{"id":2543,"date":"2018-07-18T05:11:00","date_gmt":"2018-07-18T05:11:00","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2018\/07\/18\/drzava-destimulise-privredu-bh-privrednici-medu-najopterecenijim-u-regionu\/"},"modified":"2018-07-18T05:11:00","modified_gmt":"2018-07-18T05:11:00","slug":"drzava-destimulise-privredu-bh-privrednici-medu-najopterecenijim-u-regionu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2018\/07\/18\/drzava-destimulise-privredu-bh-privrednici-medu-najopterecenijim-u-regionu\/","title":{"rendered":"Dr\u017eava destimuli\u0161e privredu: BH privrednici me\u0111u najoptere\u0107enijim u regionu"},"content":{"rendered":"<p>Bosna i Hercegovina ima visoka optere\u0107enja na pla\u0107e, visoke porezne stope, ali ne i najve\u0107e.<br \/>Optere\u0107enja na pla\u0107u u na\u0161oj zemlji se kre\u0107u od 33 do 41,5 posto u zavisnosti od entiteta. Porez na dobit je 10 posto, a stopa PDV-a je jedinstvena i iznosi 17 posto.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>OPTERE\u0106ENJA I POREZI U REGIONU<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>U susjednoj nam Hrvatskoj porez na dobit je 18 posto i isti je za mala preduze\u0107a umanjen na 12 posto. Optere\u0107enja na pla\u0107e u Hrvatskoj su 40 posto, izuzev 35,2 posto ukupnog iznosa osiguranja od prihoda, dok je stopa PDV 25 posto, odnosno 13, 5 i 9 posto.<br \/>U Srbiji optere\u0107enja na pla\u0107u su 52% (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% dr\u017eavni penzijski fond, 6,5% dr\u017eavni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% dr\u017eavni penzijski fond, 6,5% dr\u017eava zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mjese\u010dno mijenjanje iznosa), dodatni porez za ve\u0107e plate (nakon 3 puta prosje\u010dne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosje\u010dne zarade dodatnih 15%).\u00a0 Porez na dobit iznosi 15 posto. Stopa PDV-a u Srbiji iznosi 20 posto.<br \/>U Sloveniji optere\u0107enja na pla\u0107u iznose 50 posto, porez na dobit je 19 posto, dok je stopa PDV-a 22 posto, odnosno smanjena stopa 9.5 posto od 1. jula 2013. godine.<br \/>Makedonija je svoje poreze kako na dobit, tako i optere\u0107enja na platu rije\u0161ila najbolje u region, tako da porez na dobit u ovoj zemlji iznosi 10%. Optere\u0107enje na pla\u0107u je 37% (uklju\u010duje porez na dohodak 10%, obaveznu dr\u017eavnu penziju 18%, obvezno javno zdravstveno osiguranje 7,3%, obavezno osiguranje od nezaposlenosti 1,2%, obavezno osiguranje od li\u010dnih povreda 0,5%). Stopa PDV u Makedoniji je 18 posto.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>OPTERE\u0106ENJA I POREZI U EVROPSKIM ZEMLJAMA<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Gledaju\u0107i na stanje u nekim zemljama Evropske unije, primjera Njema\u010dke, porez na dobit je 22.825% (nekoliko malih sela) do 32.925% (u Minhenu) u zavisnosti od op\u0161tine. Ovo uklju\u010duje 15% CIT, 5,5% dopunu solidarnosti plus porez na promet koji se pla\u0107a op\u0161tini).<br \/>Optere\u0107enja na pla\u0107u u Njema\u010dkoj uklju\u010duju (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% dr\u017eavni penzijski fond, 6,5% dr\u017eavni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% dr\u017eavni penzijski fond, 6,5% dr\u017eava zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mese\u010dno mijenjanje iznosa), dodatni porez za ve\u0107e plate (nakon tri puta prosje\u010dne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosje\u010dne zarade dodatnih 15%).