektivom da bude vi\u0161a od 50 KM. To ne\u0107e isklju\u010diti gradnju novih termoelektrana u BiH, ali \u0107e biti smanjena njihova ekonomi\u010dnost, odnosno bi\u0107e pove\u0107an rizik gradnje novih termoelektrana”, kazao je Kne\u017eevi\u0107. Rekao je da novac koji se dobija od naknada, doma\u0107e elektroprivrede bi mogle investirati u proizvodnju nekarbonske elektri\u010dne energije, te bi na taj na\u010din “izbubljeno mogu povratiti”.<\/p>\n
Govore\u0107i o zastarjelosti na\u0161ih termoelektrana, Kne\u017eevi\u0107 je izjavio da su one odradile vi\u0161e nego svoj dvostruki radni vijek, kroz obavljene poslove revitalizacije. “One mogu raditi jo\u0161 10 do 15 godina. Me\u0111utim, tu imamo novu prijetnju. Evropa \u017eeli izvoziti svoju opremu za odsumporavanje dimnih gasova i u toku su pregovori oko preuzimanja obaveza da se ograni\u010di emisija sumpordoksida iz postoje\u0107ih termoelektrana na nivou koji odgovara novim elektranama u Evropi”, rekao je Kne\u017eevi\u0107. Prema njegovim rije\u010dima, to je neopravdan zahtjev, jer je “neekoonmi\u010dno stavljanje nove zakrpe na staru vre\u0107u”. “Po prijedlogu EU termoelektrane koje ne ograni\u010de svoju emisiju zaga\u0111uju\u0107ih materija prema direktivama EU, mo\u0107i \u0107e nakon 2018. godine raditi jo\u0161 samo 20.000 sati (npr. pet godina po 4.000 sati.)”, pojasnio je Kne\u017eevi\u0107. Naveo je da postoji mi\u0161ljenje, izneseno u jednoj nedavno odbranjenoj doktorskoj disertaciji, da je ekonomi\u010dno jedino odsumporavanje dimnih gasova u TE Ugljevik, naravno o tro\u0161ku obje elektroprivrede, jer se time smanjuje emisija dr\u017eave. “To bi bio maksimum na\u0161ih mogu\u0107nosti da udovoljimo zahtjevu Evropske unije”, zaklju\u010dio je Kne\u017eevi\u0107.\u00a0 Spomenuo je da \u0107e, prema procjeni Me\u0111unarodne agencije za energiju, proizvodnja uglja rasti u svijetu sve do 2040. godine, ali da \u0107e zahvaljuju\u0107i politici EU proizvodnja uglja u Evropi opadati. “Kao \u0161to sam rekao to pove\u0107ava rizik gradnje novih termoelektrana u BiH. Me\u0111utim, termoelektrane na ugalj na liniji su odr\u017eivog razvoja BiH i tu imamo dva suprotstavljena zahtjeva \u2013 eksploatisati ugalj kao element razvoja u BiH ili slijediti politiku EU koja uti\u010de na smanjenje potro\u0161nje uglja. Dr\u017eava i entiteske vlade treba da su svjesne tog rizika i da upravljaju tim rizikom (kroz pregovore sa Evropskom komisijom i kroz kreiranje doma\u0107ih planova razvoja)”, dodao je Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n
Rekao je da na\u0161i investitori znaju projektovati i graditi termoelektarne, ali da ne mogu upravljati rizikom, jer je to zadatak vlasti.\u00a0 Prema njegovim rije\u010dima, u svijetu, posebno u Evropi, sna\u017ean je proces zamjene karbonske energije nekarbnoskom. “Nekarbonski izvor najprije mo\u017ee nadomjestiti nedostatak elektri\u010dne energije. Na\u0161a privreda i doma\u0107instva rasipnici su energije i tu je zadatak dr\u017eave da uspostavi sistem pove\u0107anja energijske efikasnosti kod potro\u0161a\u010da. Odgovaraju\u0107i zakoni usvojeni su u RS, ali se ne primjenjuju, dok taj zakon u Federaciji BiH nakon pet godina \u010dekanja jo\u0161 nije usvojen”, objasnio je Kne\u017eevi\u0107.\u00a0 Dodao je da u BiH imamo zna\u010dajan potecijal za nove hidroelektrane, ali ih te\u0161ko mo\u017eemo sami graditi zbog visokih investicionih tro\u0161kova. Kazao da nastajnu brojne barijere \u2013 od otpora gra\u0111ana zbog neodgovaraju\u0107eg pristupa projektu potencijalnih investitora, nesposobnosti pregovaranja sa stranim investitorima i sl. Kne\u017eevi\u0107 je ocijenio da hidroelektrane trebaju postati osnovni isporu\u010dioci elektri\u010dne energije u BiH. “Termoelektrane bi se trebale uklju\u010divati kada je visoka potro\u0161nja elektri\u010dne energije, i kada je najvi\u0161a cijena elektri\u010dne energije na otvorenom tr\u017ei\u0161tu”, zaklju\u010dio je.\u00a0 Potrebna aktuelna energijska politika u BiH
Na pitanje da li je za BiH skupa proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, Kne\u017eevi\u0107 je odgovorio da razvojem tehnologije i gradnjom postrojenja sa sve ve\u0107om snagom, opadaju tro\u0161kovi gradnje elektranana koje bi koristile obnovljive izvore energije. Naveo je da podsticaji koji se dobijaju za obnovljivu energiju, te pla\u0107anje naknada za emisije ugljendioksida \u010dine elektri\u010dnu energiju jeftinijom od one iz termoelektrana. “Moramo imati aktuelnu energijsku politiku u BiH. Stvari se brzo mijenjaju, moramo se tome prilago\u0111avati. Posebno je va\u017eno da rudnici uglja budu spremni da, u slu\u010daju pada potra\u017enje uglja, pre\u0111u na alternativnu proizvodnju (druge mineralne sirovine, bio masa, poljoprivreda i sto\u010darstvo \u2013 \u010dak i prera\u0111iva\u010dka industrija). Ne treba \u010dekati zadnji dan, pa onda otpu\u0161tati rudare. Ve\u010d danas rudnici treba da rade na back-stop (zamjenskim) tehnologijama”, poru\u010dio je Kne\u017eevi\u0107.
akta.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U posljednje vrijeme u Evropi se sve \u010de\u0161\u0107e mo\u017ee \u010duti kako termoelektrane zaga\u0111uju okolinu, nisu okolinski prihvatljive, te kako su jedni od najve\u0107ih generatora emisije stakleni\u010dkih plinova i stoga je ih je potrebno zatvoriti. Bosna i Hercegovina, koja je na putu euroatlantskih integracija, ima \u010detiri termoelektrane u Kaknju, Tuzli, Ugljeviku i Gackom, koje proizvode zna\u010dajnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1429","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1429"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1429\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}