{"id":1063,"date":"2011-05-06T09:08:03","date_gmt":"2011-05-06T09:08:03","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2011\/05\/06\/o-tuzlanskom-kantonu\/"},"modified":"2011-05-06T09:08:03","modified_gmt":"2011-05-06T09:08:03","slug":"o-tuzlanskom-kantonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2011\/05\/06\/o-tuzlanskom-kantonu\/","title":{"rendered":"O Tuzlanskom kantonu"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Red. broj <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Op\u0107ina <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

km 2 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Struktura % <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\u00a0<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

1. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Banovi\u0107i <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

185,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

7,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

2. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u010celi\u0107 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

140,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

5,30 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

3. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Doboj – Istok <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

41,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

1,50 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

4. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Gra\u010danica <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

216,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

8,10 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

5. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Grada\u010dac <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

218,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

8,20 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

6. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Kalesija <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

201,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

7,60 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

7. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Kladanj <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

331,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

12,50 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

8. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Lukavac <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

337,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

12,70 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

9. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Sapna <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

118,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

4,50 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

10. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Srebrenik <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

248,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

9,40 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

11. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Teo\u010dak <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

29,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

1,10 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

12. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Tuzla <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

294,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

11,10 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

13. <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u017divinice <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

291,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

11,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\u00a0<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

UKUPNO:<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

2649,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

100,00 <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\u00a0<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

\n

Na dan 31.09.2010.godine na podru\u010dju Kantonalne privredne komore \u017eivi 509.215 stanovnika \u0161to je 13,2% ukupnog stanovni\u0161tva dr\u017eave BiH ili 21,9% stanovni\u0161tva Entiteta Federacije BiH. <\/p>\n

Na podru\u010dju Kantonalne privredne komore zastupljene su skoro sve oblasti privre\u0111ivanja kako privredne i neprivredne djelatnosti, \u0161to je preduslov za ekonomski razvoj ovog podru\u010dja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Koje su to oblasti privre\u0111ivanja vidi se iz sljede\u0107e tabele <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

A. Poljoprivreda, lov i \u0161umarstvo <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

I. Prijevoz, skladi\u0161tenje i veze <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

C. Rudarstvo <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

J. Finansijsko posredovanje <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

D. Prera\u0111iva\u010dka industrija <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

K. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

E. Snabdijevanje, opskrba elektri\u010dnom energijom, gasom\/plinom i vodom <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

L. Javna uprava i odbrana, obavezno osiguranje <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

F. Gra\u0111evinarstvo <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

M. Obrazovanje <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

G. Trgovina, popravak motornih vozila <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

N. Zdravstvena i socijalna za\u0161tita <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

H. Ugostiteljstvo <\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

O. Ostale javne, dru\u0161tvene, socijalne i vlastite uslu\u017ene djelatnosti <\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

STRUKTURA PRIVREDE TUZLANSKOG KANTONA<\/strong><\/p>\n

RUDARSTVO I INDUSTRIJA<\/strong>
Rudarstvo:\u00a0 Tuzlanski kanton je najzna\u010dajniji rudarsko-industrijski basen u BiH. Na geoprostoru Tuzlanskog\u00a0 kantona je locirano preko milijardu tona eksploatacionih rezervi lignita i mrkog uglja te zna\u010dajne koli\u010dine\u00a0 kamene soli, kvarcnog pijeska, kre\u010dnjaka i magnezita.
Eksploatacija ovih mineralnih sirovina i drugih materijala ima ve\u0107 stogodi\u0161nju tradiciju.\u00a0 2009. godine je\u00a0 proizvedeno cca 4,6 miliona tona uglja od \u010dega je cca 3,3 miliona tona spaljeno u TE \u201eTuzla\u201d, pri \u010demu je ostvarena potro\u0161nja energije uglja od cca 41 miliona GJ a preostali dio je plasiran raznim industrijskim postrojenjima i tzv. \u0161irokoj potro\u0161nji.<\/p>\n