<br \/>Kada je u pitanju stopa PDV-a ona uklju\u010duje(porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog 13% dr\u017eavni penzijski fond, 6,5% dr\u017eavni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% dr\u017eavni penzijski fond, 6,5% dr\u017eava zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mese\u010dno mijenjanje iznosa), dodatni porez za ve\u0107e plate (nakon tri puta prosje\u010dne zarade dodatnih 10%, nakon \u0161est puta prosje\u010dne zarade dodatnih 15%).<br \/>U Italiji porez na dobit je 27.9% (24% plus 3,9% op\u0161tinski). Optere\u0107enja na pla\u0107u su 45.83% (43% porez na dobit + 2,03% porez na regionalni dohodak + 0,8% porez na op\u0161tinske prihode). \u0160to se ti\u010de PDV u Italiji iznosi 22% (smanjene stope 10%, 5%, 4%).<br \/>U Francuskoj porez na dodit je 33.3% (36.6% iznad 3.5M\u20ac, 15% ispod 38k\u20ac).<br \/>Optere\u0107enja na pla\u0107u su 49% (45% + 4% za godi\u0161nje prihode iznad 250.000 \u20ac za pojedina\u010dne poreske obveznike ili preko 500.000 \u20ac za bra\u010dne parove) + porezi na socijalnu sigurnost i socijalne doprinose po razli\u010ditim stopama, na primjer 17,2% za kapitalne dobitke, kamate i dividende.<br \/>Stopa PDV-a je 20% (smanjene stope od 10%, 5.5%, 2.1% i 0% za specijalene slu\u010daje kao \u0161to su pojedina hranu, prevoz, kulturna dobra itd.<br \/>U Austriji porez na dobit iznosi 25 posto. Optere\u0107enja na pla\u0107u su 55 posto, a stopa PDV-a je 20% (smanjene stope 10% + 13%).<\/p>\n<ul>\n<li><strong>DESTIMULATIVNI POSLOVNI AMBIJENT<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Faruk Had\u017ei\u0107, makroekonomski analiti\u010dar komentari\u0161u\u0107i gore iznesene podatke za Akta.ba portal je kazao kako je evidentno da neke zemlje nemaju doprinose za zdravstveno, penziono, nezaposlenost, kao zemlje Balkana ili BiH.<br \/>Stopa oporezivanja dobiti u na\u0161oj zemlji je ka\u017ee niska i u velikom broju slu\u010dajeva je zloupotrebljavaju poslodavci jer im se vi\u0161e isplati da podignu dobit, plate dr\u017eavi 10 posto na podizanje gotovine i vrate radniku na crno u koverti.<br \/>Smatra kako treba razmisliti o podizanju stope na oporezivanje dobiti. Ona bi trebala biti 20 ili \u010dak 30 posto za podizanje gotovine, ali ne i kod investiranja ili nekih drugih obaveza.<br \/>\u201ePoslodavci i struka trebaju dati svoje mi\u0161ljenje. Ovo kako je sada napravljeno stvara jedan destimulativan ambijent. Na jednoj strani imamo poslodavce koji pla\u0107aju visoke stope doprinosa, a na drugoj imamo radnike sa niskim primanjima ili su bar tako prijavljeni te taj dio ne ulazi u sistem\u201c, ka\u017ee Had\u017ei\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i kako treba uraditi kvalitetnu reformu koja \u0107e biti pozitivna kako za poslodavce, tako i za radnike, a u nekom kratom roku mo\u017eda negativna za dr\u017eavu.<br \/>Osvr\u0107u\u0107i se na novi Prijeglog zakona o porezima na dohodak ka\u017ee kako je jedino dobro u ovom Zakonu \u0161to se definitivno pravi druga\u010dija osnovica za obra\u010du. Na ovaj na\u010din topli obrok, prevoz i neke druge kategorije ulaze u osnovicu obra\u010duna doprinosa.<br \/>Smatra kako osnovica sa predlo\u017eenih 33,5 posto treba biti spu\u0161tena na 25 posto. U ovoj varijanti bi poslodavci i radnici imali pozitive efekte. Hipoteti\u010dki gledano to bi kako poja\u0161njava izledalo ovako: \u201eSmanjenjem doprinosa za 150 KM, radnik bi dobio 100 KM vi\u0161e, poslodavac u\u0161tedu 50 KM, dr\u017eava bi imala minus od 150 KM koji bi nadomjestila indirektno kroz rast potro\u0161nje, a koji bi opet doveo do pokretanja novih radnih mjesta, pove\u0107anja proizvodnje&#8230; U ovom slu\u010daju dr\u017eava bi indirektno kroz PDV- e, umjesto 150 KM minusa kroz doprinose, imala 153 KM plusa kroz oporezivanje potro\u0161nje.