Guti\u0107 je istakao da je Vlada TK realizirala data obe\u0107anja vezano za podr\u0161ku privredi, naglasiv\u0161i da je napravljen i iskorak u popravljanju poslovnog ambijenta. “On je bolji u odnosu na 2015. godinu, ali to naravno jo\u0161 uvijek nije dovoljno. Mi imamo prostora da taj ambijent popravljamo, posebno kada su u pitanju parafiskalni nameti o kojima svi govorimo i u ovom trenutku su ne\u0161to \u0161to u najve\u0107oj mjeri optere\u0107uje na\u0161e privredne subjekte”, dodao je Guti\u0107. Ocijeniv\u0161i bud\u017eet stabilnim, Guti\u0107 je naveo i da je osigurana teku\u0107a likvidnost. Napominje i da trenutna vlada slovi za onu koja se za vrijeme dosada\u0161njeg mandata nije zadu\u017eila nijednu marku. Podsje\u0107a i da ih je do\u010dekao kredit u iznosu od 20 miliona maraka koji je podigla “ekspertna” odnosno Vlada TK na \u010delu sa tada\u0161njim premijerom Bahrijom Umihani\u0107em, a koja je do\u0161la nakon masovnih demonstracija 2014. godine. “Nama je bud\u017eet stabilan i pored toga \u0161to nismo imali kreditno zadu\u017eenje, \u0161to su nam najizda\u0161niji, najkvalitetniji i najve\u0107i prihodi, odnosno prihodi od indirektnih poreza smanjeni zbog uputstva koje je federalna ministrica finansija donijela na po\u010detku 2016., uzimaju\u0107i kao kriterije i rezultate popisa stanovni\u0161tva, gdje su nam prihodi smanjeni za blizu 6.800.000 KM u odnosu na projektovane”, naglasio je Guti\u0107. Podsje\u0107a da je Vlada TK prilikom preuzimanja mandata 2015. imala ozbiljan problem, a to je da niko od dobavlja\u010da nije bio zainteresiran za rad sa ovom vladom. Posljedi\u010dno tome uslijedile su i odre\u0111ene obustave isporuka usluga koje su ve\u0107 bile dogovorene, konkretno misle\u0107i na isporuku goriva Ministarstvu unutra\u0161njih poslova TK. “Danas je to uredovano, osigurana je teku\u0107a likvidnost, pla\u0107e bud\u017eetskih korisnika su na vrijeme, a \u010dak smo uspjeli susti\u0107i i neke obaveze koje smo imali”, isti\u010de Guti\u0107 i dodaje da najve\u0107e potro\u0161a\u010dko mjesto u bud\u017eetu zauzimaju plate. Nastavlja i da je uredovljena isplata poticaja u oblasti poljoprivrede. “Mi smo kanton koji najbr\u017ee ispla\u0107uje poticaje. Kritikovali su nas zbog visine, ali moram kazati da smo bud\u017eetom za 2017. planirali pove\u0107anje sredstava za ovu poziciju za nekih 10 posto i time o\u010dekujem da budemo kanton u FBiH koji najvi\u0161e izdvaja za poljoprivrednu proizvodnju”, nastavlja premijer TK.<\/p>\n
\n
<\/p>\n
- \n
- Bud\u017eet manji za 20 miliona KM<\/li>\n<\/ul>\n
Kada je rije\u010d o Nacrtu bud\u017eeta za ovu godinu, na\u0161 sagovornik isti\u010de da je on ve\u0107 donesen te da je upu\u0107en u javnu raspravu. Prema projekciji, manji je za 20 miliona maraka u odnosu na bud\u017eet iz 2016. godine. “U ovoj godini imamo pove\u0107anje kreditnih obaveza za dva do tri miliona KM. Imamo ponovo najave od Ministarstva finansija FBiH vezano za smanjenje prema projekcijama indirektnih prihoda za dva do tri miliona KM tako\u0111er. Me\u0111utim, nas