Energetika: U regiji su izgra\u0111eni veliki kapaciteti za proizvodnju elektri\u010dne energije, koksa , sode, soli, poliuretana, deterd\u017eenta, te vje\u0161ta\u010dkog \u0111ubriva, anhidrida maleinske kiseline, livenje \u010delika i drugih. Bazno-energetski industrijski kapaciteti locirani su prete\u017eno na podru\u010dju Tuzle, Lukavca, Banovi\u0107a i \u017divinica.
Metalna i elektroindustrija: (proizvodnja metalnih konstrukcija, procesne opreme, transportnih sistema, odbojno-vla\u010dnih naprava, svih vrsta dizalica, gra\u0111evinske opreme, metalne stolarije, fasadnih elemenata, poljoprivredne mehanizacije te motornih dijelova i rasvjetnih tijela), locirana je na podru\u010dju Tuzle, Lukavca, Banovi\u0107a, \u017divinica, Gra\u010danice, Srebrenika i Grada\u010dca.
Kapaciteti za preradu gume i plastike svoju ekspanziju imaju na podru\u010dju Gra\u010danice, Kalesije i Tuzle.
Tekstilna industrija (proizvodnja svih vrsta mu\u0161ke, \u017eenske i dje\u010dije odje\u0107e, posteljine, radne i za\u0161titne odje\u0107e, rublja, stolnjaka i drugih konfekcijskih proizvoda) ima nekoliko zna\u010dajnih industrijskih kapaciteta u Grada\u010dcu, Gra\u010danici, Tuzli, Srebreniku, Banovi\u0107ima, Doboj Istoku, Kladnju, \u017divinicama, Kalesiji i Lukavcu. Proizvodnja i prerada ko\u017ee, te proizvodnja obu\u0107e, ko\u017ene galanterije i\u00a0 pozamanterije zastupljena je najvi\u0161e u Gra\u010danici, Tuzli i Lukavcu.
Prehrambena industrija svoje najzna\u010dajnije kapacitete ima na podru\u010dju Tuzle (mlinsko- pekarska industrija, prerada mesa, prerada mlijeka, proizvodnja piva, osvje\u017eavaju\u0107ih napitaka i mineralne vode, proizvodnja kola\u010da i konditorskih proizvoda), \u017divinica (klaonica i prerada pile\u0107eg mesa, prerada mlijeka), Doboj Istoku (prerada vo\u0107a i povr\u0107a), Grada\u010dcu (prerada vo\u0107a i povr\u0107a, prerada mlijeka), Srebreniku (proizvodnja snack proizvoda, prerada vo\u0107a i povr\u0107a), Gra\u010danici (prerada mesa i mlijeka), \u010celi\u0107u (prerada mesa i mlijeka, vo\u0107a i povr\u0107a) i Teo\u010daku (prerada mlijeka).
Drvoprera\u0111iva\u010dki kapaciteti (prerada drveta i grafi\u010dka djelatnost) razvijeni su u\u00a0 \u017divinicama (proizvodnja kuhinjsko, \u0161kolskog i kancelarijskog namje\u0161taja i enterijera, sobni namje\u0161taj, gra\u0111evinska stolarija), Gra\u010danici (sobni namje\u0161taj, gra\u0111evinska stolarija, papirna ambala\u017ea, grafi\u010dka industrija), Grada\u010dcu (kuhinjski namje\u0161taj, sobne garniture, proizvodnja briketa, gra\u0111evinska stolarija), Srebreniku (plo\u010dasti namje\u0161taj, stolarija, enterijeri), Kladnju (primarna\u00a0 prerada drveta, stolarija), Kalesiji (stolarija) i Tuzli (grafi\u010dka djelatnost). Ve\u0107ina kapaciteta je izvozno orijentisana.
Industrija gra\u0111evinskog materijala zastupljena je u Lukavcu (proizvodnja cementa, betonskih elemenata), Tuzli (gas beton, kvarcni pijesak, betonska galanterija), Gra\u010danici (betonski\u00a0 stubovi, betonske konstrukcije za sve vrste gra\u0111evinskih objekata, blokovi), Srebreniku (materijali za visokogradnju, proizvodnja kre\u010da, betonska galanterija).
Gra\u0111evinarstvo je osposobljeno realizovati zna\u010dajne poslove na stanogradnji, proizvodnim i uslu\u017enim objektima, niskogradnji i hidrogradnji. Gra\u0111evinska operativa je najrazvijenija u Tuzli (niskogradnja, visokogradnja, iziolaterski radovi, gra\u0111evinsko zanatski radovi), Gra\u010danici (armirnobetonske konstrukcije), Grada\u010dcu, Lukavcu Banovi\u0107ima i \u017divinicama.<\/p>\n

