![\"bihuvoz\"](\"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/bihuvoz.jpg\")
<\/p>\nBosna i Hercegovina je u prvih 11 mjeseci 2017. godine uvezla robu u vrijednosti od 16.926.945.856 KM, a me\u0111u top 20 uvezenih proizvoda su nafta, automobili, ugalj, lijekovi, struja, ma\u0161ine, tekstil, hrana, p\u0161enica, meso pa \u010dak i hljeb i pekarski proizvodi. S obzirom na to da je pokrivenost uvoza izvozom u BiH bila ve\u0107a za 61,5 posto, nije te\u0161ko primijetiti deficit trgovinske razmjene na\u0161e zemlje. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH o uvozu, na\u0161a zemlja je pro\u0161le godine uvozila one proizvode koje sigurno mo\u017ee sama proizvoditi i ve\u0107 proizvodi. “Na listi od top 20 uvoznih proizvoda se nalaze i kameni ugalj, ulje sjemena suncokreta, razli\u010diti prehrambeni proizvodi, \u010dokolada, p\u0161enica i sura\u017eica, gove\u0111e meso, hljeb, peciva, pivo, voda, namje\u0161taj od drveta, duhan i njegovi proizvodi, razli\u010diti hemijski i farmaceutski proizvodi koji su zastupljeni i u doma\u0107oj proizvodnji”, kazali su nam iz Vanjskotrgovinske komore BiH.<\/p>\n
\n
Na vrhu liste proizvoda koje je BiH najvi\u0161e uvozila u 2017. su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala za \u010diju kupovinu je na\u0161a zemlja izdvojila 878.537.978 KM. Osobni automobili i druga motorna vozila su na drugom mjestu, a uvezeno ih je u vrijednosti 659.235.596 KM. BiH je donedavno bila jedini regionalni izvoznik elektri\u010dne energije, a od pro\u0161le godine mo\u017ee se smatrati velikim uvoznikom struje. Na listi top 20 uvezenih proizvoda u BiH u prvih 11 mjeseci 2017., elektri\u010dna energija je na \u0161estom mjestu, a uvezli smo je u vrijednosti 280 miliona KM. Zbog nedostatka elektri\u010dne energije BiH je pro\u0161le godine morala uvoziti i ugalj na koji je potro\u0161eno 426 miliona KM. Kojim strategijama BiH mo\u017ee osloboditi trgovinsku razmjenu velike zavisnosti od uvoza pitali smo mladog ekonomskog analiti\u010dara Admira \u010cavali\u0107a. On nam govori kako BiH ne treba razmi\u0161ljati o pretjeranim mjerama protekcionisti\u010dke politike jer se integri\u0161e u jednu od najve\u0107ih trgovinskih zajednica na svijetu – Evropsku uniju. “Na\u0161e vanjskotrgovinske barijere \u0107e sve vi\u0161e padati, eliminisati se i sli\u010dno. U tom smislu ne treba razmi\u0161ljati o blokadi trgovine i protekcijama, barem ne na du\u017ei period. Me\u0111utim, uop\u0161teno se ne trebamo voditi maksimom da kupujemo doma\u0107e, ve\u0107 da proizvodimo doma\u0107e i kvalitetno. Mala ekonomija BiH je idealna za ekonomiju koja \u0107e se oslanjati na izvoz. To su iskustva dr\u017eava poput Slova\u010dke koja je geografski sli\u010dna na\u0161oj zemlji. Mi trebamo privu\u0107i velike multinacionalne kompanije kako bi one kod nas proizvodile i izvozile na globalno tr\u017ei\u0161te. To se, na\u017ealost, ne de\u0161ava, jer one uglavnom idu u Srbiju”, isti\u010de \u010cavali\u0107. Pored otvaranja granica pri ulasku u EU, poja\u0161njava \u010cavali\u0107, BiH o\u010dekuje takozvana fiskalna harmonizacija. To zna\u010di kako \u0107e BiH izgubiti fiskalnu prednost i manje poreze u odnosu na zemlje EU. Me\u0111utim, kad se BiH integri\u0161e u EU tr\u017ei\u0161te, za\u0161titit \u0107e se od proizvoda van tog tr\u017ei\u0161ta. \u010cavali\u0107 nagla\u0161ava kako EU tr\u017ei\u0161te, kao jedno od najza\u0161ti\u0107enijih, predstavlja \u0161ansu na\u0161e zemlje. “Moramo sve vi\u0161e pri\u010dati o liberalizaciji, a ne protekcionizmu. Bolje je da se posvetimo tome kako da unaprijedimo na\u0161e izvoznike, a ne kako da za\u0161titimo doma\u0107u proizvodnju. U ekonomiji postoji fenomen male industrije koji ka\u017ee da ukoliko na dugi rok \u0161titite odre\u0111enu industriju, ta industrija se nikada ne\u0107e razviti i nikada ne\u0107e unaprijediti vlastitu konkurentnost, ve\u0107 \u0107e ve\u0107inu svojih resursa tro\u0161iti na to da osigura \u0161to ve\u0107u za\u0161titu. To zna\u010di kako ne\u0107e te\u017eiti inovacijama, ve\u0107 ve\u0107im barijerama. Na\u017ealost, BiH nema ni taj luksuz da ne\u0161to posebno za\u0161titi, izuzev geografske pripadnosti ili tradicionalnog bosanskog \u0107evapa”, rekao nam je \u010cavali\u0107. Iako su posljednji na listi top 20, zanimljivo je kako je BiH 2017. potro\u0161ila skoro 120 miliona KM na kupovinu hljeba, peciva, kola\u010da i sli\u010dnih pekarskih proizvoda. Ovaj podatak iznenadio je i \u010cavali\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
“Razumio bih da je rije\u010d o p\u0161enici. Jedino ekonomsko obja\u0161njenje jeste da su se pojavile neke velike potrebe za hljebom. Ali, opet, veoma \u010dudno”, rekao nam je \u010cavali\u0107. Podaci govore kako smo u prvih 11 mjeseci pro\u0161le godine uvezli i skoro 130 miliona KM p\u0161enice i sura\u017eice, 130 miliona KM gove\u0111eg mesa, 196 miliona KM gove\u0111e ko\u017ee, blizu 140 miliona KM tekstilnih materijala, 132 miliona KM \u010dokolade i sli\u010dnih prehrambenih proizvoda, 140 miliona KM ulja od suncokreta… Na\u0161a zemlja uvezla je ukupno 16,9 milijardi KM robe, od \u010dega su na top 20 najvi\u0161e uvezenih proizvoda potro\u0161ene 5,2 milijarde KM.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bosna i Hercegovina je u prvih 11 mjeseci 2017. godine uvezla robu u vrijednosti od 16.926.945.856 KM, a me\u0111u top 20 uvezenih proizvoda su nafta, automobili, ugalj, lijekovi, struja, ma\u0161ine, tekstil, hrana, p\u0161enica, meso pa \u010dak i hljeb i pekarski proizvodi. S obzirom na to da je pokrivenost uvoza izvozom u BiH bila ve\u0107a za […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2296,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-2298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2298"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2298\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}