– Neslavna privatizacija bacila ga na koljena –<\/p>\n
Hotel Tuzla zvani\u010dno je otvoren 25. maja 1985. godine, a od centra istoimenog grada udaljen je nekoliko stotina metara. Otvaranje zgrade od 12 spratova, kapaciteta 223 sobe i sedam prostora za razli\u010dite namjene, Tuzlaci iz vremena biv\u0161e Jugoslavije su do\u010dekali s odu\u0161evljenjem, a hotel je odli\u010dno radio do 1998. godine. Kao i ve\u0107inu objekata u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, brojni apsurdi bh. sistema uz neslavnu privatizaciju skoro da su ga u cijelosti ukopali. Prilikom izgradnje, ovom objektu je dodijeljen status poslovnog hotela koji \u0107e ponudom zadovoljiti sve potrebe gostiju koji u Tuzlu dolaze na svega nekoliko dana radi poslovnih obaveza. Sa velikim brojem uposlenih, Hotel Tuzla je savr\u0161eno funkcionisao vi\u0161e od deceniju. U vrijeme ratnih razaranja predstavljao je smje\u0161taj brojnim osobama koje su se zadesile u Tuzli, ali i pripadnicima specijalne jedinice te novinarskim ekipama koje su u ovaj grad dolazile kako bi izvje\u0161tavale o tada\u0161njim doga\u0111anjima. “Za vrijeme rata hotel je mnogo doprinio odbrani BiH. Mnogo toga se u na\u0161im kuhinjama pripremalo za vojsku na linijama, a na desetom spratu je bila smje\u0161tena specijalna jedinca. Nakon \u0161to su oni iza\u0161li, sve je trebalo urediti, a mi se i danas \u017ealimo na tu situaciju da sudovi na neki na\u010din nisu dopustili da naplatimo ratni dug koji je ostao za osobe koje su ovdje spavale, a mi smo sve tro\u0161kove morali uredno pla\u0107ati. Mi smo jo\u0161 uvijek na sudskom nivou naplate ratne \u0161tete, a da smo nju dosad uspjeli dobiti, izvjestan broj na\u0161ih problema koje sada imamo u zaostatku pla\u0107anja, sigurno ne bismo imali”, ka\u017ee u razgovoru za Klix.ba direktorica Hotela Tuzla Amalija Simi\u0107.<\/p>\n
\n
Sve je funkcionisalo kako treba do 1998. godine kada se pristupilo podizanju komercijalnog kredita u svrhu renoviranja odre\u0111enih dijelova hotela. “Nakon samog rata hotel je trebalo ‘u\u0161minkati’ i srediti, mi smo to radili kako i koliko smo mogli, ali to nije bilo dovoljno. Za tu namjenu je podignut kredit od dva i po miliona KM koji nije vra\u0107an i zbog kojeg mi sada trpimo odre\u0111ene posljedice”, ka\u017ee Simi\u0107. Ta 1998. godina je bila samo okida\u010d za brojne probleme koji \u0107e nastati u narednom periodu. Do\u0161lo je do promjene dugogodi\u0161njeg direktora, a uslijedile su i takozvane mala i velika privatizacija. Radnici su 2002. godine sa tada\u0161njim menad\u017ementom napravili takozvanu orta\u010dku grupu i donijeli poslovnu odluku da kupe 67 posto kontrolnog paketa dr\u017eavnog kapitala, jer je preostali dio bio kupljen u “maloj privatizaciji”. “Kao takvi javili smo se Agenciji za privatizaciju TK i dobili smo ponudu da to bude 1.750.000 KM uloga, kako bismo pristupili ugovoru. Dobili smo i obavezu investiranja 15 miliona KM uz rok izvr\u0161enja od tri godine. Normalno, finansijske mogu\u0107nosti nisu bile takve da bismo mogli ulo\u017eiti 15 miliona, tako da smo od 2002. do 2007. tragali za strate\u0161kim partnerom”, poja\u0161njava Simi\u0107. Ina\u010de, da bi se Agenciji za privatizaciju uplatio spomenuti iznos, 118 radnika iz orta\u010dke grupe od njih 138 (svi nisu mogli podi\u0107i kredit zbog ranijeg zadu\u017eenja u banci) je podiglo komercijalne kredite u iznosu od po 15.000 konvertibilnih maraka u Hypo banci. “Kako su godine prolazile, agencija je u vi\u0161e navrata prijetila da \u0107e raskinuti ugovor jer investicija od 15 miliona KM nije realizirana, a kredit koji je dolazio na naplatu radnicima bio je vra\u0107an iz toplog obroka, \u0161to je kako sam kasnije saznala, bilo protuzakonito i pla\u0107an je s ra\u010duna hotela i sindikata”, otkriva Simi\u0107.<\/p>\n
