Ukupan dug BiH, koji je uklju\u010den u \u201eSrednjoro\u010dnu strategiju upravljanja dugom BiH\u201c, iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, \u0161to predstavlja 36,7 posto BDP-a. Srednjoro\u010dnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojio je na posljednjoj sjednici Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, \u010dime Savjet ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcionim planom Reformske agende za BiH. Cilj je osigurati finansijska sredstva za finansiranje potreba dr\u017eave, entiteta i Br\u010dko Distrikta uz prihvatljivi nivo tro\u0161kova finansiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta vrijednosnih papira. Kako se, izme\u0111u ostalog, navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, spoljni dug u\u010destvuje sa 77,5 posto, a unutra\u0161nji s 22,5 posto. Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 posto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 posto.<\/p>\n
\n
Spoljni dug uglavnom \u010dine obaveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 posto), a gotovo polovina portfelja spoljnog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi. Unutra\u0161nji dug \u010dine tr\u017ei\u0161ni i netr\u017ei\u0161ni instrumenti \u2013\u00a0 trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitovane za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne \u0161tednje i ratnih potra\u017eivanja. FBiH emituje trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj berzi, a RS na Banjalu\u010dkoj berzi, dok Distrikt Br\u010dko emituje obveznice i na Sarajevskoj i na Banjalu\u010dkoj berzi. Trezorske obveznice su ro\u010dnosti od jedne do 10 godina. Kada je rije\u010d o tro\u0161kovima i rizicima postoje\u0107eg duga, ukupan dug BiH karakteri\u0161e relativno niska ponderisana prosje\u010dna kamatna stopa. Ponderisana prosje\u010dna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 posto, vanjskog\u00a0 1,3 posto, a unutra\u0161njeg\u00a0 3,8 posto. To je u najve\u0107oj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zadu\u017eivanja, kao i veoma niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitovane za staru deviznu \u0161tednju i ratna potra\u017eivanja. U dokumentu se me\u0111u ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje poja\u010dani teret otplata do 2019. godine, \u0161to je posljedica dospije\u0107a obaveza prema MMF-u po osnovu stand- by aran\u017emana (IV SBA), kao i doma\u0107ih obveznica ro\u010dnosti pet do sedam godina. Tako\u0111e, vidljiv je poja\u010dani teret otplate 2023. godine zbog dospije\u0107a na naplatu kredita Evropske komisije \u201eMakrofinansijska pomo\u0107 II\u201c za entitete i Institucije BiH u\u00a0 iznosu od 50 miliona eura. Stanje javne zadu\u017eenosti BiH u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoro\u010dna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja direktnu ili indirektnu obavezu institucija BiH, entiteta i DB, a \u0161to predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 posto javne zadu\u017eenosti BiH. Dr\u017eavna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoro\u010dnih strategija upravljanja dugom RS, FBiH i Br\u010dko Distrikta BiH, uklju\u010duju\u0107i i spoljni dug institucija BiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH \u0107e prilikom budu\u0107eg vanjskog zadu\u017eivanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoro\u010dnom strategijom upravljanja dugom BiH.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ukupan dug BiH, koji je uklju\u010den u \u201eSrednjoro\u010dnu strategiju upravljanja dugom BiH\u201c, iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, \u0161to predstavlja 36,7 posto BDP-a. Srednjoro\u010dnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojio je na posljednjoj sjednici Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, \u010dime Savjet ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcionim planom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1855,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1921","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1921"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1921\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1855"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}