na drugoj strani raduje da se kao proizvod Kantonalne i Federalne vlade u bud\u017eetu osje\u0107a pove\u0107anje uplate poreza na dohodak te uplate poreza na dobit”, navodi Guti\u0107. Jedan do najve\u0107ih problema kada je rije\u010d o bud\u017eetu ovom kantonu predstavlja aktuelni Zakon o pripadnosti javnih prihoda. Naime, ovim zakonom najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH na godi\u0161njem nivou o\u0161te\u0107en je u prosjeku za 35 do 40 miliona maraka. “To je upravo onoliko novca koliko treba na\u0161em bud\u017eetu na godi\u0161njem nivou da bismo mogli pro\u0161iriti obim prava, popraviti plate u javnom sektoru… Trenutno imamo situaciju da imamo jako niske plate u obrazovanju i policiji. Tu nam je zastupljena i standardna pri\u010da da policajac i prosvjetni radnik vi\u0161e vrijedi u Sarajevu nego onaj u Tuzli. Mi ovakav odnos dobijamo ako pravimo usporedbu njihovog i na\u0161eg bud\u017eeta. Me\u0111utim, ja moram kazati da i pored \u010dinjenice da imamo i vi\u0161e nego duplo manji bud\u017eet u odnosu na Kanton Sarajevo, mi uspijevamo redovno servisirati sve obaveze koje su ve\u0107 ranije emitovane”, dodaje. Guti\u0107 nastavlja da ga raduje da i kantoni sa hrvatskim predznakom ve\u0107 polako uvi\u0111aju da su ve\u0107i kantoni o\u0161te\u0107eni spomenutim zakonom i mo\u017ee se o\u010dekivati da i oni podr\u017ee ovu inicijativu za novi raspored javnih prihoda. Mi\u0161ljenja je i da je potrebno rije\u0161iti problematiku Zakona o ino dugu kojim je ovaj kanton godi\u0161nje o\u0161te\u0107en za nekoliko desetina miliona KM. \u00a0<\/p>\n
- \n
- Zaposleno 10.000 osoba, gra\u0111ani skepti\u010dni<\/li>\n<\/ul>\n
S druge strane, protekli period u ovom kantonu obilje\u017eilo je i pove\u0107anje broja zaposlenih, a Guti\u0107 isti\u010de da je rije\u010d o njih 10.000. “U medijima \u010desto slu\u0161amo kritike na taj broj. \u010cujem i da mi manipuli\u0161emo tim brojem, ali ka\u017eem svima onima koji ne vjeruju, neka te podatke provjere u Poreskoj upravi FBiH koji se a\u017euriraju svakodnevno. \u010cesto nas pitaju i gdje su vidljivi efekti pokazatelja o pove\u0107anom broju zaposlenih, privrednom rastu i izvozu, a kojima se hvalimo. To je vidljivo direktno porezom na dobit koji je ve\u0107i za sedam miliona KM, a \u0161to pokazuje pove\u0107anje prometa na\u0161ih privrednih subjekata. Vidljivo je i porezom na dohodak koji je kao stavka u kantonalnom prihodu pove\u0107an i on pokazuje da imamo zabilje\u017een rast broja zaposlenih. Tako\u0111er, prihodi na\u0161eg zdravstvenog osiguranja pokazuju tendenciju rasta \u0161to je proizvod novog upo\u0161ljavanja. To su efekti koje mi osjetimo kroz bud\u017eet, ali opet to nije dovoljno da bi obi\u010dan \u010dovjek primjetio i osjetio na kraju krajeva”, poja\u0161njava on.<\/p>\n
- \n
- Nova nada za radnike<\/li>\n<\/ul>\n
