{"id":5050,"date":"2023-01-09T11:50:18","date_gmt":"2023-01-09T11:50:18","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2023\/01\/09\/moramo-rasteretiti-privredu-i-fiskalnih-i-parafiskalnih-nameta\/"},"modified":"2023-01-09T11:50:18","modified_gmt":"2023-01-09T11:50:18","slug":"moramo-rasteretiti-privredu-i-fiskalnih-i-parafiskalnih-nameta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/2023\/01\/09\/moramo-rasteretiti-privredu-i-fiskalnih-i-parafiskalnih-nameta\/","title":{"rendered":"\u201eMoramo rasteretiti privredu i fiskalnih i parafiskalnih nameta\u201c"},"content":{"rendered":"

Predsjednik Kikanovi\u0107 za emisiju “U fokusu” RTVTK: – Prezentiramo privredu Tuzlanskog kantona na me\u0111unarodnim sajmovima na kojima u\u010destvujemo, kao Kantonalna privredna komora Tuzla sa zajedni\u010dkom postavkom “Privreda TK” \u2013<\/em><\/p>\n<\/p>\n

Razgovarala: Devleta Brki\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Prelazak iz 2022. u 2023. godinu prilika je za razgovor o tome kako \u0107e se protekla godina pamtiti u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla. O tome \u0161ta je ura\u0111eno u pro\u0161loj godini, kakvi su planovi za 2023. godinu za emisiju “U fokusu” RTVTK govorio je Nedret Kikanovi\u0107 predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.<\/p>\n

D.B. – Prije sumiranja 2022. godine i razgovora o planovima za 2023. godinu, da se dotaknemo aktuelne teme, ulaska hrvatske u schengenski prostor od 1.1.2023. godine. Koji su to izazovi sa kojima \u0107e se suo\u010diti bosanskohercegova\u010dki prijevoznici na granici sa Hrvatskom?
N.K. – “Prije svega, rekao bih da \u0107e se od ulaska Hrvatske u schengenski prostor sa izazovima suo\u010diti ne samo prijevoznici nego i bh izvoznici, izvoznici sa Tuzlanskog kantona. Ne\u0161to zna\u010dajnije se ne\u0107e promijeniti. Postupak je isti, s tim da \u0107e za prijevoznike sigurno biti slijede\u0107a situacija: broj dana koji mogu provestiu schengenskoj zoni je ograni\u010den. To je 60 dana u okviru 180 dana. Moramo uzeti u obzir da \u0107e se du\u017ee zadr\u017eavati u toj zoni i to \u0107e biti sigurno optre\u0107enje za na\u0161e prijevoznike u smislu da \u0107e broj dana koji oni provedu tamo, odnosno, mogu\u0107nost da provedu du\u017ee bi\u0107e su\u017eena. Druga stvar, kod na\u0161ih izvoznika potreba za fitosanitarnim pregledom \u0107e biti ista, na\u017ealost, schengenska pravila su takva i Hrvatska to po\u0161tuje, njihovi fitosanitarni inspektori rade do 15,oo sati. Na\u0161i rade do 19,oo sati i tu se javlja problem kod izvoza roba koje su kvarljive, vo\u0107e, povr\u0107e, sve \u0161to se izvozi u hladnja\u010dama. Mi smo ve\u0107 poduzeli odre\u0111ene mjere, u smislu da smo podnijeli zahtjev Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH gdje tra\u017eimo da podnesu zahtjev za otvaranje dva nova grani\u010dna prijelaza u RH, to je prije svaga Ora\u0161je i Svilaj da bi na\u0161i izvoznici mogli imati ola\u0161an izvoz i ve\u0107i protok roba, da se manje zadr\u017eavaju na granici”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Koja je mogu\u0107a direktna \u0161teta za bh prijevoznike, \u0161ta je to \u0161to se potencijalno mo\u017ee dogoditi?
N.K. – “Potencijalno se mo\u017ee dogoditi da ako se nastavi ovim trendom, ako ne rije\u0161imo problem sa fitosanitarnim pregledom, dugo \u0107e stajati u redovima, dugo \u0107e boraviti u schengenskoj zoni, ima\u0107e manji broj odlazaka u Evropu”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Kako pomo\u0107i na\u0161im izvoznicima, na\u0161oj privredi, u konkretnoj situaciji u kojoj problem sa fitosanitarnim pregledom robe koja se izvozi na tr\u017ei\u0161te EU, traje ve\u0107 du\u017ee vrijeme?
N.K. \u2013 \u201eTraje ve\u0107 tri-\u010detiri godine, du\u017ee ve\u0107 poku\u0161avamo to rije\u0161iti. Mislim da \u0107e se ulaskom Hrvatske u schengensku zonu i hrvatske inspekcije rasteretiti, da ne\u0107e imati ono \u0161to su imali do sada prema Ma\u0111arskoj i Sloveniji i da \u0107e mo\u0107i da se pokusiraju na granicu sa tre\u0107im zemljama tj. sa Bosnom i Hercegovinom i tu \u0107e imati prostora, dovoljno ljudi da otvore ta da dva grani\u010dna prijelaza. Ono \u0161to \u017eelim ista\u0107i kada je pitanja kako olak\u0161ati izvoznicima, jeste da moramo stimulisati izvoz, dati odre\u0111ene benefite na\u0161im izvoznicima i to je ono \u0161to mi moramo uraditi u narednom periodu da bi pove\u0107ali izvoz i da bi na\u0161i proizvo\u0111a\u010di bili konkurentni na evropskom tr\u017ei\u0161tu”.<\/strong><\/p>\n