Nakon pet godina traganja, 2007. se pojavio strate\u0161ki partner RAM-Invest iz Ljubljane koji je pristupio orta\u010dkom ugovoru te se obavezao da \u0107e umjesto orta\u010dke grupe izvr\u0161iti investiranje za godinu dana, po konceptu renoviranja koje je Kantonalna agencija za privatizaciju propisala. “RAM-invest je 2008. dobio uvjerenje od Kantonalne agencije za privatizaciju da je investiranje izvr\u0161eno. S obzirom na to da u tom momentu zakon nije propisao da vi investiciju mo\u017eete provesti kao dokapitalizaciju, to je tako mirovalo. Me\u0111utim, nakon \u0161to je RAM-Invest dobio uvjerenje, \u0161to je provjereno od brojnih revizora i s obzirom na to da je Hotel Tuzla bio u dubiozi od 13 miliona KM, RAM-Invest je na ra\u010dun hotela prebacio 7.800.000 KM koje sam ja potro\u0161ila za 15 dana pla\u0107aju\u0107i doprinose, hipoteke, PDV i sve \u0161to smo imali zaklju\u010dno s 2005. jer smo na takav na\u010din dobili razli\u010dite olak\u0161ice u vidu otpisa kamata i sli\u010dno”, isti\u010de Simi\u0107. Hotel je u to vrijeme bio optere\u0107en i sa dvije hipoteke, od kojih je jedna na zgradu na ime komercijalnog kredita iz 1998. godine. Hotel je 2008. godine iz spomenutog iznosa od RAM-Investa prebacio na ra\u010dun nadle\u017enog suda u Tuzli 2,5 miliona KM, koji je potom isti proslijedio preduze\u0107u PTK, me\u0111utim hipoteka do danas nije skinuta. “Mi nismo u poziciji da dobijemo bilo kakav komercijalni kredit kako bismo servisirali neke svoje stvari, jer bankama ne mo\u017eete objasniti da je hipoteka pla\u0107ena, ali nije skinuta. I ovo je samo jedan u nizu procesa koji se vode na tuzlanskom sudu”, navodi direktorica Hotela Tuzla. Druga hipoteka se vodi na velikom parkingu hotela, koji mu je ustupio Zavod za zapo\u0161ljavanje TK, jer je Hotel Tuzla, da bi dobio blizu 400.000 KM, zaposlio 60 ljudi koji su dodatno opteretili ovo preduze\u0107e. “U vrijeme kada je RAM-Invest do\u0161ao, mi smo imali 168 zaposlenih osoba i obavezu koju je on prihvatio da dr\u017ei sve zaposlene. To je bilo propisano ugovorom, mada, mislim da nas je to sad na neki na\u010din dobro unazadilo”, dodaje Simi\u0107. Nakon investicije kojom su obnovljena tri sprata stambenog dijela hotela, disktoteka, vinoteka, snack bar, hol i kristalna dvorana, zatim izmijenjena stolarija i ura\u0111ena porculansko-ventiliraju\u0107a fasada, te ubacivanja svje\u017eeg novca radnici ovog hotela su nastavili rad, me\u0111utim, pojavili su se ponovo izvjesni problemi. “Kada je to sve zavr\u0161eno, Agencija za strana ulaganja je Hotel Tuzla proglasila za najbolju investiciju i RAM-Invest je dobio priznanje. Me\u0111utim, s obzirom na to da je veliki broj zaposlenih bio u hotelu, a nije bilo dovoljno posla, vremenom se de\u0161avalo da moramo servisirati obaveze, a ne mo\u017eemo sti\u0107i isplatiti doprinose i plate. Polako je po\u010delo da se de\u0161ava nezadovoljstvo vezano za rad i njegovu naplatu”, nastavlja Simi\u0107.<\/p>\n