Na podru\u010dju TK protekli period obilje\u017eila je i promjena situacija u nekoliko privrednih dru\u0161tava. Stvari su se kona\u010dno pomjerile sa mrtve ta\u010dke, a proizvodnja u nekoliko pogona o\u010dekuje se tokom ove godine. Jedno od takvih preduze\u0107a je i TTU Energetik u kojem se uskoro o\u010dekuje da \u0107e grupa radnika ponovo krenuti na posao. Kao \u0161to smo ve\u0107 i pisali, TTU Energetik novo je dru\u0161tvo osnovano od Elektroprivrede BiH (EPBiH) i Rudnika Banovi\u0107i. Krajem pro\u0161le godine ovo dru\u0161tvo kupilo je dio imovine nekada\u0161njeg privrednog giganta TTU-a za \u0161est miliona KM. Nakon \u0161to sve procedure budu okon\u010dane, grupa od blizu 70 radnika ponovo \u0107e dobiti radni anga\u017eman. Na ovom broju se ne\u0107e stati, s obzirom da je u planu i dodatno zapo\u0161ljavanje 130 osoba. “TTU Energetik je ne\u0161to \u0161to smo u samom startu imali kao plan da rje\u0161avamo u saradnji sa Vladom FBiH. \u017delim naglasiti da to nije privredni subjekt koji je osnovan da bi rije\u0161io socijalne probleme. Drago nam je ako smo pogodili i rije\u0161ili i dobar dio socijalnih problema, ali je to prije svega kompanija koja treba tr\u017ei\u0161tu da osigura svoj dohodak, odnosno da osigura na tr\u017ei\u0161tu sebi posao kako bi mogli rentabilno poslovati bez bilo \u010dije pomo\u0107i”, ka\u017ee Guti\u0107. S obzirom na potrebe osniva\u010da EPBiH i Rudnika Banovi\u0107i za metalnom industrijom, Guti\u0107 navodi da je uvjerenja da \u0107e biti dovoljan obim posla za TTU Energetik. “Negdje blizu 10 miliona KM godi\u0161njeg prometa potrebno je da se napravi u ovoj kompaniji kako bismo imali pozitivno poslovanje za nekih 200 radnika. Siguran sam da \u0107e EPBiH i Rudnik Banovi\u0107i osigurati tu koli\u010dinu posla za kompaniju”, nastavlja Guti\u0107. Okon\u010dana je i vi\u0161egodi\u0161nja agonija radnika za proizvodnju i remontovanje vagona Gredelj-Revom iz Dobo\u0161nice. Ovo preduze\u0107e u martu pro\u0161le godine kupile su \u017deljeznice Federacije BiH, a proizvodnja bi vrlo brzo trebala biti pokrenuta. “O\u010dekujemo da krajem janura ili eventualno po\u010detkom februara po\u010dne raditi ovaj privredni subjekt. Ovdje je va\u017eno da pored 70 ljudi koje imamo u Gredelju, u planu je i \u0161irenje kapaciteta te bi na kraju bilo uposleno negdje oko 140 ljudi”, navodi Guti\u0107.<\/p>\n
- \n
- “Aida” ponos Vlade TK<\/li>\n<\/ul>\n
Pored spomenuta dva preduze\u0107a, Guti\u0107 navodi da je najvi\u0161e ponosan na rje\u0161avanje problema u kojima se nalazila tuzlanska fabrika obu\u0107e Aida. Pronalaskom strate\u0161kog partnera, odnosno kompanije Intral BH, zvuk \u0161iva\u0107ih ma\u0161ina ponovo se za\u010duo u ovom tuzlanskom pogonu, a priliku za posao je dobilo 320 osoba. “Ovaj projekat Vlada TK je samostalno uradila i to je najuspje\u0161niji projekat u cijeloj dr\u017eavi, jer ja se ne sje\u0107am da je ura\u0111eno ne\u0161to sli\u010dno. Mi smo ovdje rije\u0161ili pitanje uvezivanja radnog sta\u017ea za 315 osoba, uspjeli smo osigurati strate\u0161kog partnera kojeg smo prona\u0161li u predste\u010dajnom postupku, kada niko nije mogao garantovati na\u0161em partneru da \u0107e njegova ulaganja biti priznata u ste\u010dajnom postupku. \u010covjek je