{"id":1682,"date":"2017-01-05T05:00:00","date_gmt":"2017-01-05T05:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2017\/01\/05\/tri-trenda-koja-ce-i-2017-muciti-zonu-evra\/"},"modified":"2017-01-05T05:00:00","modified_gmt":"2017-01-05T05:00:00","slug":"tri-trenda-koja-ce-i-2017-muciti-zonu-evra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2017\/01\/05\/tri-trenda-koja-ce-i-2017-muciti-zonu-evra\/","title":{"rendered":"Tri trenda koja \u0107e i 2017. mu\u010diti zonu evra"},"content":{"rendered":"<p>Politi\u010dka neizvjesnost, zaziranje od slobodne trgovine i globalizacije i loman ekonomski oporavak koji su obilje\u017eili zonu evra u 2016, po svemu sude\u0107i, mu\u010di\u0107e je i 2017. Me\u0111u politi\u010dkim neizvjesnostima su izbori u vode\u0107im \u010dlanicama EU i Bregzit, u domenu trgovine izazov je rastu\u0107e nezadovoljstvo gra\u0111ana i nekih lidera zbog trgovinskih sporazuma a na planu ekonomije predvi\u0111anje, u najboljem slu\u010daju, i dalje usporenog rasta zone evra.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n<p>Kada je rije\u010d o politi\u010dkim neizvjesnostima, ekonomistkinja za Evropu globalnog nezavisnog udru\u017eenja sektora biznisa i istra\u017eivanja Konferens bord (Conference Board) Ilarija Maseli (Ilaria Maselli) ukazuje na \u0161irenje nezadovoljstva sada\u0161njim politi\u010dkim liderima i nesigurnost oko izbora u 2017. u Holandiji (mart), Francuskoj (maj) i Njema\u010dkoj (septembar). Na sve to, bli\u017ei se po\u010detak pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU koji \u0107e otvoriti mnoga pitanja. Jedno od njih je kako \u0107e britanska premijerka Tereza Mej obezbjediti da kompanije a ne ljudi zadr\u017ee slobodu kretanja po izlasku Britanije iz EU. Kako je ocijenila Maseli u autorskom tekstu za EurActiv.com, za zonu evra Bregzit je vi\u0161e egzistencijalni nego ekonomski izazov koji name\u0107e pitanje da li tom bloku treba vi\u0161e ili manje integracije i, ako je odgovor vi\u0161e, \u0161ta treba da se uradi da se to postigne. Istovremeno je manjak povjerenja gotovo uvek brana ekonomskom rastu jer navodi kompanije da odla\u017eu zapo\u0161ljavanje i investicione odluke. Nedavna istra\u017eivanja pokazala su da se politike \u201c\u010dekaj da vidi\u0161\u201d (\u0161ta \u0107e se desiti) najvi\u0161e dr\u017ee najproduktivnije kompanije, odnosno one koje mogu najvi\u0161e da izgube preuzimanjem rizika. Zato produ\u017eeno stanje neizvjesnosti mo\u017ee trajno da na\u0161teti produktivnosti, inovacijama i performansama za rast \u010dak i najboljih kompanija, upozorila je Maseli.<\/p>\n<ul>\n<li>Zazor od slobodne trgovine<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zaziranje od slobodne trgovine i globalizacije obilje\u017eilo je 2016. godinu a obilje\u017ei\u0107e i 2017, smatra Maseli i podsje\u0107a da su glasa\u010di sa obe strane Atlantika izrazili nezadovoljstvo zbog novih sporazuma o slobodnoj trgovini. Tu je i predizborno obe\u0107anje novog ameri\u010dkog predsednika Donalda Trampa da \u0107e se u prvih 100 dana predsjednikovanja povu\u0107i iz Transpacifi\u010dkog partnerstva, sporazuma SAD i 11 pacifi\u010dkih dr\u017eava koje predstavljaju 40% svjetske ekonomije. Iako se ekonomisti sla\u017eu da slobodnija trgovina podsti\u010de kompanije da budu efikasnije