U tom periodu su se po\u010dele javljati i tu\u017ebe Hypo banke zbog naplate kredita koje su radnici podigli, a nisu mogli pla\u0107ati. “RAM-Invest je preuzeo obavezu da \u0107e vratiti te kredite i bio je ugovoren neki kra\u0107i rok u po\u010detku, me\u0111utim advokatska kancelarija koja je zastupala RAM-Invest je razgovarala s orta\u010dkom grupom i prijedlog je bio da se kredit ne vra\u0107a, jer je bio nelegalan, te da se ide u sudske sporove. Naime, banka je radnicima dala kredit za koji se smatralo da je nelegalan, jer su svi radnici u krug jedni drugima bili \u017eiranti, \u0161to je nemogu\u0107e, a platne liste su prakti\u010dno bile falsifikovane, jer su plate bile prikazane kao puno ve\u0107e da bi radnici dobili kredit. To je znala i banka, a znalo se i u hotelu, \u0161to se nije smjelo desiti. RAM-invest je sa svojim punomo\u0107nikom napravio aneks ugovora u kojem je re\u010deno da se vode sudski postupci ako su se za to odlu\u010dili svi \u010dlanovi orta\u010dke grupe, a za to su svi digli ruku. Navedeno je bilo i to da, ako banka dobije neki od predmeta, RAM-Invest \u0107e ortaku uplatiti glavnicu, a ako radnik dobije predmet, onda \u0107e biti upla\u0107eno njemu”, tvrdi Simi\u0107. Ona poja\u0161njava da sudski postupci i danas traju, uz tvrdnju da se desila i situacija da su advokati koji vode radnike i ve\u0107inu \u010dlanova orta\u010dke grupe, neke predmete i namjenski pu\u0161tali da budu izgubljeni. “Nakon toga, RAM-Investu je od advokatske kancelarije fakturisano 265.000 KM za zastupanje 118 ortaka, na \u0161to je RAM-Invest rekao da nema vi\u0161e povjerenja u advokata te je \u010dlanovima orta\u010dke grupe rekao da promijene advokata. Jedna grupa je pre\u0161la kod drugog advokata i njemu je data strategija kako da se vode ti predmeti. Sad imamo situaciju da kad god je predmet vo\u0111en kako treba, banka je izgubila. Mi ovdje ka\u017eemo da je banka dala novac, ali da nije izvr\u0161ila dovoljan sistem provjera u smislu kome daje novac i da li ga te osobe mogu vra\u0107ati. Ovo je jedan od na\u0161ih bolnih trenutaka i problema gdje jo\u0161 uvijek traju procesi i gdje imamo osnovane sumnje da su neki predmeti pu\u0161teni da bi se do\u0161lo na naplatu te da bi se medijski pritisak vr\u0161io na hotel putem iskori\u0161tavanja kredita”, tvrdi Simi\u0107. Ona navodi i da je Hotel Tuzla pretrpio sve “dje\u010dije bolesti” bh. sistema. “Ovo nije ni paranoja, ni frustracija. Posmatraju\u0107i kompletnu situaciju, mi smo osjetili korupciju, zatim da sudovi ne rade posao onako kako bi trebalo, odnosno da nisu nezavisni, a osjetili smo i da mediji mogu napraviti veliki problem ako imaju pogre\u0161nu informaciju. Tako\u0111er, sama Gradska uprava Tuzle koja je pristupila otimanju dijela zemlji\u0161ta malog parkinga hotela u vrijeme kada se dovode dva postupka za dokazivanje tog vlasni\u0161tva putem komunalne inspekcije je ne\u0161to \u0161to u Sloveniji ne mo\u017eete objasniti. Samim tim \u0161to smo pru\u017eili otpor i \u0161to smo prijavili neke stvari vezano za mali parking smo izazvali bijes onih koji su mo\u0107ni putem vlasti i finansija. U ovom hotelu se ne\u0107e desiti dok je ova ekipa tu da ponudimo nekome neki novac. I dan danas smatramo da smo neko ostrvo koje ukazuje na napravilnosti koje se de\u0161avaju u zemlji”, ka\u017ee Simi\u0107.<\/p>\n
