Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa, ostvarila za 12 posto manji obim vanjskotrgovinske razmjene, odnosno za 3,6 milijardi KM manje nego u 2019. godini. U toj strukturi, izvoz roba je iznosio 10. 825.649.000 KM, a uvoz 17.214.729.000 KM.<\/p>\n
Ovi i drugi podaci o pro\u0161logodi\u0161njoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom prezentirani su na pres-konferenciji u Vanskotrgovinskoj komori BiH, s posebnim osvrtom na razmjenu s najzna\u010dajnijim trgovinskim partnerima zemlje.<\/p>\n
Kao rezultat smanjenog izvoza i uvoza, smanjen je i vanjskotrgovinski deficit za 20 posto, re\u010deno je.<\/p>\n
\n
Ukupan pad izvoza je uslovio manji izvoz roba u sve zemlje glavne partnere, ali i u ostale s kojima Bosna i Hercegovina obavlja vanjsku trgovinu, osim Turske i \u0160vicarske.<\/p>\n
Uvezeno je manje roba od svih vanjskotrgovinskih partnera \u2013 Hrvatske, Srbije, Njema\u010dke, Slovenije i Italije, dok je suficit ve\u0107i od pola zabilje\u017een s Austrijom, Njema\u010dkom, Italijom i Slovenijom.<\/p>\n
Na tr\u017ei\u0161te Evropske unije, kao najzna\u010dajnijeg partnera, izvezeno je za 14,3 posto manje roba nego u 2019., dok je uvoz bio manji za 9,11 posto.<\/p>\n
Nakon Evropske unije, vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa CEFTA-om, kao drugim najzna\u010dajnijim partnerom, u\u010destvuje sa 16,8 posto izvoza i 16,4 posto uvoza.<\/p>\n
I tu je izvoz bio manji za 11,80 posto nego 2019. godine, a uvoz za 9,2 posto.<\/p>\n
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je 65,05 posto, gdje Bosna i Hercegovina bilje\u017ei suficit sa svim zemljama izuzev Srbije s kojom je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7 posto.<\/p>\n
Na u\u010de\u0161\u0107e EFTA-e i ostalih zemalja otpada 16,6 posto izvoza Bosne i Hercegovine. Najzna\u010dajniji partner EFTA-e je \u0160vicarska s kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena s Bosnom i Hercegovinom.<\/p>\n
U takozvanim ostalim tr\u017ei\u0161tima ili \u2018tre\u0107im zemljama\u2019, najzna\u010dajniji vanjskotrgovinski partner po obimu razmjene je Turska, a potom Kina.<\/p>\n
Obim razmjene s Turskom u 2020. godini je iznosio oko 1,09 milijardi KM. Izvoz u tu zemlju je bio ve\u0107i od 316 miliona KM i ve\u0107i je nego u 2019. za 6,73 posto. Uvoz je smanjen za 6 posto i bio je oko 782 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena i iznosi tek 40,4 posto.<\/p>\n
Prema pokazateljima koje je na ovoj pres-konferenciji tako\u0111er prezentirala Vanjskotrgovinska komora BiH, na tursko tr\u017ei\u0161te je u pro\u0161loj godini najvi\u0161e izvezeno ulja od sjemena suncokreta, \u0161afranike i sl., otpadaka i lomljavina od \u017eeljeza ili \u010delika, sjedala, gove\u0111eg mesa svje\u017eeg ili rashla\u0111enog te kraft-papira i kartona.<\/p>\n
Od ostalih tr\u017ei\u0161ta poslije Turske, najve\u0107i obim razmjene Bosna i Hercegovina ostvaruje s Kinom, gdje je pokrivenost uvoza izvozom tek \u0161est posto.<\/p>\n
Smanjenje izvoza i uvoza je ostvareno u trgovini sa Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i Kinom, dok je izvoz u Rusiju pove\u0107an, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.<\/p>\n
Predsjednik te komore Vjekoslav Vukovi\u0107 je na pres-konferenciji kazao da bosanskohercegova\u010dki izvoz pada do devet posto s po\u010detkom pandemije koronavirusa u svijetu, ali se od kraja godine lagano oporavlja.<\/p>\n
Metalska i elektroindustrija su u tom kontekstu do\u017eivjele odre\u0111eni pad, ali ipak \u2018ostale na nogama\u2019, dok je u oblasti autoindustrije tako\u0111er zabilje\u017een pad, s manjim uvozom automobila zbog smanjene kupovne mo\u0107i gra\u0111ana.<\/p>\n
Agro i prehrambena industrija bilje\u017ee porast u robnoj razmjeni, a na to je najvi\u0161e uticalo spasavanje ugovora s Turskom.<\/p>\n
Odre\u0111eni rast bilje\u017ei i drvna industrija jer su opstali ugovori za tr\u017ei\u0161ta koja su i dalje mogla primiti tra\u017eene robe poput namje\u0161taja.<\/p>\n
O transportu u 2020. godini je Vukovi\u0107 govorio kao oblasti s posebnim obilje\u017ejima zbog zna\u010dajnog mada ne i potpunog zastoja u tim uvjetima kada su mjere dr\u017eava bile nekoordinirane jer ih je svaka donosila na svoj na\u010din, a sve iziskivalo prilago\u0111avanje pri dovozu i odvozu roba.<\/p>\n
Problem ote\u017eanog transporta je i dalje aktuelan, zaklju\u010dio je Vukovi\u0107.<\/p>\n
Ekonomija Bosna i Hercegovine zabilje\u017eila je u 2020. godini pad GDP-a od 6,5 posto, dok je tr\u017ei\u0161te rada i ranije, 2018. i 2019. godine, imalo pad, a s po\u010detkom pandemije naro\u010dito.<\/p>\n
Ipak je s protokom vremena zabilje\u017een rast, \u0161to nije rezultat novostvorene vrijednosti ve\u0107 vra\u0107anja ljudi na posao kad su popustile rigorozne mjere.<\/p>\n
Vukovi\u0107 je povodom mjera kriznih \u0161tabova u Bosni i Hercegovini kazao da je Vanjskotrgovinska komora od po\u010detka apelovala da ih ne treba donositi generalno ve\u0107 prilago\u0111avati proizvodnim granama zasebno, budu\u0107i da svaka ima specifi\u010dnosti i da je pod odre\u0111enim uvjetima, proizvodnja mogla biti bolja u odre\u0111enom obimu.<\/p>\n
Apel da mjere budu prilago\u0111ene granama stoji i dalje, zaklju\u010dio je Vukovi\u0107.<\/p>\n
Svjetska ekonomija se lagano oporavlja nakon po\u010detnog \u0161oka u pandemiji, a tome \u0107e zasigurno doprinijeti i pojava vakcine protiv koronavirusa.<\/p>\n
Suzbijanje virusa je klju\u010dno pitanje i u predlo\u017eenim mjerama Vanjskotrgovinske komore BiH za izlazak iz krize, a jedna od narednih predlo\u017eenih je smanjenje nameta na transport roba.<\/p>\n
Biznis.ba \/ FENA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa, ostvarila za 12 posto manji obim vanjskotrgovinske razmjene, odnosno za 3,6 milijardi KM manje nego u 2019. godini. U toj strukturi, izvoz roba je iznosio 10. 825.649.000 KM, a uvoz 17.214.729.000 KM. Ovi i drugi podaci o pro\u0161logodi\u0161njoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom prezentirani […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4050,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-4051","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4051","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4051"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4051\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4050"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4051"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4051"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4051"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}