{"id":1901,"date":"2017-05-18T06:26:13","date_gmt":"2017-05-18T06:26:13","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2017\/05\/18\/u-njemacku-i-sloveniju-otislo-sedam-puta-vise-radnika-nego-2013\/"},"modified":"2017-05-18T06:26:13","modified_gmt":"2017-05-18T06:26:13","slug":"u-njemacku-i-sloveniju-otislo-sedam-puta-vise-radnika-nego-2013","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2017\/05\/18\/u-njemacku-i-sloveniju-otislo-sedam-puta-vise-radnika-nego-2013\/","title":{"rendered":"U Njema\u010dku i Sloveniju oti\u0161lo sedam puta vi\u0161e radnika nego 2013."},"content":{"rendered":"<p>Iz Bosne i Hercegovine je pro\u0161le godine samo u Sloveniju i Njema\u010dku zvani\u010dno oti\u0161lo sedam puta vi\u0161e radnika nego 2013. godine. Prema podacima Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje BiH, ove dvije dr\u017eave su prije tri godine izdale 847, a u 2016. \u010dak 5.857 radnih dozvola. Masovan odlazak posebno je izra\u017een od po\u010detka 2017, kada je BiH napustilo vi\u0161e radnika nego tokom cijele 2013, izvje\u0161tava Blic. Posredstvom pomenute agencije, u Njema\u010dku odlaze medicinske sestre, a u Sloveniju voza\u010di, varioci, zidari i mnoge druge zanatlije. Za razliku od zvani\u010dnih \u201ckanala\u201d, iz ove dr\u017eave, uglavnom uz pomo\u0107 ro\u0111aka i prijatelja, tokom godine u inostranstvo ode i do 40.000 ljudi, \u0161to je \u010ditav jedan grad srednje veli\u010dine. Na to je nedavno upozorio i predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi, naglasiv\u0161i da je rije\u010d o ogromnoj brojci. &#8211; Prema procjenama, svake godine izme\u0111u 30.000 i 40.000 ljudi napusti ovu zemlju.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n<p>S obzirom na veli\u010dinu BiH, to su ogromni brojevi. Za nas ekonomiste ovoliki broj najobrazovanijih i najproduktivnijih ljudi koji napu\u0161taju zemlju je alarmantan, poru\u010dio je Parodi. Posebno je alarmantno, upozoravaju demografi, to \u0161to iz BiH najvi\u0161e odlaze ljudi starosti od 20 do 40 godina, koji su u punoj radnoj snazi i reproduktivnoj dobi. Ako se u BiH dodatno smanji broj \u017eena u reproduktivnoj dobi, sve i da postanemo ekonomski razvijena zemlja, vi\u0161e ne\u0107e imati ko da ra\u0111a decu. Analiza nevladinog sektora pokazala je da je od zavr\u0161etka rata BiH napustilo vi\u0161e od 150.000 mladih do 30 godina starosti. Zanimljiva je i pojava da gra\u0111ani u sve ve\u0107oj mjeri zatvaraju ra\u010dune u bankama, uz obja\u0161njenje da odlaze u inostranstvo. \u2013 U prosjeku, svakog dana imamo jedan takav slu\u010daj, a uglavnom je rije\u010d o mladim ljudima \u2013 rekli su u jednoj banci.\u00a0 Ekonomisti ka\u017eu da vlast pre\u0107utno prihvata odlazak rane snage, jer se time smanjuje zvani\u010dna nezaposlenost koja je visoka, posebno kod mladih. Ognjen \u0110uki\u0107, ekonomista iz Centra za istra\u017eivanje i studije \u201eGea\u201c, isti\u010de da niko ne razmi\u0161lja o posljedicama odlaska radno sposobnog stanovni\u0161tva, naro\u010dito visokoobrazovanih radnika. &#8211; To ima negativan efekat na starosnu strukturu dru\u0161tva, smanjuje se njegov potencijal da stvara dodatnu vrijednost i ote\u017eava odr\u017eivost fondova me\u0111ugeneracijske solidarnosti kao \u0161to su penzioni i zdravstveni fond, upozorava \u0110uki\u0107. On isti\u010de da fokus doma\u0107ih institucija ne bi trebalo da bude na smanjenoj stopi nezaposlenosti, ve\u0107 na pove\u0107anju ukupnog broja zaposlenih, koji je kod nas na jako niskom nivou.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iz Bosne i Hercegovine je pro\u0161le godine samo u Sloveniju i Njema\u010dku zvani\u010dno oti\u0161lo sedam puta vi\u0161e radnika nego 2013. godine. Prema podacima Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje BiH, ove dvije dr\u017eave su prije tri godine izdale 847, a u 2016. \u010dak 5.857 radnih dozvola. Masovan odlazak posebno je izra\u017een od po\u010detka 2017, kada je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1900,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1901"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1901\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}