rizikovao i u\u0161ao. Mi smo tada govorili o nekih 200 zaposlenih u Intralu, a danas je to, kao \u0161to znamo 320 novouposlenih osoba”, ponosno navodi Guti\u0107. On se osvrnuo i na Rudnik soli u Tuzli. Kako je kazao, vrlo malo se govori o dr\u017eavnoj kompaniji kojoj je prijetilo potpuno uni\u0161tenje s obzirom da je imala vi\u0161e od dva miliona KM obaveza po osnovu zateznih kamata iz ranijeg perioda na osnovicu duga od ne\u0161to vi\u0161e od 100.000 maraka. “Opet, uz pomo\u0107 EPBiH, Vlade FBiH i na\u0161ih poslanika koji su vr\u0161ili permanentne pritiske lobiranja u Sarajevu da se taj dug otpi\u0161e i na taj na\u010din Rudnik oslobodi te balasti mi smo uspjeli. Bili smo u takvoj situaciji da smo mislili da \u0107emo u Rudniku soli morati pokrenuti ste\u010dajni postupak. Pored 150 radnika na ovo preduze\u0107e je indirektno naslonjeno 700 ljudi u Fabrici sode Lukavac i 400 u Fabrici soli u Tuzli. Za ove kompanije Rudnik soli osigurava osnovnu sirovinu, a bez njega spomenute dvije kompanije slobodno mogu staviti klju\u010d u bravu”, nagla\u0161ava prvi \u010dovjek kantona.<\/p>\n
![\"PremijerGutic2\"](\"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/PremijerGutic2.jpg\")
<\/p>\n- \n
- Ste\u010dajni postupak prilika za o\u017eivljavanje firme<\/li>\n<\/ul>\n
Ina\u010de, na podru\u010dju ovog kantona trenutno je pokrenuto blizu 100 ste\u010dajnih postupaka koji se vode pred nadle\u017enim sudovima, a cijelim postupkom obuhva\u0107eno je blizu tri hiljade osoba. Guti\u0107 ka\u017ee da navedeni primjeri preduze\u0107a koji su u oporavku u prilog idu tome da ste\u010dajni postupak ne predstavlja smrtovnicu preduze\u0107a. Kako ka\u017ee, ste\u010dajni postupak nije kraj, on je prilika za o\u017eivljavanje firme. “\u010cesto se govori da ste\u010dajni postupak predstavlja likvidaciju. Ali to nije tako, jer likvidacija je postupak koji ide nakon \u0161to ste\u010dajni ne uspije. Kod nas je problem da se ste\u010dajni postupci pokrenu veoma kasno, iako je zakon precizno kazao da se on mo\u017ee pokrenuti \u010dak i zbog prijete\u0107e plate\u017ene nesposobnosti”, napominje Guti\u0107. Kada je rije\u010d o TK, na\u0161 sagovornik nastavlja i da je pod odre\u0111enim pritiscima u proteklom periodu do\u0161lo do ubrzanja nekoliko ste\u010dajnih postupaka. “Mi znamo da je ste\u010dajni postupak zapravo sudski postupak i moram re\u0107i da je pod pritiskom Vlade TK, sindikata i cjelokupne socijalne situacije koju smo imali vezano za privredne subjekte, do\u0161lo do promjene odnosa ste\u010dajnih upravitelja i sudija, odnosno onih koji odlu\u010duju u ovom postupku, u smislu da su odre\u0111eni procesi ubrzani. Aida da se pokrenula prije deset godina to bi se vjerovatno razvla\u010dilo \u010detiri-pet godina, ali smo tu uspjeli zahvaljuju\u0107i razumijevanju suda, ste\u010dajnog sudije i upravnika, odnosno razumijevanju svih organa ste\u010dajnog postupka”, potcrtava Guti\u0107.<\/p>\n
- \n
- Me\u0111unarodni aerodrom u Tuzli pri\u010da godine<\/li>\n<\/ul>\n
