\u010cesta je pojava da cijene proizvoda u trgovinama nisu usagla\u0161ene na polici i na kasi, a u tom slu\u010daju kupac treba insistirati na cijeni kojom je proizvod ozna\u010den na polici. Tako\u0111er, \u010desto se de\u0161ava da trgovci ka\u017eu da proizvodi kupljeni na sni\u017eenju ili popustu ne podlije\u017eu reklamaciji, \u0161to je, tvrdi pomo\u0107nica ombudsmana za za\u0161titu potro\u0161a\u010da u BiH Ljubica \u010colovi\u0107, neta\u010dno. Ona ka\u017ee da je osnovno pravilo da kod kupovine na sni\u017eenju, kupac ima ista prava kao u redovnoj prodaji. \u010colovi\u0107 u razgovoru za Fenu poja\u0161njava da sni\u017eenje cijene nekog proizvoda mo\u017ee biti ozna\u010deno kao sezonsko sni\u017eenje, rasprodaja, totalna rasprodaja, finalno sni\u017eenje ili nekim drugim, sli\u010dnim nazivom. “Bez obzira o kom se sni\u017eenju radi, trgovac je obavezan da svaki pojedini proizvod koji je na sni\u017eenju ili rasprodaji, jasno i vidljivo ozna\u010di cijenom prije i cijenom poslije sni\u017eenja”, obja\u0161njava ona. Me\u0111utim, kako je ve\u0107 istakla, to \u010desto nije slu\u010daj, tako da se de\u0161ava da cijene proizvoda na policama i na kasi nisu usagla\u0161ene. Navela je i slu\u010daj reklamacije proizvoda, kada kupac ima pravo na reklamaciju ukoliko uo\u010di neki nedostatak na proizvodu. Kako je rekla, trgovac je obavezan da proizvode koji imaju nedostatak, a koji su na sni\u017eenju (obu\u0107a, odje\u0107a\u2026) fizi\u010dki odvoji od ostalih proizvoda, kao i da jasno, vidljivo i \u010ditko obilje\u017ei na proizvodima ili prodajnom mjestu da se radi o takvim proizvodima, kao i da upozna kupca u \u010demu se sastoji gre\u0161ka na proizvodima.<\/p>\n
\n
“Kupac gubi pravo na reklamaciju u slu\u010daju da reklamira nedostatak na proizvodu na koji je bio upozoren prilikom kupovine i zbog kojeg je proizvod i sni\u017een. Zna\u010di, trgovcu nije zabranjena prodaja proizvoda s gre\u0161kom, ali jeste ako to nije nigdje naveo”, naglasila je. Osim navedenih situacija, ukazala je i na \u010dinjenicu da Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da u BiH jasno propisuje da se omot (vre\u0107ica, poseban papir i dr.) koji ima logotip ili naziv proizvo\u0111a\u010da (trgovca) smatra reklamnim sredstvom, koje trgovac ne smije napla\u0107ivati. “Me\u0111utim, i pored jasne zakonske regulative, neki trgovci zara\u010dunavaju i napla\u0107uju omot, vre\u0107icu ili poseban papir koji imaju logotip trgovca ili proizvo\u0111a\u010da. Takva praksa trgovca je nezakonita te, u smislu Zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da u BiH, predstavlja prekr\u0161aj za koji su propisane nov\u010dane kazne u iznosu od 2.500 KM do 5.500 KM”, upozorava \u010colovi\u0107. Pomo\u0107nica ombudsmana isti\u010de da su trgovci upoznati sa zakonskom regulativom ali da je kr\u0161e, \u010dini se, nekada i svjesno, a u prilog tome govore \u010desta obra\u0107anja potro\u0161a\u010da Instituciji ombudsmana za za\u0161titu potro\u0161a\u010da u BiH, kojima ukazuju na navedenu problematiku. S tim u vezi, Institucija ombudsmana apeluje na bh. potro\u0161a\u010de da reagiraju svaki put kada im trgovac zara\u010duna i naplati omot, vre\u0107icu ili poseban papir koji ima logotip trgovca ili proizvo\u0111a\u010da. “U nekim slu\u010dajevima reakcija potro\u0161a\u010da prema trgovcu bit \u0107e dovoljna da se otkloni navedena nepravilnost. No, ukoliko trgovac i nakon toga ne reagira, potro\u0161a\u010d treba slu\u010daj prijaviti nadle\u017enoj slu\u017ebi za inspekcijske poslove koja vr\u0161i kontrolu nad primjenom Zakona i ima mogu\u0107nost da trgovcu izrekne nov\u010danu kaznu”, ka\u017ee \u010colovi\u0107. Porede\u0107i Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da BiH, donesen 2006. godine, sa pravnom ste\u010devinom Evropske zajednice, ocijenila je da je Zakon u velikoj mjeri uskla\u0111en te da predstavlja dobru osnovu za pru\u017eanje sveobuhvatne i sistemske za\u0161tite potro\u0161a\u010da. Kako je rekla, BiH ima obavezu da konstantno uskla\u0111uje propise