{"id":1450,"date":"2015-07-27T07:59:34","date_gmt":"2015-07-27T07:59:34","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2015\/07\/27\/rad-na-crno-podsticu-visoki-nameti-i-porezni-nemoral\/"},"modified":"2015-07-27T07:59:34","modified_gmt":"2015-07-27T07:59:34","slug":"rad-na-crno-podsticu-visoki-nameti-i-porezni-nemoral","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2015\/07\/27\/rad-na-crno-podsticu-visoki-nameti-i-porezni-nemoral\/","title":{"rendered":"Rad na crno podsti\u010du visoki nameti i porezni nemoral"},"content":{"rendered":"<p>Siva ekonomija je jedan od glavnih uzroka nepovoljnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, a procjenjuje se da izme\u0111u 150.000 i 200.000 osoba radi u neformalnoj zoni. Neima\u0161tina i potreba za pukim pre\u017eivljavanjem, razlozi su zbog kojih Bosanci i Hercegovci ne biraju poslove, dok poslodavci me\u0111u brojnim nezaposlenim mogu birati ko \u0107e im raditi za male pla\u0107e, bez doprinosa i radnog vremena. Dio poslodavaca, posebno onih manjih, zbog visokih nameta dr\u017eave odlu\u010duje se da zapo\u0161ljavaju radnike \u201ena crno\u201c,\u010dime nanose \u0161tetu i sebi i radnicima i bud\u017eetima. Nezaposlenost, siroma\u0161tvo, ekonomska kriza razlozi su zbog kojih radnici pristaju da primaju plate u kovertama i da rade bez pla\u0107enog penzionog i socijalnog osiguranja. Pitanje o stalnom radnom odnosu, radnici poslodavcima ne smiju ni da postave, jer se pla\u0161e da \u0107e izgubiti posao. Zbog toga se oko 40 posto ekonomskih aktivnosti u BiH odvija u neformalnoj zoni. \u201eProcjene relevantnih institucija kazuju da je jedna tre\u0107ina bruto dru\u0161tvenog proizvoda u sferi sive ekonomije. Ogramna koli\u010dina novca, oko 8,6 milijardi ostaje u sivim tokovima. To je novac koji ne sti\u017ee na ona mjesta koja su zakonom utvr\u0111ena. Zna\u010di to je najdirektnije potkradanje dr\u017eave\u201c, objasnila je Ranka Mi\u0161i\u0107, predsjednica Sindikata u RS-u. Radnike \u201cna crno\u201d naj\u010de\u0161\u0107e anga\u017euju u manjim preduze\u0107ima u oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslu\u017enim djelatnostima. Zbog rada &#8216;na rubu zakona &#8216; ispa\u0161taju i poslodavci i radnici i dr\u017eava, ka\u017ee Safudin \u010cengi\u0107, predsjednik Udru\u017eenja poslodavaca Federacije BiH. \u201eNajve\u0107i neprijatelji poslodavaca koji posluju legalno su oni koji rade u sivoj ekonomiji. Oni su nesrazmjerno jeftiniji, jer nikome ni\u0161ta ne pla\u0107aju,a prakti\u010dno svu razliku uzimaju sebi u d\u017eep. Mi smatramo da tome treba stati u kraj. Mislim da bismo barem malo pove\u0107ali privredne aktivnosti u legalnom sektoru, a njih uvode\u0107i u legalne tokovo dovelo bi do punjenja bud\u017eeta\u201c, ka\u017ee \u010cengi\u0107. Ukoliko inspekcija utvrdi da radnik radi bez konkretnog ugovora o radu, propisana je kazna Zakonom o radu u iznosu od 1.000 do 7.500 eura. Tako su svi na gubitku, ka\u017ee sociolog Jusuf \u017diga. \u201cI dr\u017eava gubi jer se ne pla\u0107aju doprinosi, a i uposlenici jer se zavaraju da su dobili posao, a radit \u0107e samo dotle dok budu nekome trebali i dok ga neko ne bude morao otpustiti, a otpustit \u0107e ga onog trenutka kada ga stegne inspekcija\u201d, poja\u0161njava \u017diga.<\/p>\n<ul>\n<li>Ekonomija opstanka<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u0160ta uzrokuje rast sive ekomonije, taksativno je naveo ekonomski analti\u010dar Vjekoslav Domljan: \u201eVisoki nameti, nameti na rad. Prili\u010dno nizak porezni moral. Kruta regulativa tr\u017ei\u0161ta rada i neadekvatna dr\u017eavna regulativa. Oko 30 posto pla\u0107a ispla\u0107uje se u gotovini, u ke\u0161u. A kad govorimo o sivoj ekonomiji mi mislimo na one ljude \u0161to na ulici prodaju, to je ekonomija opstanka, a to je marginalni dio neformalne ekonomije. Ali drugi va\u017ean dio je vo\u0111enje dvostrikih knjiga. Dakle neformalna ekonomija, kojoj je upravo formalni sektor, koji vodi duple knjige. Tako se stvore uslovi da se pla\u0107aju pla\u0107e radnika u ke\u0161u, bez upla\u0107ivanja penzionog i zdravstevnog osiguranja\u201c, navodi Domljan. U Republici Srpskoj isplata penzija bila bi redovnija, kada bi samo 20.000 radnika bilo prijavljeno na obavezno osiguranje, smatra Tihomir Joksimovi\u0107 iz Fonda za penziono osiguranje. \u201eProcjenjuje se kada bi ovaj broj radnika na crno bio prijavljeno osiguranje da bi se po tom osnovu prikupilo oko 13 miliona konvertibilnih maraka\u201c, ka\u017ee Joskimovi\u0107. I u Federalnom Fondu PIO\/MIO bilje\u017ei se deficit, a Fond je gotovo pred kolapsom, ka\u017ee premijer Federacije Fadil Novali\u0107. \u201ePenzioni fond zavisi od Vlade Federacije sa 215 miliona konvertibilnih maraka. Sa svojih milijaradu i petsto, to zavisi od direktnih poreza na plate. Izlaz za penzioni fond je pove\u0107anje broja uposlenih, bilo da su iz sive ili iz formalne zone\u201c, konstatuje Novali\u0107. U sindikatima smatraju da su za ovako stanje odgovorni kontrolni organi, prije svega inspekcije rada. S druge strane, u inspekciji ka\u017eu da nemaju dovoljan broj ljudi da prekontroli\u0161u sva preduze\u0107a. \u201eInspektorima bi trebalo pet ili \u0161est godina da samo po jednom iskontroli\u0161u poslodavce u RS-u\u201c, ka\u017ee portparolka Inspektorata Du\u0161anka Makivi\u0107. Tako se krug zatvara, a rje\u0161enje ne nazire. Radnici nemaju pravo na dostojanstven rada, poslodavci zbog visokih poreza izbjegavaju poslovati prema zakonu, bud\u017eeti su prazni, a ekonomija na koljenima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Siva ekonomija je jedan od glavnih uzroka nepovoljnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, a procjenjuje se da izme\u0111u 150.000 i 200.000 osoba radi u neformalnoj zoni. Neima\u0161tina i potreba za pukim pre\u017eivljavanjem, razlozi su zbog kojih Bosanci i Hercegovci ne biraju poslove, dok poslodavci me\u0111u brojnim nezaposlenim mogu birati ko \u0107e im raditi za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1450","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1450"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1450\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}