S druge strane, jednu od najuspje\u0161nijih pri\u010da zasigurno predstavlja Me\u0111unarodni aerodrom Tuzla koji je do\u017eivio svoj preporod. Iz mjeseca u mjesec bilje\u017ei sve ve\u0107i broj putnika, \u0161to je dovelo i do otvaranja novih linija za nekoliko evropskih destinacija. Investicijski projekti vi\u0161emilionske vrijednosti u planu su i za ovu godinu, a sve s ciljem pru\u017eanja \u0161to bolje usluge korisnicima usluga, odnosno putnicima. “Sa trenutnim kapacitetima vi\u0161e ne mo\u017eemo servisirati potrebe kada govorimo o broju putnika. Ve\u0107 smo donijeli odluku o kreditnom zadu\u017eenju aerodroma i planiramo pro\u0161iriti putni\u010dki terminal. Planiramo izgradnju jednog novog savremenog terminala koji \u0107e na godi\u0161njem nivou mo\u0107i opslu\u017eiti blizu 700.000 putnika. Tako\u0111er, treba ista\u0107i i planove Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja tamo radi svoj objekat u kojem \u0107e biti smje\u0161tene sve slu\u017ebe koje su neophodne za jedan grani\u010dni prelaz”, poja\u0161njava. Tako\u0111er, prema planovima za ovu godinu Kantonalna vlada \u0107e kroz plan Direkcije regionalnih cesta TK osigurati odre\u0111ena sredstva za sanaciju i revitalizaciju putnog pravca prema aerodromu. Guti\u0107 napominje i da \u0107e kargo saobra\u0107aj koji je uspostavljen polovinom pro\u0161le godine sa tuzlanskog aerodroma dodatno pove\u0107ati prihode ovom preduze\u0107u, a u toku 2017. se o\u010dekuje i dodatno zapo\u0161ljavanje blizu 50 osoba. “Me\u0111unarodni aerodrom Tuzla vidimo kao ne\u0161to \u0161to treba da potakne privredni razvoj, a vidimo ga i kao priliku da potakne razvoj turizma na na\u0161em kantonu. Znamo da su aran\u017emani koje imamo sa WizzAirom veoma povoljni za odlazak i dolazak u BiH i sigurni smo da \u0107emo imati i pove\u0107anje broja turista koji dolaze izvana u posjetu na\u0161em kantonu”, ka\u017ee kantonalni premijer. \u00a0<\/p>\n
- \n
- Nedopustiva cijena satnice<\/li>\n<\/ul>\n
Tokom razgovora osvrnuo i na probleme koji su proistekli usvajanjem Zakona o radu, usvajanjem op\u0107eg kolektivnog ugovora te prijedlogom granskih kolektivnih ugovora za pojedine oblasti. Granski kolektivni ugovor koji je predlo\u017een za radnike u oblasti zdravstva podrazumijeva pove\u0107anje obaveza TK za blizu 13 miliona KM, \u0161to bi moglo utjecati na kvalitet pru\u017eanja zdravstvenih usluga u ovom kantonu. “Ukoliko bi mi prihvatili satnicu koja je dogovorena na federalnom nivou od 2,35 KM, a ona je za 0,4 KM ve\u0107a od satnice koja je dogovorena Op\u0107im kolektivnim ugovorom, to bi na\u0161 kanton najvi\u0161e ko\u0161talo, jer smo mi dosad imali satnicu od 2,05 KM. Razlika na koju se opet moraju obra\u010dunati doprinosi nama bi stvorili dodatni teret na bud\u017eet za negdje oko 12.800.000 KM”, upozorio je Guti\u0107. Guti\u0107 je dosad ve\u0107 imao sastanak sa predstavnicima sinidkata u oblasti zdravstva, a po\u010detak pregovora u cilju pronalaska najboljeg rje\u0161enja za ovu problematiku o\u010dekuje se uskoro. “Mi ve\u0107 imamo svoj pregovara\u010dki tim i na neki na\u010din kao \u0161to nismo prihvatili granski kolektivni ugovor u oblasti obrazovanja i dr\u017eavne slu\u017ebe, ne\u0107emo prihvatiti ni ovaj, jer ne mo\u017eemo dozvoliti sebi taj luksuz da ugrozimo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Ovo je ipak najve\u0107i kanton sa blizu 500.000 stanovnika”, kategori\u010dan je Guti\u0107.<\/p>\n