POLJOPRIVREDA <\/strong><\/p>\n

Tuzlanski kanton raspola\u017ee sa 133.770 hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta (oranice \u2013 91.153 ha, vo\u0107njaci \u2013 16.371 ha, livade 15.382 ha, pa\u0161njaci \u2013 10.862 ha, trstici i bare \u2013 2 ha). Zemlji\u0161te se koristi u niskom stepenu i sa niskim efektima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te se potrebe stanovni\u0161tva u hrani ni pribli\u017eno ne zadovoljavaju vlastitom proizvodnjom.
Te\u017ei\u0161te nastojanja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u narednom periodu \u0107e biti:
a) U vo\u0107arstvu: planta\u017eni uzgoj \u0161ljive, jabuke, kru\u0161ke, tre\u0161nje, vi\u0161nje i jagodi\u010dastog vo\u0107a te
pro\u0161irenje proizvodnje sadnog materijala;
b) U sto\u010darstvu: uzgoj muznih i tovnih goveda, ovaca, svinja, koka nosilja, brojlera i p\u010dela;
c) U ratarstvu: uzgoj povrtnog bilja, kukuruza, krmnih kultura i duhana.
Robna proizvodnja u navedenim sektorima razvija\u0107e se preko definisanih proizvodnih modela, primjerenih na\u0161im uslovima. Zapo\u010deti proces uzgoja ribe \u0107e se \u0161iriti srazmjerno mogu\u0107nostima kori\u0161\u0107enja voda za tu namjenu i potrebama konzuma ribljeg mesa koji je u stalnom porastu. U okviru Kantonalne privredne komore Tuzla formirano je uzdru\u017eenje za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje zastupa interese poljoprivredenih proizvo\u0111a\u010da i prera\u0111iva\u010da prehrambenih proizvoda. \u010clanice Udru\u017eenja djeluju unutar Grupacija koje su organizovana po vrsti proizvodnje odnosno proizvoda.<\/p>\n

\u0160UMARSTVO <\/strong><\/p>\n

\u0160umsko zemlji\u0161te obuhvata 139.000 hektara. Raspolo\u017eiva drvna masa za godi\u0161nju sje\u010du iznosi 215.000 kubnih metara, od \u010dega sa 66% li\u0161\u0107ari i 34% \u010detinari. U industrijsku preradu drveta usmjerava se 115.000 m3, a ostalo se koristi kao drvo za ogrev, podgradu u rudnicima i sli\u010dno. \u0160ume su stani\u0161ta divlja\u010di, gljiva, \u0161umskih plodova i ljekovitog bilja i od velikog su zna\u010daja za lov, odmor i rekreaciju. Uzgoj, za\u0161titu i eksploataciju \u0161uma vodi jedinstveno javno privredno dru\u0161tvo \u201c\u0160ume Tuzlanskog kantona\u201d.
Te\u017ei\u0161te aktivnosti u \u0161umarstvu je na: izradi \u0161umsko-privrednih osnova za racionalno gazdovanje \u0161umama, razvoju rasadni\u010dke proizvodnje za obnovu i pro\u0161irenje \u0161uma, po\u0161umljavanju degradiranih povr\u0161ina, za\u0161titi i uzgoju \u0161uma, deminiranju \u0161umskih podru\u010dja, otvaranju \u0161umskih komunikacija, unaprje\u0111enju tehnologije eksploatacije i razvoju op\u0161tekorisnih funkcija \u0161uma.<\/p>\n

VODOPRIVREDA <\/strong><\/p>\n

Tuzlanski kanton raspola\u017ee skromnim vodnim resursima, ali su i oni nedovoljno iskori\u0161teni, ne samo za snabdjevanje stanovni\u0161tva, ve\u0107 i za potrebe privrede. Klju\u010dni problem predstavlja obezbje\u0111enje dovoljnih koli\u010dina pitke vode zbog \u010dega neki op\u0107inski centri imaju reduciranu potro\u0161nju vode. Tehnolo\u0161ka voda (za potrebe industrije) obezbje\u0111ena je izgradnjom hidroakumulacija kod Lukavca, Banovi\u0107a, Grada\u010dca i Teo\u010daka.
S obzirom na zna\u010daj voda, pa\u017enja se usmjerava na: za\u0161titu i polivalentno kori\u0161\u0107enje vodnih resursa, posebno za pove\u0107anje proizvodnje hrane, adekvatni tretman otpadnih voda iz naselja i industrije, za\u0161titu od voda (regulacioni radovi) objekata, naselja i poljoprivrednog zemlji\u0161ta,\uf0e7 plansko rje\u0161avanje problema deficita vode, obezbje\u0111enjem dodatnih koli\u010dina sa susjednih\u00a0 podru\u010dja (Zvornik, Olovo).<\/p>\n