\"Fokus2\"<\/p>\n

D.B. – Kada ve\u0107 pominjemo tr\u017ei\u0161te EU, u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla je nedavno odr\u017eana prezentacija kompanija i privrede Tuzlanskog kantona na tr\u017ei\u0161tu EU, radi se o predstavljanju privrede BiH na tr\u017ei\u0161tu Njema\u010dke, \u0160vicerske i Austrije, tr\u017ei\u0161tu od 100 miliona stanovnika. Koliko su zna\u010dajne, ova, i sli\u010dne prezentacije?
N.K. \u2013 \u201eSve prezentacije privrede, posebno Tuzlanskog kantona su za nas jako zna\u010dajne pa tako i pomenuta. Mi puno toga radimo, prezentiramo privredu Tuzlanskog kantona na me\u0111unarodnim sajmovima na kojima u\u010destvujemo, kao Kantonalna privredna komora Tuzla sa zajedni\u010dkom postavkom “Privreda TK” i to je jako bitno. U 2023. godini \u0107emo raditi “Tuzlanski kanton – va\u0161 poslovni partner”, to je jedna biznis publikacija i to \u0107e biti jedna stvar gdje \u0107emo mi na tr\u017ei\u0161u EU putem Komorskog sistema u okviru Eurochambera raditi promociju privrede Tuzlanskog kantona. To je projekat koji planiramo raditi u 2023. godini koji smatramo veoma zna\u010dajnim za promociju i prezentaciju privrede Tuzlanskog kantona”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – \u010cesto se govori o tome da se radnicima u BiH pove\u0107aju plate. \u0160ta je ura\u0111eno u posljednje vrijeme kako bi se rije\u0161ili problemi koje imaju poslodavci \u0161to bi im ujedno i olak\u0161alo poslovanje?
N.K. – Moram re\u0107i da su privrednici ove godine pove\u0107ali plate. Imamo ve\u0107 pove\u0107anje plata na Tuzlanskom kantonu u odnosu na isti period pro\u0161le godine za 16% i to govori da je privreda uradila ono \u0161to je mogla, privrednici su uradili koliko su mogli. Ono \u0161to je sada fokus, to je da moramo rasteretiti privredu i fiskalnih i parafiskalnih nameta kako bi dali prostora da se pove\u0107aju plate. To je ne\u0161to na \u010demu u budu\u0107nosti treba da insistiramo. Moram re\u0107i da niz godina mi imamo te zahtjeve, ura\u0111ene odre\u0111ene analize i projekcije \u0161ta bi se to sve desilo kada bi se smanjili ti fiskalni i parafiskalni nameti. Mislim da je krajnje vrijeme, da je do\u0161ao taj trenutak da se to mora uraditi ako \u017eelimo dobrobit ovom dru\u0161tvu, ovoj zajednici i privrednom okru\u017eenju i da na\u0161a privreda bude konkurentna na evropskom i svjetskom tr\u017ei\u0161tu”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Pojavila se informacija da je Vlada FBiH dala prijedlog da najni\u017ea plata od 1.1.2023. godine bude 596KM a trenutno iznosi 543KM, kako to komentari\u0161ete?
N.K. \u2013 \u201eTo je sigurno ne\u0161to na \u010demu se treba raditi i ja tvrdim da te plate u narednom periodu moraju biti puno ve\u0107e i da \u0107e biti prostora, ali samo pod uvjetom da Vlada rastereti privredu FBiH fiskalnih i parafiskalnih nameta. Onda \u0107emo imat puno ve\u0107u minimalnu platu nego sada a svima je cilj da bolje \u017eivimo i vi\u0161e zara\u0111ujemo”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Zvani\u010dni podaci za sedam mjeseci 2022. godine, pokazuju da su u BiH pa i u TK rasli i izvoz i uvoz. \u0160ta pokazuju va\u0161i zvani\u010dni podaci, \u0161ta je to \u0161to smo najvi\u0161e izvozili u ovoj godini?
N.K. – “Za prvih devet mjeseci privreda Tuzlanskog kantona je izvezla 2 milijarde i 38 miliona KM, \u0161to je za nepunih 39% vi\u0161e u odnosu na isti period pro\u0161le godine. To je zna\u010dajan pomak. Moramo re\u0107i i da je inflacija bila 16%. Moramo re\u0107i da smo najve\u0107i izvoz imali u hemijskoj, elektro, metalnoj, drvenoj i auto industriji te jedan dio u tekstilnoj industriji. To su proizvodi koje smo plasirali na tr\u017ei\u0161te EU. Na\u0161i partneri su Austrija, Njema\u010dka, Italija, kao najzna\u010dajniji. Moramo re\u0107i da je privreda TK najve\u0107i izvoznik u FBiH. Moramo re\u0107i da je pokrivenosti uvoza izvozom 89% na Tuzlanskom kantonu. Imamo spoljnotrgovinski deficit od oko 200 miliona KM. To su zvani\u010dni podaci i to je ne\u0161to \u0161to govori o mogu\u0107nostima i perspektivi privrede Tuzlanskog kantona. To su proizvodi hemijske, metalne, drvne industrije gdje smo mi lideri u proizvodnji”.<\/strong><\/p>\n

