Tuzlanska Panonska jezera su iz vi\u0161e razloga jedinstvena ne samo na Balkanu. Ove godine bilje\u017ee jednu od najuspje\u0161nijih sezona u svom 21-godi\u0161njem postojanju.<\/p>\n
\u201eGledam Banat, Srem i Ba\u010dku s Fru\u0161ke Gore, gledam tako, a u du\u0161i lom, tu je nekad, ka\u017eu knjige, bilo more, \u010dekalo me pa presu\u0161ilo\u201c, pjevao je \u010duveni kantautor \u0110or\u0111e Bala\u0161evi\u0107 u svom velikom hitu \u201ePanonski mornar\u201d. I zbilja, prije vi\u0161e miliona godina na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije postojalo je Panonsko more koje je prije pet miliona godina isu\u0161ilo. No, njegovi ostaci su ostali ne tako duboko pod povr\u0161inom zemlje. Tako i u Tuzli.<\/p>\n
Slana voda, slanica, je u ovom sjeveroisto\u010dnom bosanskom gradu vijekovima eksploatisana, a kao posljedica toga jezgro grada je po\u010delo tonuti. Stare gra\u0111evine iz vremena Austro-Ugarske monarhije morale su biti sru\u0161ene. U srcu grada se vi\u0161e nije smjelo ni\u0161ta graditi. Gradona\u010delnik Tuzle Jasmin Imamovi\u0107, uz savjete tuzlanskih geologa, 2003. godine odlu\u010duje da slanu vodu pusti na povr\u0161inu i na tom podru\u010dju napravi kompleks jezera, danas poznat kao Panonika Tuzla, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n<\/p>\n
Direktor Javnog preduze\u0107a Panonika Tuzla Maid Porobi\u0107 je ponosan na ono \u0161to je postignuto u zadnjih 21 godinu.<\/p>\n
\u201eOve godine je Panonska jezera posjetilo vi\u0161e od 420.000 ljudi. Do kraja augusta je tzv. glavna sezona, a nakon nje po\u010dinje i podsezona. Jezera su u\u010dinila \u010duda u na\u0161em gradu. U ovom periodu smo imali oko \u0161est miliona posjetilaca, iz Tuzle i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja, ali i iz cijelog svijeta, jer se na\u0161a dijaspora tradicionalno vra\u0107a u ovaj grad, za koji ih ve\u017eu korijeni. Tuzla je lijep grad i bez Panonike, ali joj ona daje posebnost koja je prepoznata u BiH i u cijeloj regiji\u201c, pri\u010da Porobi\u0107 za DW.<\/p>\n
Ove rije\u010di mogu potvrditi mnogi posjetitelji Panonike. Na svakom koraku se \u010duje njema\u010dki jezik. Djeca sa roditeljima radije govore njema\u010dki, stariji me\u0111usobno komuniciraju na bosanskom jeziku. Jedan od posjetilaca, Sanjin Konji\u0107, je sa prijateljima do\u0161ao iz D\u00fcsseldorfa gdje radi kao dr\u017eavni slu\u017ebenik. Glasno se zabavljaju na bosanskom i njema\u010dkom, plivaju, slu\u0161aju muziku koja podsje\u0107a na klub muziku kakva se slu\u0161a na Ibizi, piju pivo ili koktele. \u201eParty-Stimmung\u201d.<\/p>\n
\u201eJa sam ro\u0111en u Njema\u010dkoj, ali moji roditelji su Tuzlaci, njema\u010dki gastarbajteri. Ovdje su moji korijeni, tu sam tako opu\u0161ten. Sretan sam \u0161to smo kod ku\u0107e govorili bosanski, to je va\u017eno da se mogu sporazumjeti sa familijom. Mi si mo\u017eemo priu\u0161titi odmore bilo gdje na svijetu, ali ovdje me vu\u010de srce. Kad god mogu, do\u0111em ovdje, budem nekoliko sedmica, a ponekad nastavim odavde na Jadransko more\u201c, pri\u010da Sanjin.<\/p>\n
Panonska jezera su za sebe otkrili i Hrvati i Srbi koji umjesto na more dolaze u Tuzlu, jer plivaju u slanoj, morskoj vodi te u\u017eivaju u kulinarskim specijalitetima koji su mnogo povoljniji nego u susjednoj Hrvatskoj, i to ne samo u tradicionalnoj bosanskoj ve\u0107 i u mediteranskoj kuhinji.<\/p>\n
Panonska jezera su veoma omiljena i kod Tuzlaka. Naro\u010dito kod penzionera koji, zbog niskih penzija, a i zbog starosti, tako i tako ne mogu priu\u0161titi odlaske na more. Jezerima se pripisuju i ljekovita dejstva, jer je salinitet vode ve\u0107i od onog u Jadranskom moru. D\u017eemo Mehmedovi\u0107 Panoniku posje\u0107uje od prvog dana.<\/p>\n
\u201eMeni su 93 godine. Skoro svakog dana se dovozim lokalnim autobusom iz jednog sela u blizini Tuzle. Zdrav sam k’o dren. Nemam potvrde od ljekara da je to tako zahvaljuju\u0107i jezeru, ali ljekarima tako i tako ne idem \u010desto. Ovdje se i dru\u017eim s dobrim ljudima, igramo karte, pri\u010damo, plivamo. Ne mo\u017ee mi biti ljep\u0161e i dolazit \u0107u koliko god budem mogao\u201c.<\/p>\n
U ljetnoj sezoni se Tuzla pretvara i u jedan od kulturnih centara regije. U centru grada na Trgu slobode su se u okviru ljetnog kina prikazivali filmovi sa Sarajevo film festivala, a na jezerima se redovno odr\u017eavaju koncerti popularnih izvo\u0111a\u010da iz cijele regije. O fenomenu Panonskih jezera je poznati bh. re\u017eiser Dino Mustafi\u0107 snimio dokumentarni film \u201ePanonika na zrnu soli\u201d koji je po\u010detkom augusta pobijedio na me\u0111unarodnom Green Montenegro festivalu. U filmu Mustafi\u0107 obja\u0161njava fenomen Panonskih jezera koji su ovaj nekada veoma zaga\u0111eni industrijski grad pretvorili u pravu turisti\u010dku atrakciju.<\/p>\n
Direktor Panonike Maid Porobi\u0107 ponosno isti\u010de i da Panonika ula\u017ee u ekologiju; u okviru jezera su ve\u0107 postavljene solarne \u0107elije, kojima se proizvodi dio elektri\u010dne energije za odr\u017eavanje \u010disto\u0107e vode. Sunca ovdje ima dovoljno. On poziva i neke nove goste na dolazak u Tuzlu, da se lije\u010de, zapjevaju pa i zajedno spontano zaigraju neko tradicionalno kolo.<\/p>\n
fokus.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tuzlanska Panonska jezera su iz vi\u0161e razloga jedinstvena ne samo na Balkanu. Ove godine bilje\u017ee jednu od najuspje\u0161nijih sezona u svom 21-godi\u0161njem postojanju. \u201eGledam Banat, Srem i Ba\u010dku s Fru\u0161ke Gore, gledam tako, a u du\u0161i lom, tu je nekad, ka\u017eu knjige, bilo more, \u010dekalo me pa presu\u0161ilo\u201c, pjevao je \u010duveni kantautor \u0110or\u0111e Bala\u0161evi\u0107 u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5852,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-5853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5853"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5853\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5852"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}