Imamo redovite kontrole koje obilaze sve poljoprivredno-prehrambene proizvodne subjekte i lanac proizvodnje, kako bi se dobile dozvole za izvoz na evropsko i svjetsko tr\u017ei\u0161te. S tim u vezi, moram pohvalno re\u0107i da iz dana u dan na\u0161e kompanije su svjesnije da moraju certificirati svoje proizvode, usluge. U \u010detvrtak smo obilje\u017eili Svjetski dan standarda, gdje smo ponovo naglasili zna\u010daj standardizacije proizvoda, zna\u010daj ispitivanja i kontrole, jer samo na takav na\u010din se mo\u017ee izvoziti roba i na evropsko i na rusko i na tursko i uop\u0107e na svjetsko tr\u017ei\u0161te. Trebaju se izjedna\u010diti primanja bud\u017eetskih korisnika. Moralo bi se napraviti ne\u0161to da policajac ili profesor imaju ista primanja u svim kantonima, a da ne bude 30, 50 ili 100 posto ve\u0107a pla\u0107a policajcu ili profesoru u Sarajevskom kantonu. Biznis.ba \/ Oslobo\u0111enje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bruno Boji\u0107 predsjednik je Vanjskotrgovinske komore BiH koja zastupa i promovi\u0161e privredne interese. Bilo je odre\u0111enih problema sa izvozom mesa u Tursku, inspekcija iz Rusije obi\u0161la je bh. proizvo\u0111a\u010de…– Republika Turska dozvolila je uvoz mesa iz Bosne i Hercegovine. To je trajalo do momenta dok se nisu uradile zloupotrebe od pojedinih kompanija koje su uvozile […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1614","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1614"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1614\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
S kim BiH ima najve\u0107u vanjskotrgovinsku razmjenu?<\/strong>
– Najve\u0107i vanjskotrgovinski partner BiH je svakako Evropska unija, gdje se izme\u0111u 75 i 80 procenata izveze robe na njeno tr\u017ei\u0161te. To je pokazatelj da BiH ve\u0107 ima standardizirane proizvode sa svim potrebnim certifikatima koje EU tra\u017ei od nas. Ali, moramo raditi i dalje na tome, na standardizaciji i certifikaciji svakog proizvoda napravljenog u BiH, ne samo radi izvoza u EU nego da se unificira kvaliteta proizvoda.
Susjedna Hrvatska nam mo\u017ee biti primjer i vodilja za EU…<\/strong>
– Ne\u0107u nikada re\u0107i da nam Hrvatska treba biti primjer. Mi smo osobno primjer sami sebi. Moramo ispo\u0161tovati legislativu. Ono \u0161to se tra\u017ei od nas. Ali, tvrdim da imamo puno bolji proizvod nego \u0161to to ima Hrvatska, Srbija ili neka druga zemlja iz okru\u017eenja. Trebamo se potruditi da marketin\u0161ki prika\u017eemo taj proizvod i probudimo svijest gra\u0111ana BiH da je ono \u0161to se proizvede u na\u0161oj zemlji puno kvalitetnije od onoga \u0161to dolazi iz inozemstva. BiH u marketin\u0161ke aktivnosti, kada je u pitanju proizvodnja, zaista izdvaja malo sredstava. Bez kvalitetnog lobija, bez marketinga, te\u0161ko je da \u0107e se probuditi gra\u0111anska svijest. Ono \u0161to je jo\u0161 negativno u BiH, \u0161to se de\u0161ava kod trgova\u010dkih lanaca, a kod nas manje-vi\u0161e su vlasnici trgova\u010dkih lanaca iz inozemstva, jeste da preferiraju robe iz svojih zemalja, karakteristi\u010dne za pogled, dohvat ruke. Komora \u0107e se zasigurno truditi za zastupljenost na\u0161ih proizvoda u trgova\u010dkim lancima, a neka odabir \u0161ta \u0107e kupiti bude na samim gra\u0111anima.
Problem je i \u0161to nema dovoljno podsticaja na\u0161im proizvo\u0111a\u010dima, pa neko ka\u017ee, primjera radi, da je neki sir proizveden u EU jeftiniji kad se kupuje u BiH nego neki na\u0161 doma\u0107i proizvod. Treba se upitati zbog \u010dega je to tako i od \u010dega je taj proizvod napravljen ako znamo kolika je cijena mlijeka i koliko treba litara mlijeka da bi se dobio kilogram tog sira. Ponavljam, imamo vrhunske proizvode koji mogu odgovoriti i evropskom i svjetskom tr\u017ei\u0161tu.