\"Fokus3\"<\/p>\n

D.B. – Tuzlanskom kantonu i cijeloj BiH nedostaje radne snage. Koja su to najtra\u017eenija zanimanja i \u0161ta se \u010dini po tom pitanju?
N.K. – “Mi u Tuzlanskom kantonu imamo oko 103.000 zaposlenih po podacima Porezne uprave. Imamo 68.000 nezaposlenih od kojih je 65% stru\u010dne radne snage i 35% nestru\u010dne radne snage. To su podaci koji govore da u Tuzlanskom kantonu ima prostora da se ljudi zaposle. Imamo nedostatak radne snage u svim industrijskim granama. Kad po\u010dnemo od hemijske, metalne, drvne, tekstilne itd. Sve te grane tra\u017ee stru\u010dne ljude za obavljanje odre\u0111enih poslova. To je ono \u0161to moramo raditi u neformalnom obrazovanju. Da ljude s biroa, sa evidencije pozovemo, da ih obu\u010dimo, damo im odre\u0111ene vje\u0161tine i znanja da bi mogli raditi odre\u0111ene poslove. Problem je \u0161to na birou imamo puno ljudi koji su zavr\u0161ili srednje \u0161kole zanimanja koja se ne tra\u017ee. Te stvari moramo uraditi da bi uposlil takve kadrove. Sigurno je da se svugdje u svijetu osje\u0107a nedostatak radne snage pa i kod nas i to je globalni problem, treba se posebno boriti da na\u0161i ljudi ne odlaze na druga tr\u017ei\u0161ta da rade”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Koje su to aktivnosti Kantonalne privredne komore Tuzla koje se provode krajem 2022. i po\u010detkom 2023. godine?
N.K. – “Mi smo krajem godine odr\u017eali sjednice Skup\u0161tine i UO Komore. Usvojili smo Program rada za 2023. godinu, Finansijski plan za 2023. godinu. Pripremamo se za narednu godinu i to su posljednje aktivnosti u 2022. godini u kojoj smo puno toga radili na promociji i prezentaciji privrede TK. Radili smo to putem sajamova, na\u0161eg web sajta, Komorskog informatora, Privrednog servisa, LED displeja, to su sve stvari koje radili na promociji i prezentaciji privrede TK. Odr\u017eali smo niz javnih rasprava vezano za zakone i nacrte zakona. Radimo puno na edukacijama, od polaganja pravosudnog ispita, seminara za upravne i nadzorne odbore, edukacija vezano za digitalni marketing, sajber kriminal edukacija koju smo radili u saradnji sa predstavnicima MUP TK. To su neke stvari koje smo radili u 2022. godini”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – \u0160ta biste izdvojili, posebno upe\u010datkljivo po \u010demu \u0107ete pamtiti 2022. godinu?
N.K. – “U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla 2022. godinu \u0107emo prevashodno pamtiti po tome \u0161to smo po izlasku iz pandemije i ove “Ukrajinske krize”, po\u010deli da radimo konkretnije i ozbiljnije na promociji i prezentaciji privrede TK u regionu. Mislim da su to stvari koje su bile upe\u010datljive za ovu godinu i da je to ne\u0161to \u0161to je sigurno dalo odre\u0111ene rezultate i ve\u0107 se pripremamo za ovu godinu. U fazi smo potpisivanja ugovora sa Zagreba\u010dkim velesajmom i sajmom “Grand Expo” da budemo partneri u tim velikim me\u0111unarodnim sajmovima gdje \u0107e U Kantonalna privredna komora Tuzla vr\u0161iti prezentaciju privrede Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Pomenuli ste sajmove, ono \u0161to svakako Kantonalna privredna komora Tuzla omogu\u0107ava svojim \u010dlanicama jeste u\u010de\u0161\u0107e na razli\u010ditim sajmovima. \u0160ta je to \u0161to nam u tom smislu predstoji u narednom periodu?
N.K. – “U programu rada za 2023. godinu smo usvojili niz sajmova koje \u0107emo raditi i to je ve\u0107i broj u odnosu na ranije godine i doista zahtjeve i potrebe privrede Tuzlanskog kantona na tim sajmovima, \u0161to regionalnim \u0161to evropskih \u0161to sajmova u Bosni i Hercegovini. Mislim da \u0107emo u tom smjeru i\u0107i puno efikasnije nego ranijih godina”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Kakva je saradnja sa drugim privrednim komorama kako u Bosni i Hercegovini tako i van granica na\u0161e zemlje?
N.K. – Kantonalna privredna komora Tuzla je jedan od zna\u010dajnijih partnera u Komorskom sistemu Bosne i Hercegovine, prije svega \u0161to smo Komora sa velikim brojem \u010dlanica, respektabilnih \u010dlanica i Komorskom sistemu BiH smo me\u0111u najboljim kantonalnim komorama. I u regionu smo prepoznati kao partneri za niz projekata i u edukaciji i u predstavljanju privrede Tuzlanskog kantona”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Kantonalna privredne komora Tuzla vrlo \u010desto organizira razli\u010dite vrste edukacija. Koje biste najzna\u010dajnije edukacije izdvojili u 2022. godini?
N.K. – “Mi smo 2022. godinu ispratili seminarom o Pravosudnom ispitu koji je u toku i koji \u0107e se nastaviti i u 2023. godini. Prije toga, zavr\u0161ili smo seminar za \u010dlanove upravnih i nadzornih odbora, radili smo seminar o javnim nabavkama, edukacije za digitalni marketing i sajber kriminal, radili smo puno zna\u010dajnih edukacija, osjetila se potreba za takvim stvarima”.<\/strong><\/p>\n

