Necarinske barijere s kojima se preduze\u0107a iz BiH susre\u0107u prilikom izvoza svojih proizvoda u Srbiju ve\u0107 godinama mo\u017eda bi uskoro mogle postati stvar pro\u0161losti. Kako navode u Spoljnotrgovinskoj komori (STK), BiH je prema Srbiji prijavila \u010detiri necarinske barijere, i to tri zvani\u010dne koje su uo\u010dene prilikom izvoza pile\u0107eg mesa, mehani\u010dki otko\u0161tenog mesa i mlijeka, te jedna koja jo\u0161 nije prihva\u0107ena kao zvani\u010dna, a ti\u010de se izvoza piva. Poja\u0161njavaju da su necarinske barijere prijavljene u smislu zadr\u017eavanja robe na granici, uzimanje uzoraka za analizu svake po\u0161iljke te nepriznavanja analiza akreditovanih laboratorija BiH.<\/p>\n
\n
Tako ima slu\u010dajeva da se pri izvozu visokokvarljive robe, poput mesa, uzimaju uzorci od svake po\u0161iljke, a rezultati analiza zadr\u017eavaju robu na granici do 10 dana, sve dok ona ne postane kvarljiva. “Ovakve situacije, koje su, na\u017ealost, vrlo \u010deste, predstavljaju ozbiljan problem izvoznicima, a rje\u0161enje je jednostavna analiza rizika”, rekli su iz STK BiH. Da bi se ovim pojavama moglo stati u kraj u nekom narednom periodu, potvrdio je nedavni sastanak Mirka \u0160arovi\u0107a, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa Rasimom Ljaji\u0107em, ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, \u010dija je tema bila upravo uklanjanje necarinskih barijera u trgovini zemalja regiona. \u0160arovi\u0107 je tada predo\u010dio Ljaji\u0107u pritu\u017ebe bh. kompanija koje se bave izvozom mesa peradi i barijerama na koje nailaze u Srbiji, posebno onima koje se odnose na laboratorijske analize. Kako su nam rekli iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministri su dogovorili da nadle\u017ena ministarstva BiH i Srbije u \u0161to skorije vrijeme organizuju sastanak nadle\u017enih inspekcijskih tijela dviju zemalja kako bi bile eliminisane barijere u veoma razvijenoj trgovinskoj saradnji. Iz STK BiH rekli su da su necarinske barijere, koje se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju u trgovini izme\u0111u zemalja CEFTA regiona, tehni\u010dke, sanitarne i fitosanitarne te administrativne. Poja\u0161njavaju da se tehni\u010dke barijere javljaju u smislu neprihvatanja dokumenata o ocjeni usagla\u0161enosti, odnosno de\u0161ava se da su zemlje CEFTA regiona na razli\u010ditim nivoima usvajanja direktiva EU o tehni\u010dkim propisima, pri \u010demu se javlja problem ovakve vrste. Kod sanitarnih i fitosanitarnih barijera, ka\u017eu, dolazi do neprihvatanja sertifikata izdatih od strane akreditovanih ku\u0107a. Kada su u pitanju administrativne barijere, iz STK BiH poja\u0161njavaju da su one naj\u010de\u0161\u0107e prisutne na grani\u010dnim prelazima, i to, na primjer, netransparentna procedura carinjenja, kontrole i verifikacija dokumenata o porijeklu robe, nedostatak informacija o novousvojenim propisima, te skupa i dugotrajna procedura izdavanja dozvola. “Hronolo\u0161ki posmatrano, u 2009. godini, prema izvje\u0161taju CEFTA sekretarijata, najvi\u0161e barijera pri trgovini prijavili su Kosovo i Srbija, dok je 2015. godine najvi\u0161e prijavljenih barijera bilo od strane Srbije i BiH”, precizirali su iz STK BiH. Prema njihovim rije\u010dima, u 2009. godini dominirale su prijave barijera prilikom trgovine prehrambenim proizvodima, pi\u0107em, alkoholima i sir\u0107etom, duvanom i cigaretama te \u017eivim \u017eivotinjama i \u017eivotinjskim proizvodima. “U 2015. najvi\u0161e prijavljenih barijera bilo je tako\u0111e iz oblasti prehrambene industrije, zatim hemijske industrije, \u017eivih \u017eivotinja i \u017eivotinjskih proizvoda”, rekli su iz Komore. Dodaju da, iako se do danas broj prijavljenih barijera smanjio na najmanju mogu\u0107u mjeru, sve tri vrste barijera i dalje se javljaju pri izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u Srbiju. Nagla\u0161avaju da se problemi me\u0111usobnog nepriznavanja sertifikata proizvoda javljaju bez obzira na potpisane protokole o me\u0111usobnom priznavanju sertifikata akreditovanih laboratorija, \u0161to se smatra istinskom necarinskom barijerom. Me\u0111utim, u praksi postoje i slu\u010dajevi kada kompanije prijavljuju barijeru kao necarinsku, a nakon obavljenog preispitivanja barijere, utvrdi se kako takva barijera nije imala osnova, na primjer, sertifikat robe nije izdat od strane neakreditovane laboratorije i sli\u010dno. S tim u vezi, a kako bi se izbjegle necarinske barijere, barem one poput zadr\u017eavanja prehrambenih proizvoda na granicama, iz STK BiH ka\u017eu da je potrebno uspostaviti sistem analize rizika u svakoj od zemalja CEFTA. Poja\u0161njavaju da je analiza rizika sistem provjeravanja po\u0161iljki i uzimanja uzoraka po\u0161iljki na granicama u odre\u0111enim periodima. Ukoliko se poka\u017ee da su posljednje tri analize uzoraka negativne na tretirane sastojke, onda bi po\u0161iljke granicu trebalo da prelaze nesmetano jedan odre\u0111en period. “Za uspostavljanje ovakvog sistema nadzora zadu\u017eene su Uprave za veterinarstvo i inspekcijske slu\u017ebe svake od zemlje i trebalo bi da budu predmet njihovog me\u0111usobnog dogovora”, rekli su iz STK BiH.
Biznis.ba \/ NN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Necarinske barijere s kojima se preduze\u0107a iz BiH susre\u0107u prilikom izvoza svojih proizvoda u Srbiju ve\u0107 godinama mo\u017eda bi uskoro mogle postati stvar pro\u0161losti. Kako navode u Spoljnotrgovinskoj komori (STK), BiH je prema Srbiji prijavila \u010detiri necarinske barijere, i to tri zvani\u010dne koje su uo\u010dene prilikom izvoza pile\u0107eg mesa, mehani\u010dki otko\u0161tenog mesa i mlijeka, te […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1518","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1518","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1518"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1518\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1518"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1518"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1518"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}