- \n
- Sedam miliona KM za UKC Tuzla<\/li>\n<\/ul>\n
Iako je januar 2017. godine zna\u010dio i pove\u0107anje kreditnih obaveza po zadu\u017eenju prethodne Vlade TK za jo\u0161 blizu tri miliona KM, kao i gubitak prihoda od indirektnih poreza, Guti\u0107 je kazao da paralelno sa stabilizacijom kantonalnog bud\u017eeta idu i odre\u0111ene investicije, kao i stvaranje ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta. “Osigurat \u0107emo jedan zna\u010dajan iznos za ulaganja u kapitalne projekte vlade i kantona. Najve\u0107i dio \u0107e oti\u0107i u obrazovanje jer moramo popraviti uslove u \u0161kolama. Sigurno \u0107e biti realizirano i blizu 30 miliona KM za privredu na na\u010din da 20 miliona KM osiguramo kreditna sredstva po najpovoljnijim uslovima preko jedne od komercijalnih banaka, gdje \u0107e Vlada servisirati tro\u0161kove obrade kredita i kamata uz odre\u0111eni grejs period, a onome ko ima ideju i \u017eeli da se bavi biznisom mi \u0107emo staviti na raspolaganje sredstva za povla\u010denje. Ostalih deset miliona nastojat \u0107emo povu\u0107i sa federalnog nivoa za nova zapo\u0161ljavanja, kao \u0161to smo uradili i pro\u0161le godine”, otkrio je Guti\u0107. Me\u0111u zna\u010dajnijim investicijama u ovoj godini svakako je i ulaganje blizu sedam miliona KM u opremanje Univerzitetsko-klini\u010dkog centra u Tuzli \u010dime \u0107e biti stvoreni uslovi za kvalitetnije pru\u017eanje zdravstvene usluge pacijentima. Tako\u0111er, planirano je i dodatno zapo\u0161ljavanje ljekara putem odre\u0111enih programa, kao \u0161to je u\u010dinjeno i u 2016. godini.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Premijer Tuzlanskog kantona u razgovoru za web portal www.klix.ba ukratko je rezimirao proteklu godinu i nagovijestio neke od aktivnosti koje Vlada Tuzlanskog kantona planira realizirati tokom 2017. godine. U dobrom ambijentu Tuzlanski kanton zapo\u010deo je 2017. godinu, a takvom stanju doprinijela je i realizacija pro\u0161logodi\u0161njih ciljeva koje je Vlada ovog kantona postavila ispred sebe. Paralelno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1711,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1713","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1713"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1713\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
- Sedam miliona KM za UKC Tuzla<\/li>\n<\/ul>\n
- Nedopustiva cijena satnice<\/li>\n<\/ul>\n
- Me\u0111unarodni aerodrom u Tuzli pri\u010da godine<\/li>\n<\/ul>\n
- Ste\u010dajni postupak prilika za o\u017eivljavanje firme<\/li>\n<\/ul>\n
- “Aida” ponos Vlade TK<\/li>\n<\/ul>\n
- Nova nada za radnike<\/li>\n<\/ul>\n
- Zaposleno 10.000 osoba, gra\u0111ani skepti\u010dni<\/li>\n<\/ul>\n