Javni dug BiH iznosi 4,27 milijadi dolara i me\u0111u najmanjim je od zemalja biv\u0161e Jugoslavije, dok je ispod BiH jedino crnogorski javni dug, pokazuju podaci koje je u objedinjenoj publikaciji objavio portal \u201eVisual Capitalist\u201c, a koji se bavi vizuelnim prikazima poslovnih sadr\u017eaja, koriste\u0107i podatke Me\u0111unarodnog monetarnog fonda. Me\u0111utim, ekonomski analiti\u010dari smatraju da i pored toga \u0161to je javni dug BiH me\u0111u najmanjim u regionu, on i takav nije povoljan, jer su, s obzirom na stanje ekonomije, prisutni problemi u njegovom servisiranju. U najnovijoj studiji ovaj portal je na grafi\u010dkoj \u201epiti\u201c razlomio na pojedine zemlje ukupan svjetski dug koji su kreirale sve svjetske ekonomije i koji iznosi 59,7 biliona dolara, a prema podacima zvani\u010dnih institucija (MMF) o zadu\u017eenosti. Tako je najve\u0107i du\u017enik me\u0111u zemljama regiona Hrvatska, i njen dug iznosi oko 59,9 milijardi dolara, a zatim slijedi Slovenija, \u010diji je javni dug dostigao 45,96 milijardi dolara. Potom slijedi javni dug Srbije od 29,25, zatim Makedonije 6,02 milijarde dolara, BiH 4,27, dok je najmanji javni dug Crne Gore, koji iznosi oko 1,8 milijardi dolara. Ina\u010de, ra\u010dunica pokazuje da je udio javnog duga BiH u ukupnom svjetskom dugu svega 0,001 odsto. Predrag Dudukovi\u0107, \u010dlan Udru\u017eenja ekonomista RS \u2013 SWOT, rekao je da javni dug mo\u017ee biti i visok, ali da nema problema u njegovom vra\u0107anju, \u0161to je potpuno normalna stvar. \u201ePrimjera radi, SAD i Njema\u010dka imaju ogroman javni dug, ali nemaju problem u vra\u0107anju tog duga. Ako gledamo nominalno, javni dug BiH nije velik, ali problem je u velikom omjeru odnosa javnog duga BiH i bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP)\u201c, rekao je Dudukovi\u0107 i napomenuo da u ovom slu\u010daju treba posmatrati odnos javnog duga i BDP, jer se iz BDP vra\u0107a taj javni dug. Prema njegovim rije\u010dima, sam po sebi javni dug nije nekakvo mjerilo da li je zemlja u problemu ili nije u problemu. \u201eAko posmatramo samo BiH ili RS, imaju\u0107i u vidu na\u0161u ekonomiju i snagu, bez obzira na to \u0161to je taj dug me\u0111u najmanjim u regionu, on nije povoljan za BiH, odnosno RS, jer dolazi do problema u servisiranju tog javnog duga\u201c, rekao je Dudukovi\u0107. On je naveo da Slovenija i Hrvatska imaju vi\u0161estruko ve\u0107i javni dug i kada se to uporedi sa BiH, reklo bi se da smo u boljoj poziciji. Me\u0111utim, istakao je da su Slovenija i Hrvatska tim javnim dugom uspjeli da razviju svoju inftrastrukturu, ekonomiju i onda na taj na\u010din mogu i da vra\u0107aju javni dug. Prema Dudukovi\u0107evim rije\u010dima, javni dug BiH nominalno nije visok, ali ako posmatramo ostale parametre, onda je on ve\u0107 u zoni koja ba\u0161 i nije prihvatljiva za BiH. Ina\u010de, studija je pokazala da gotovo tre\u0107inu svjetskog duga (29,1 odsto) dr\u017ee SAD, \u010diji je proizvodni doprinos svjetskoj ekonomiji prili\u010dno ni\u017ei od duga \u2013 23,3 odsto. Jedna od najzadu\u017eenijih ekonomija je Japan s trostruko ve\u0107im udjelom u dugu (19,99 odsto) od onoga koji ima u proizvodnji (6,18 odsto). Japan dr\u017ei petinu globalnog duga, a me\u0111u 15 najzadu\u017eenijih dr\u017eava sedam je evropskih. Na Stari kontinent odnosi se vi\u0161e od \u010detvrtine (26 odsto) svjetskog duga. U taj izra\u010dun nije uklju\u010dena Rusija, koja je jedna od najmanje zadu\u017eenih zemalja svijeta s udjelom od 0,49 odsto, posebno imaju\u0107i na umu snagu njihove proizvodnje. Sli\u010dna je situacija s Kinom, drugom svjetskom ekonomijom, koja dr\u017ei 13,9 odsto svjetske proizvodnje i samo 6,25 odsto duga. SAD, Evropa i Japan zajedno su zaslu\u017eni za tri \u010detvrtine javnog duga. <\/p>\n
Nezavisne novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Javni dug BiH iznosi 4,27 milijadi dolara i me\u0111u najmanjim je od zemalja biv\u0161e Jugoslavije, dok je ispod BiH jedino crnogorski javni dug, pokazuju podaci koje je u objedinjenoj publikaciji objavio portal \u201eVisual Capitalist\u201c, a koji se bavi vizuelnim prikazima poslovnih sadr\u017eaja, koriste\u0107i podatke Me\u0111unarodnog monetarnog fonda. Me\u0111utim, ekonomski analiti\u010dari smatraju da i pored toga […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1466","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1466"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1466\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}