SAOBRA\u0106AJ I KOMUNIKACIJE <\/strong><\/p>\n

Tuzlanski kanton ima povoljan geografski polo\u017eaj prema svijetu, ali su sve vrste saobra\u0107aja u zna\u010dajnom zaostajanju za potrebama savremenog, sigurnog i udobnog transporta i komunikacija. Putne saobra\u0107ajnice (magistralni putevi) vode od Tuzle prema Sarajevu, Zvorniku, Doboju, Ora\u0161ju i Bijeljini. Izgra\u0111ena je gusta mre\u017ea regionalnih i lokalnih puteva. \u017deljezni\u010dke veze iz Tuzle idu prema Zvorniku, Doboju i Br\u010dkom i ve\u017eu se na najzna\u010dajnije me\u0111unarodne pruge. Aerodrom \u201cTuzla\u201d je osposobljen za me\u0111unarodni aviosaobra\u0107aj i slu\u017ei\u0107e za prevoz putnika i roba. PTT saobra\u0107aj razvija kapacitete po\u0161tanskog, telefonsko-telegrafskog saobra\u0107aja i mobilne telefonije.
U oblasti saobra\u0107aja pred Kantonom stoje zna\u010dajni zadaci: povezivanje s me\u0111unarodnim koridorom V\/C (Baltic-Adriatic), izgradnja moderne saobra\u0107ajnice Tuzla-Br\u010dko-Ora\u0161je, modernizacija \u017eeljezni\u010dkih linija i transportnih sredstava, modernizacija u fiksnoj i mobilnoj telefoniji i \u0161irenje mre\u017ee korisnika Interneta.<\/p>\n

TRGOVINA<\/strong><\/p>\n

U oblasti trgovine je tokom posljednih nekoliko godina osnovan najve\u0107i broj privrednih subjekata, ta\u010dnije12.863 (privrednih dru\u0161tava i obrta), od \u010dega se priblli\u017eno 37% bavi trgovinskom djelatno\u0161\u0107u. S druge strane, pak, u neformalnom sektoru (neregistrovana lica, preprodavci), anga\u017eovan je, takodje, veliki broj lica.
Sada su na sceni procesi okrupnjavanja u trgovini. Grade se kapaciteti sa kompleksnom ponudom, ali i sa specijaliziranim asortimanom, podi\u017ee se kvalitet ponude i kvalitet usluge, a proces otvorenosti i konkurencije na tr\u017ei\u0161tu ide u prilog potro\u0161a\u010dima.
Na podru\u010dje Kantona ulaze internacionalne trgovinske firme, ali ja\u010daju i neke doma\u0107e firme koje prate trendove u trgovini. Istovremeno se gase mnoge male firme koje ne mogu podnijeti tr\u017ei\u0161nu konkurenciju.<\/p>\n

STAMBENO-KOMUNALNE DJELATNOSTI <\/strong><\/p>\n

U svim op\u0107inskim centrima djeluju javna privredna dru\u0161tva koja se bave odr\u017eavanjem komunalne infrastrukture: saobra\u0107ajnica, vodosnabdijevanja, \u010di\u0161\u0107enja i odr\u017eavanja stambenih objekata i javnih povr\u0161ina, odr\u017eavanja grijanja i drugim uslugama.
U \u017ei\u017ei interesovanja ove djelatnosti u narednom periodu je: rje\u0161avanje problema deponovanja otpada \u2013 odnosno izgradnja zajedni\u010dke, regionalne deponije za odlaganje sme\u0107a, pro\u0161irenje sistema centralnog grijanja od Termoelektrane \u201cTuzla\u201d na podru\u010dje Lukavca, \u017divinica i Banovi\u0107a, pro\u0161irenje mre\u017ee grijanja na podru\u010dju Tuzle, obezbje\u0111enje pitke vode, rje\u0161avanje problema otpadnih voda.<\/p>\n

FINANSIJSKE USLUGE -BANKE I OSIGURANJA <\/strong><\/p>\n

Na podru\u010dju Tuzlanskog kantona banke i osiguravaju\u0107a dru\u0161tva egzistiraju kao filijale doma\u0107ih i ino banaka. U bankama i osiguranju odvijaju se pozitivni procesi \u2013 stabilnije poslovanje i upravljanje. Otvoren je proces okrupnjavanja i internacionalizacije banaka i osiguranja, a uvode se instrumenti za\u0161tite deponenata i osiguranika. Evidentan je porast \u0161tednje, dok banke istovremeno ispoljavaju veliki oprez u kreditiranju privrede, uslovljavaju\u0107i ih izuzetnom strogim uvjetima odobravanja i kori\u0161\u0107enja, \u010dime je usporen plasman sredstava za potrebe privrede.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 Red. broj Op\u0107ina km 2 Struktura % \u00a0 1. Banovi\u0107i 185,00 7,00 2. \u010celi\u0107 140,00 5,30 3. Doboj – Istok 41,00 1,50 4. Gra\u010danica 216,00 8,10 5. Grada\u010dac 218,00 8,20 6. Kalesija 201,00 7,60 7. Kladanj 331,00 12,50 8. Lukavac 337,00 12,70 9. Sapna 118,00 4,50 10. Srebrenik 248,00 9,40 11. Teo\u010dak 29,00 1,10 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1062,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-1063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorised"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1063"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1063\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}