\"Fokus4\" <\/p>\n

D.B. – Koliko je generalno interesovanje za te vrste edukacija?
N.K. – “Moramo re\u0107i da sve vi\u0161e ljudi prepoznaju potrebu za tim, iz prostog razloga. Tr\u017ei\u0161e, sam na\u010din komunikacije, tra\u017ei da se ljudi \u0161to vi\u0161e specijalizuju i edukuju u odre\u0111enim sferama koje su bitne za privredu Tuzlanskog kantona. Mi smo za narednu godinu pripremili niz edukacije koje \u0107emo raditi tokom godine, mislimo da \u0107e to biti interesantno, posebno, radi\u0107emo jedan dio zajedni\u010dki sa Gradom Tuzla, Zavodom za zapo\u0161ljavanje TK. Rije\u010d je o edukaciji, neformalnom obrazovanju ljudi koje \u0107emo osposobiti za odre\u0111ena zanimanja u odre\u0111enom periodu naredne godine \u0161to \u0107e sigurno biti interesantno za privredu Tuzlanskog kantona”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Usvojili ste Plan rada za 2023. godinu. Koji su to, u kratkim crtama, najzna\u010dajniji planovi?
N.K. – “Za ovu godinu pripremamo neformalno obrazovanje odraslih osoba i stru\u010dnu praksu u srednjim \u0161kolama. To radimo sa njema\u010dkom organizacijom GIZ. \u017delimo da u ovoj godinu radimo na tom polju, da bi upravo postigli taj dio, kada govorimo o ljudima nezaposlenim koji su na Birou, da bi mogli izvr\u0161iti odre\u0111ene njihove edukacije, osposobljavanje, da mogu da rade u nekim firmama na odr\u0111enim zanimanjima, da dobiju taj posao. To je ne\u0161to \u0161to \u0107e biti fokus a to je cilj prije svega i da omogu\u0107imo privredi da do\u0111u do kvalitetnih i brzo osposobljenih ljudi za odre\u0111ene poslove”.<\/strong><\/p>\n

D.B. – Za kraj, da nam ka\u017eete, koliko je va\u017eno zajedni\u010dko djelovanje privrednika kroz komorska udru\u017eenja?
N.K. – “Trenutno je u Komori 13 udru\u017eenja a tokom godine \u0107emo raditi, shodno novoj organizaciji u Komori, radi\u0107emo na odre\u0111enim spajanjima i formiranju novih udru\u017eenja iz interesa i potrebe privreda koja se pokazala, i upravo oni kroz ta svoja udru\u017eenja iskazuju svoje potrebe, svoje zahtjeve i pokazuju ono \u0161to bi trebalo da se unaprijedi i da imamo \u0161to bolje privredno okru\u017eenje”.<\/strong><\/p>\n