Pola miliona nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, u zemlji u kojoj je svaki \u0161esti stanovnik gladan rijetke su \u0161anse za dobro zaposlenje. U tr\u017ei\u0161noj borbi za \u0161to ve\u0107u zaradu poslodavci, ali i radnici gledaju da ostvare \u0161to ve\u0107a primanja. Sve to je plodno tlo za procvat sive ekonomije. U BiH svaki \u010detvrti radnik zaposlen je u sivoj zoni, a dr\u017eava gubi milione. Rad na crno – jedna od rijetkih stvari u kojima se skoro svi gra\u0111ani Bosne i Hercegovine mogu poistovijetiti jedni sa drugima. Onih koji rade u sivoj zoni je oko 200.000. Upu\u0107eni u ovu problematiku ka\u017eu da je stvarna ciftra jo\u0161 ve\u0107a. Radnici krive poslodavce, oni dr\u017eavu. Ipak, de\u0161ava se i da sara\u0111uju.<\/p>\n
\n
“Postoji sprega lo\u0161ih poslodavaca i lo\u0161ih radnika tako da nekim situacijama pod pritiskom poslodavaca neko radi na crno, a sa druge strane imam informacije da ve\u0107i dio radnika ka\u017ee nemoj ti mene prijaviti, ja \u0107u biti na biro ostvarivati zdravstveno osiguranje, a ti meni daj ve\u0107u platu”, rekao je Sa\u0161a Trivi\u0107, potpredsjednik Unije udru\u017eenja poslodavac Republike Srpske. U pro\u0161losti, zajedni\u010dke akcije poslodavaca i sindikalaca, nisu urodile plodom. Iz federalnog Sindikata navode na nema ni volje za tim, od strane onih koji odlu\u010duju. “Najgorem vidu mobinga su izlo\u017eeni upravo ti radnici koji rade na crno. A sa druge strane se de\u0161ava da su optu\u017eeni od strane poslodavaca koji ka\u017eu pa da oni ne\u0107e da rade jer se uglavnom radi o mladim ljudima, boli njih briga za peniziju ili lije\u010denje”, kazao je Ismet Bajramovi\u0107, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Radnici u sivoj zoni nemaju nikakav dokument kojim bi mogli dokazti da su bili zaposleni. Za njih nema pomo\u0107i, ka\u017eu u Sindikatu RS. “Rad radnika koji su prijavleni formalno, a uz to ne dobijaju platu jer im se ne upla\u0107uju doprinosi ili se djelimi\u010dno upla\u0107uju legalnim putem, a djelimi\u010dno u koverti, tako\u0111e se mo\u017ee svrstatiti u rad na crno. Pravo je pitanje otkud poslodavcima novac mimo reguralne liste, mimo banaka”, izjavila je Velka Od\u017eakovi\u0107 iz Saveza sindikata Republike Srpske. Oni koji rade mimo sistema najvi\u0161e ima u ugostiteljstvu, trgovini, djelatnostima koje se bave obradom drveta. U vi\u0161e od 3.000 kontrola, kojima je obuhva\u0107eno 6.000 radnika Inspekcija RS od po\u010detka godine prona\u0161la je da bez ugovora radi 414 radnika. U Federaciji BiH taj broj je ve\u0107i za stotinu. “Pri\u0161li smo jednoj novoj metodi. Zapravo smo ostvarili jednu ja\u010du me\u0111uinsistucionalnu saradnju sa kantonalnim inspekcijiskim organima. Na na\u010din da smo radili na mje\u0161ovitim inspekcijskim timovima”, rekao je Anis Ajdinovi\u0107, Federalna uprava za inspekcijske poslove. Pola miliona nezaposlenih u dr\u017eavi nije u mogu\u0107nosti da bira posao, a ni uslove, ka\u017eu ekonomisti. “To predstavlja veliku \u0161tetu za sve fondove, zdravstvene, penzione prije svega. I ono \u0161to je u Rimskom pravu definisano, a to je da porez treba da bude toliki da ga svako rado plati, a kazne tako drakonske da mu nikad ne padne na pamet da to ne izmiri kako treba kod nas o\u010digledno nije prisutno”, rekao je ekonomista Zoran Pavlovi\u0107. Da nema puno izbora saglasni su i gra\u0111ani. Nije mala ni kazna za poslodavce koji imaju neprijavljene radnike. Od pet do 15 hiljada maraka. Ipak, nedovoljna da se ovoj praksi koja je iz godine u godinu sve ve\u0107a, kona\u010dno stane u kraj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pola miliona nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, u zemlji u kojoj je svaki \u0161esti stanovnik gladan rijetke su \u0161anse za dobro zaposlenje. U tr\u017ei\u0161noj borbi za \u0161to ve\u0107u zaradu poslodavci, ali i radnici gledaju da ostvare \u0161to ve\u0107a primanja. Sve to je plodno tlo za procvat sive ekonomije. U BiH svaki \u010detvrti radnik zaposlen je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1563","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1563","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1563"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1563\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}