za za\u0161titu potro\u0161a\u010da sa zakonodavstvom i drugim propisima Evropske zajednice. Tako\u0111er, naglasila je da je za potro\u0161a\u010da, koji je slabija strana poslovnih transakcija, izuzetno va\u017eno da bude u potpunosti informiran o svim propisima i pravima koja mu pripadaju na osnovu va\u017ee\u0107eg zakonskog propisa. Govore\u0107i o kvalitetu proizvoda koje nudi BiH tr\u017ei\u0161te, uklju\u010duju\u0107i i proizvode uvezene iz zemalja EU, ukazala je na obavezu proizvo\u0111a\u010da da na tr\u017ei\u0161te isporu\u010de proizvode na na\u010din utvr\u0111en va\u017ee\u0107im propisima o kvalitetu proizvoda. Me\u0111utim, napomenula je da je “pravo proizvo\u0111a\u010da da na osnovu procjene tr\u017ei\u0161ta na koje \u0107e plasirati svoju robu, pravilnika odre\u0111ene zemlje i kupovne mo\u0107i potencijalnih potro\u0161a\u010da, odredi kakav \u0107e kvalitet svojih proizvoda ponuditi tom tr\u017ei\u0161tu”. “Bitno je da proizvodi budu bezbjedni, odnosno da ne \u0161tete zdravlju i da ne ugro\u017eavaju \u017eivotnu sredinu”, istakla je. Pomo\u0107nica ombudsmena za za\u0161titu potro\u0161a\u010da napominje da slu\u010dajevi iz prakse potvr\u0111uju da se u trgovinama u BiH mogu na\u0107i proizvodi neodgovaraju\u0107eg kvaliteta te da se uglavnom radi o namirnicama sa neispravnim deklaracijama ili namirnicama kojima je istekao rok upotrebe, kao i o tehni\u010dkoj robi, odje\u0107i, obu\u0107i\u2026 “U prilog tome govori \u010dinjenica da je u posljednje vrijeme mnogo robe povu\u010deno sa bh. tr\u017ei\u0161ta, upravo zbog sumnjivog kvaliteta”, nagla\u0161ava. Njen savjet je da potro\u0161a\u010d obrati pa\u017enju na deklaraciju da bi bio siguran da kupuje ono \u0161to \u017eeli te da bi sam mogao procijeniti kvalitet proizvoda, jer podaci iz deklaracije su “li\u010dna karta” proizvoda. “Nabrajanje sastojaka je od izuzetne va\u017enosti i na neki na\u010din ukazuje na kvalitet proizvoda”, isti\u010de \u010colovi\u0107, dodaju\u0107i da deklaracija sadr\u017ei informacije o proizvodu koje moraju biti vjerodostojne. Naglasila je da je deklaracija je obavezna i da svaki proizvod mora sadr\u017eavati najmanje naziv, tip i sastojke proizvoda, naziv i punu adresu proizvo\u0111a\u010da, a za uvozne proizvode – i naziv i sjedi\u0161te uvoznika te zemlju porijekla. Napomenula je da zemlje EU imaju zakone koji osiguravaju da su svi proizvodi koji kupujemo sigurni po zdravlje potro\u0161a\u010da te da je najrasprostranjenija “sigurnosna norma CE”. “CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitne zahtjeve sigurnosti, za\u0161tite zdravlja i \u017eivota ljudi te za\u0161tite imovine i okoli\u0161a”, pojasnila je, dodaju\u0107i da to zna\u010di da su svi proizvodi uvezeni iz EU koji imaju oznaku CE, sigurni za upotrebu. Pritom, kako je rekla, nadle\u017eni inspekcijski organi provjeravaju da li je proizvod siguran te da li ono \u0161to je napisano na deklaraciji odgovara sadr\u017eaju. Proizvo\u0111a\u010di moraju po\u0161tovati va\u017ee\u0107e propise o kvalitetu proizvoda, podvukla je pomo\u0107nica ombudsmena na kraju razgovora, istakav\u0161i da trgovac ne smije prodavati proizvode koji zbog svojih svojstava ne odgovaraju uobi\u010dajenoj upotrebi i propisanom kvalitetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cesta je pojava da cijene proizvoda u trgovinama nisu usagla\u0161ene na polici i na kasi, a u tom slu\u010daju kupac treba insistirati na cijeni kojom je proizvod ozna\u010den na polici. Tako\u0111er, \u010desto se de\u0161ava da trgovci ka\u017eu da proizvodi kupljeni na sni\u017eenju ili popustu ne podlije\u017eu reklamaciji, \u0161to je, tvrdi pomo\u0107nica ombudsmana za za\u0161titu potro\u0161a\u010da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2167,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-2168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2168"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2168\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2167"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}