\u201c<\/p>\n<ul>\n<li><strong>JAVNI PRIHODI<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>I u Poreznoj upravi FBIH ka\u017eu kako imamo visoku stopu doprinosa, stoga je uputila vi\u0161e inicijativa za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do pozitivnih efekata u cilju spre\u010davanja rada na crno i u cilju pove\u0107anja broja zaposlenih.<br \/>\u201cRealizacija tih prijedloga imala bi za posljedicu pravednije oporezivanje i ve\u0107e djelovanje zakona vrijednosti na tr\u017ei\u0161tu, a \u0161to bi imalo pozitivnog efekta na ukupno stanje u dru\u0161tvu. Kada je u pitanju oporezivanje rada, Porezna uprava FBiH je u martu 2017. godine uputila Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu finansija promjedbe na tada\u0161nji materijal Nacrta Zakona o doprinosima i Nacrta Zakona o porezu na dohodak, koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri i za koji se ne zna kako \u0107e biti zavr\u0161eni u kona\u010dnoj fazi\u201d, kazali sun am u Poreznoj upravi FBIH.<br \/>Podsje\u0107aju, da je Porezna uprava Federacije BiH u novembru 2015. godine izme\u0111u ostalog, uputila inicijativu za izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kojim se, predla\u017ee druga\u010dije oporezivanje ugovora o djelu, ugovora o obavljanju povremenih i privremenih poslova i oporezivanje isplata preko studenskih zadruga i servisa i druga\u010dije oporezivanje igara na sre\u0107u.<br \/>Tako\u0111er, predlo\u017eeno je i ukidanje stope doprinosa na teret poslodavaca od 10,5%. Porezna uprava je zna\u010dajno u\u010destvovala u poku\u0161aju da se postoje\u0107a zakonska rje\u0161enja unaprijede.<br \/>\u201cCilj Porezne uprave Federacije BiH je da \u0161to ve\u0107i broj zaposlenih bude prijavljen u bazu podataka Jedinstvenog sistema koji se vodi u Poreznoj upravi, da se za zaposlene radnike upla\u0107uju porezi i doprinosi, \u0161to u kona\u010dnici dovodi do pove\u0107anja naplate javnih prihoda po osnovu doprinosa\u201d, ka\u017eu u Poreznoj upravi, dodaju\u0107i kako su Vladi FBiH izme\u0111u ostalog uputili prijedlog za usvajanje zakona koji bi obavezao banke da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati pla\u0107a, bez pla\u0107anja doprinosa i da se zakonom propi\u0161e da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu, koja bi omogu\u0107ila Upravi da blagovremeno poduzima aktivnosti i mjere u cilju spre\u010davanja isplate pla\u0107a bez uplate doprinosa i na taj na\u010din sprije\u010di rast duga po ovom osnovu.<\/p>\n<p>akta.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bosna i Hercegovina ima visoka optere\u0107enja na pla\u0107e, visoke porezne stope, ali ne i najve\u0107e.Optere\u0107enja na pla\u0107u u na\u0161oj zemlji se kre\u0107u od 33 do 41,5 posto u zavisnosti od entiteta. Porez na dobit je 10 posto, a stopa PDV-a je jedinstvena i iznosi 17 posto. &nbsp; OPTERE\u0106ENJA I POREZI U REGIONU U susjednoj nam [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2542,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-2543","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2543"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2543\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2542"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}