Iako je tokom pro\u0161le godine poslovanje \u201eElektroprivrede BiH\u201c djelimi\u010dno stabilizirano, posebno rastom proizvodnje u rudnicima, ova javna kompanija jo\u0161 je daleko od potrebnih koli\u010dina, pa joj za rad termoelektrana nedostaje blizu milion tona uglja. Prema rije\u010dima generalnog direktora Sanela Buljuba\u0161i\u0107a, EPBiH \u010dak gotovo 80 posto elektri\u010dne energije proizvodi iz uglja.<\/p>\n<\/p>\n
– 20 posto je iz hidroelektrana, a ova hidrolo\u0161ka godina ne ide nam u prilog. \u010cak se predvi\u0111a da \u0107e biti lo\u0161ija od prethodnih. Mi smo ve\u0107 za prvi kvartal 20 posto ispod planiranih koli\u010dina. Situacija po pitanju hidrologije je poprili\u010dno te\u0161ka. S druge strane, moram ista\u0107i da kontinuirano raste potro\u0161nja u doma\u0107instvima. Samo za prvi kvartal je to rast od 11,7 posto i kada uzmemo neki omjer, 57 posto ukupne energije se tro\u0161i u doma\u0107instvima. Onda dolazimo do kalkulacije da cijena struje za doma\u0107instva nije uskla\u0111ena s proizvodnom cijenom iz na\u0161ih kapaciteta \u2013 ka\u017ee Buljuba\u0161i\u0107. EPBiH jo\u0161 nije pokrenula tarifni postupak, niti donijela odluku o modelu pove\u0107anja cijena, ali Buljuba\u0161i\u0107 upozorava da ulazni tro\u0161kovi konstantno rastu, posebno u termoelektranama. – Takva odluka se mo\u017ee donijeti bilo kad tokom godine. Ne mora pod svaku cijenu, ali uskla\u0111ivanje prodajne cijene s proizvodnom je neminovno da bi se odr\u017eala finansijska stabilnost EPBiH, \u0161to garantuje i energetsku stabilnost FBiH \u2013 isti\u010de Buljuba\u0161i\u0107. O ozbiljnosti situacije u energetskom sektoru govori i podatak da je u prva \u010detiri mjeseca ove godine BiH za uvoz elektri\u010dne energije dala gotovo 267 miliona KM, \u0161to je za pribli\u017eno 225 miliona ili 518 posto vi\u0161e nego u istom periodu pro\u0161le godine. Razlog ovakvom rastu uvoza je nedostatak dovoljnih koli\u010dina iz doma\u0107ih kapaciteta.<\/p>\n
– Nismo imali dovoljnih koli\u010dina, posebno iz hidroelektrana, ali i zbog nedostatka uglja, koji je posebno vezan za rudnik \u0110ur\u0111evik i dijelom rudnika Banovi\u0107i, koji je van koncerna. Drugi razlog za uvoz je da smo mi, u odre\u0111enim periodima, kada je cijena na tr\u017ei\u0161tu povoljnija od na\u0161e proizvodne cijene, da bismo stabilizovali na\u0161e depoe uglja, kupovali energiju. To je energija koja je prevashodno vezana za proizvodnju iz solarnih elektrana i koja na dnevnom nivou bude znatno povoljnija nego na\u0161a proizvodna cijena iz na\u0161ih termoelektrana. Podaci koji se iskazuju vezani za uvoz struje su takvi kakvi jesu i nije to uvoz samo EPBiH, ve\u0107 i jo\u0161 dvije elektroprivrede i drugih uvoznika elektri\u010dne energije \u2013 ka\u017ee Buljuba\u0161i\u0107.<\/p>\n
U pro\u0161loj godini pokrenute su investicije u projekt odsumporavanja u TE \u201eKakanj\u201c, a u toku su javne nabavke za isti projekt u TE \u201eTuzla\u201c. Projekti u vezi s obnovljivim izvorima energije nailaze na niz prepreka. – Na neki na\u010din smo u posljednje vrijeme dovedeni pred zid, jer problem je s raspolaganjem dr\u017eavnom imovinom. Vjetroparkovi i hidroelektrane su prakti\u010dno sve vezane za dr\u017eavnu imovinu i zemlji\u0161te. S ove pozicije bih zamolio sve koji su u mogu\u0107nosti da se maksimalno potrude da se taj problem rije\u0161i u narednom periodu, jer sve investicije za koje pripremamo ili imamo spremne projekte, ne mogu biti realizovane \u2013 ka\u017ee Buljuba\u0161i\u0107.<\/p>\n
avaz.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako je tokom pro\u0161le godine poslovanje \u201eElektroprivrede BiH\u201c djelimi\u010dno stabilizirano, posebno rastom proizvodnje u rudnicima, ova javna kompanija jo\u0161 je daleko od potrebnih koli\u010dina, pa joj za rad termoelektrana nedostaje blizu milion tona uglja. Prema rije\u010dima generalnog direktora Sanela Buljuba\u0161i\u0107a, EPBiH \u010dak gotovo 80 posto elektri\u010dne energije proizvodi iz uglja. Prvi kvartal – 20 posto […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6281,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-6282","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6282"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6282\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6281"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test1\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}