Naredne godine treba biti otvoren grani\u010dni prelaz Bratunac (BiH) \u2013 Ljubovija (Srbija). Koliko ulaganje u infrastrukturu mo\u017ee pomo\u0107i u vanjskotrgovinskoj razmjeni?<\/strong>
– Nasu\u0161na je potreba da se \u0161to prije infrastruktura u BiH u cijelosti izgradi. Samim time \u0161to imamo vi\u0161e i mostova i grani\u010dnih prelaza, vi\u0161e \u0107e biti i disperzija i prometa robe, a samim time i ljudstva. Zaista je to potreba posebno kod investicija i brzog protoka robe. Ne treba zaboraviti da nam do grani\u010dnog prelaza treba isto onoliko sati koliko je potrebno za pre\u0107i duplo vi\u0161e kilometara kroz neku zapadnu zemlju gdje je izgra\u0111ena infrastruktura. Smatram da je optimalan rok pet do deset godina da se izgrade autoceste kroz na\u0161u zemlju.
Kakva je saradnja sa ministrom \u0160arovi\u0107em i uop\u0161teno sa resornim ministarstvom?<\/strong>
– Saradnja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH je na jednom zavidnom nivou. Iako je i zakonom definirano da smo u partnerskom odnosu, tako se i pona\u0161amo. Moja osobna saradnja sa gospodinom \u0160arovi\u0107em je izuzetno dobra i unapre\u0111uje se svakoga dana. Svako malo se i \u010dujemo telefonom, susretnemo, ali i pratimo na odre\u0111enim podru\u010djima. Zasigurno je to rezultat i potpisanih sporazuma i protokola, a i ne\u010dega \u0161to pove\u0107ava izvoz BiH. Ne treba zaboraviti da VTK na svim odlascima u inozemstvo prati Ministarstvo. Politika bi trebala da bude uvijek uz privredu, a to je gosp. \u0160arovi\u0107 prepoznao.
Zeni\u010dko-dobojski i Bosanskopodrinjski kanton Gora\u017ede prednja\u010de u Federaciji BiH kada je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom. Ali, obi\u010dni gra\u0111ani ba\u0161 to i ne osjete…<\/strong>
– To su dva kantona, odnosno dvije \u017eupanije koje ostvaruju suficit u robnoj razmjeni, ali su zasigurno i najlo\u0161iji na rang-listi kad pogledate \u017eivljenje na ostalom prostoru FBiH. Za\u0161to? Najte\u017ee je uvijek bilo proizvo\u0111a\u010dima. Treba napraviti disperziju svih primanja.<\/p>\n![\"VTK\"](\"images\/stories\/Oktobar2016\/VTK.jpg\")
<\/p>\n\n
Koliko sajmovi poput generalnog bh. Sajma ZEPS poma\u017eu u uspostavljanju kontakata i saradnji privrednika?<\/strong>
– Danas je svijet suvremene tehnologije toliko uznapredovao da ve\u0107inom ljudi koriste internet i druge elektronske komunikacije prilikom upoznavanja i razmjene robe i poslovanja. Me\u0111utim, sajmovi, odre\u0111ene biznis-konferencije, manifestacije neizostavni su ako se \u017eeli napraviti iskorak. Sajam ZEPS, pored Mostara, Banja Luke i drugih sajmova, zasigurno doprinosi povezivanju i zbli\u017eavanju ljudi, \u0161irenju jedne pozitivne energije. A gdje se pravi takva energija, zasigurno je i promet dobara i usluga ve\u0107i. Treba zahvaliti organizatorima sajmova u BiH na njihovom zalaganju, jer promoviraju cijelu BiH.
Nekoliko je manjih gradova koji mogu biti primjer u na\u0161oj zemlji da se i bez ve\u0107eg ulaganja mo\u017ee napraviti pozitivna pri\u010da…<\/strong>
– Podsje\u0107anja radi, Bosna i Hercegovina u sastavu biv\u0161e Jugoslavije je najvi\u0161e bila usmjerena na realan sektor, na proizvodni sektor, na industriju, na te\u0161ku industriju, gdje su ljudi izgubili kroz taj period jedan poduzetni\u010dki duh koji je nasu\u0161na potreba u ovoj zemlji. Te\u0161anj, Kre\u0161evo, Gora\u017ede i neke druge manje sredine koje nisu imale jaku industriju morali su se sna\u0107i, biti preduzimljiviji, anga\u017eiraniji u svom mozgu i ne \u010dekati da se zaposle, primjera radi, u \u017eeljezari, rudniku, nekoj cementari, ve\u0107 stvarati radom sebi novo radno mjesto. Zasigurno su oni u prednosti u odnosu na neke industrijske sredine.<\/p>\n