i nude potro\u0161a\u010dima bolje proizvode, tek sada po\u010dinju da se uvi\u0111aju posljedice po raspodjelu tih transformacija, posebno po radnike u razvijenim ekonomijama. U Evropi, koja ima relativno otvorenu ekonomiju, izazov je pomiriti potrebu za stimulisanjem rasta kroz globalizaciju i bojazni i nezadovoljstvo gra\u0111ana nakon dvije recesije za osam godina. Trgovina, kako navodi Maseli u autorskom tekstu, ima zna\u010dajnu ulogu u ekonomiji zone evra \u010dija je karakteristika pozitivan spoljnotrgovinski bilans, odnosno ve\u0107 izvoz od uvoza. Istovremeno multinacionalne kompanije i oni koji odlu\u010duju ne mogu da zanemare strahovanja i kritike sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kanadom (CETA) i SAD (TTIP).<\/p>\n<ul>\n<li>Usporen ekonomski rast<\/li>\n<\/ul>\n<p>Udru\u017eenje Konferens bord ekonomski rast u zoni evra u 2017. prognozira na 1,4% u pore\u0111enju sa 1,7% u 2016. i ukazuje da je prva i najistaknutija prepreka za ubrzavanje rasta manjak talenata. Kako se navodi, udio radno sposobnih Evropljana opada iz dana u dan a opada i stopa nezaposlenosti. Me\u0111utim, nezaposlenost u nekim zemljama, poput Nema\u010dke i Holandije, postaje suvi\u0161e niska. To za posljedicu ima da je kompanijama potrebno sve vi\u0161e vremena da prona\u0111u talente dok se suo\u010davaju sa sve o\u0161trijom konkurencijom da privuku najbolje. Pored toga, ve\u0107ina izvora rasta u zoni evra ostaje slaba, osim doma\u0107e potro\u0161nje. S obzirom da se ne vide znaci ja\u010danja na drugim frontovima (investicije ili izvoz), mnogi pozivaju vlade da podstaknu ekonomije fiskalnom politikom. U me\u0111uvremenu Evropska komisija tra\u017ei od zemalja sa sna\u017enim fiskalnim pozicijama, a taj poziv je posebno usmjeren na Njema\u010dku, da \u201cotvore nov\u010danik\u201d. To se, po svemu sude\u0107i, ne\u0107e destiti u 2017. Prioritet vlade Njema\u010dke, najve\u0107e ekonomije zone evra i kontrolora njene finansijske stabilnosti, jeste jo\u0161 ve\u0107e smanjenje duga kako bi ta zemlja ostala stub zone evra. Njema\u010dka to radi i kako bi izbjegla iznena\u0111enja od promjena u ekonomiji zbog starenja populacije. Uz obilje rizika za ekonomski rast, na horizontu gotovo da i nema podsticajnih faktora koji bi mogli da poguraju rast bruto doma\u0107eg proizvoda zone evra u 2017, zaklju\u010dila je Ilarija Maseli dodaju\u0107i da \u0107e Evropa u najboljem slu\u010daju nastaviti da se \u201cprovla\u010di\u201d a u najgorem \u0107e se silazna spirala koja je mu\u010di\u00a0 ubrzati.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">EuroAktiv.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Politi\u010dka neizvjesnost, zaziranje od slobodne trgovine i globalizacije i loman ekonomski oporavak koji su obilje\u017eili zonu evra u 2016, po svemu sude\u0107i, mu\u010di\u0107e je i 2017. Me\u0111u politi\u010dkim neizvjesnostima su izbori u vode\u0107im \u010dlanicama EU i Bregzit, u domenu trgovine izazov je rastu\u0107e nezadovoljstvo gra\u0111ana i nekih lidera zbog trgovinskih sporazuma a na planu ekonomije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1681,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1682"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1682\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}