Kako je otkrila za Klix.ba, trenutno se vr\u0161i i velika istraga vezano za privatizaciju Hotela Tuzla. “To se vodi u Tu\u017eila\u0161tvu TK, \u0161to nam je dodatno ote\u017ealo posao, ali sad \u010dekamo da se na taj predmet stavi ta\u010dka i da se, ili neko uhapsi ako ima osnova, ili da se neko nekome izvini. Tako\u0111er, priprema se i jedna velika tu\u017eba na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu sa svim ovim \u0161to se de\u0161avalo. Mi imamo niz dokaza i mislim da \u0107e ovaj sud nametnuti veliku kaznu BiH, a sve vrijeme smo se trudili da se na doma\u0107im sudovima doka\u017ee \u0161ta je po zakonu, me\u0111utim, nismo zadovoljni funkcionisanjem sudstva, jer imamo osnovane sumnje da su odre\u0111ene interesne grupe ‘bacile oko’ da se ova strana investicija prvo omalova\u017ei, a onda na neki na\u010din ovaj hotel raspar\u010da onima koji su ga davno \u017eeljeli uzeti”, navodi Simi\u0107.<\/p>\n
Ina\u010de, RAM-Invest je sva ulaganja u Hotel Tuzla izvr\u0161io putem kreditnih sredstava, a zbog nemogu\u0107nosti vra\u0107anja novca, 2015. godine je oti\u0161ao ste\u010daj, a vlasnik u li\u010dni bankrot. “Zbog svega \u0161to mu se ovdje izde\u0161avalo on je u Sloveniji pronio glas da ni slu\u010dajno ne treba ulagati u BiH, a posebno u Tuzlu. To je jedna situacija gdje se osje\u0107am odgovornom prema tom \u010dovjeku. Voljela bih da na neki na\u010din iz svega ovoga iza\u0111e kao zadovoljan \u010dovjek, ali ne znam kako. Sramota me kroz \u0161ta je \u010dovjek ovdje pro\u0161ao. Od Gradske uprave, advokata, sudova, tu\u017eila\u0161tava, ljudi koji su radili ovdje i sticali svoje li\u010dne dohotke…”, ka\u017ee Simi\u0107. Ina\u010de, Hotel Tuzla trenuto funkcioni\u0161e na na\u010din da je iznajmio ve\u0107inu svog prostora. Trenutno se pod Hotelom Tuzla vodi pet zaposlenih osoba, a firma koja je uzela ve\u0107inu prostora u zakup je prihvatila i ve\u0107inu radnika pod svoje, tako da se mo\u017ee re\u0107i da u ovom objektu trenutno radi blizu 60 zaposlenih. “Zbog same blokade i nemogu\u0107nosti poslovanja gotovim novcem mi smo iznajmili prostore, a radnici su pre\u0161li u drugu firmu i sad hotel funkcioni\u0161e sasvim korektno. Sti\u017eu se uplatiti doprinosi, malo se kaska s platama, ali nema velikih dugova”, nastavlja sagovornica portala Klix.ba. Hotel Tuzla je prema svojim prija\u0161njim radnicima uspio izmiriti milionske iznose za uplatu doprinosa, a iz ranijeg perioda je ostalo da se uplati jo\u0161 blizu 100.000 KM. Kapaciteti hotela su ostali nepromijenjeni u odnosu na vrijeme njegovog osnivanja. Prva tri sprata su ura\u0111ena po sistemu pet zvjezdica i za njih vlada ve\u0107e interesovanje gostiju, s tim da je cijena vi\u0161a u odnosu na ostale spratove. “Sada se radi kategorizacija da ovaj dio bude u tom nivou pet zvjezdica, a da drugi bude ili ni\u017ea kategorija ili ne\u0161to sli\u010dno. Nadam se da \u0107e do\u0107i bolje vrijeme da se i to sredi”, dodaje Simi\u0107, istaknuv\u0161i da ugostiteljski posao u Tuzli nije lagan.Na kraju jo\u0161 ka\u017eimo i to da Hotel Tuzla raspola\u017ee apartmanima kapaciteta 50 metara kvadratnih, dok se veli\u010dina soba kre\u0107e izme\u0111u 17 i 18 metara kvadratnih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
– Neslavna privatizacija bacila ga na koljena – Hotel Tuzla zvani\u010dno je otvoren 25. maja 1985. godine, a od centra istoimenog grada udaljen je nekoliko stotina metara. Otvaranje zgrade od 12 spratova, kapaciteta 223 sobe i sedam prostora za razli\u010dite namjene, Tuzlaci iz vremena biv\u0161e Jugoslavije su do\u010dekali s odu\u0161evljenjem, a hotel je odli\u010dno radio […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2113,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-2114","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2114"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2114\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2114"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}