{"id":2271,"date":"2017-12-29T05:46:23","date_gmt":"2017-12-29T05:46:23","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2017\/12\/29\/obiljezeno-115-godine-privrednog-udruzivanja\/"},"modified":"2017-12-29T05:46:23","modified_gmt":"2017-12-29T05:46:23","slug":"obiljezeno-115-godine-privrednog-udruzivanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2017\/12\/29\/obiljezeno-115-godine-privrednog-udruzivanja\/","title":{"rendered":"Obilje\u017eeno 115 godine privrednog udru\u017eivanja"},"content":{"rendered":"

Udru\u017eivanje privrednika u BiH ima stoljetnu tradiciju. Od prvog organizovanog djelovanja privrednika preko formiranja komorskog sistema do aktuelnog momenta Kantonalne privredne komore Tuzla, pro\u0161lo je 115 godina. Kroz razne forme i aktivnosti Komore, nastojalo se promovisati privredno udru\u017eivanje, zastupati interese privrednika, doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Kantonalna privredna komora Tuzla \u017eeli na sve\u010dan na\u010din obilje\u017eiti zna\u010dajan jubilej pa \u0107e, s tim u vezi, Kantonalna privredna komora Tuzla je uz podr\u0161ku Vlade Tuzlanskog kantona, organizovala manifestaciju \u201eSve\u010dano obilje\u017eavanje jubileja 115 godina privrednog udru\u017eivanja\u201c. Manifestacija uprili\u010dena 28. decembra u \u201eKristalnoj dvorani\u201c hotela Tuzla, okupila je brojne privrednike, predstavnike firmi \u010dlanica komore, Vlade Tuzlanskog kanotna, Grada Tuzla, brojnih institucija, ustanova, organizacija sa podru\u010dja Tuzle i Tuzlanskog kantona, medija. U povodu zna\u010dajnog jubileja, Kantonalna privredna komora Tuzla je odlu\u010dila da na sve\u010danosti dodijeli priznanja i zahvalnice privrednim subjektima u Tuzlanskom kantonu koji su u ovom periodu pratili i podr\u017eavali rad komorskog sistema, kao i bili pokreta\u010di privrednog razvoja sjeveroisto\u010dne Bosne i Bosne i Hercegovine u cjelosti.<\/p>\n

\n

Obra\u0107anje Nedereta Kikanovi\u0107a predsjednika Kantonalne privredne komore Tuzla:
Po\u0161tovane dame i gospodo,
Velika mi je \u010dast po\u017eeljeti Vam dobrodo\u0161licu na obilje\u017eavanje 115 godina privrednog udru\u017eivanja na podru\u010dju Tuzle.\u00a0 Zahvaljujem Vam se \u0161to ste prepoznali zna\u010daj ovog jubileja za privredu, a posebno se zahvaljujem Begi Guti\u0107u premijeru Tuzlanskog kantona, Jasminu Imamovi\u0107u gradona\u010delniku Tuzle, na\u010delnicima op\u0107ina sa podru\u010dja Tuzlanskog kantona i \u010dlanovima kantonalne Vlade koji su nas sve vrijeme podr\u017eavali.
Prvi industrijski proizvodni pogoni podignuti su u Tuzli dolaskom austrougarske u\u00a0 Bosnu i Hercegovinu i bazirali su se na soli i uglju.
Jo\u0161 1884. godine u Rudniku Kreka upravo za potrebe Solane u Simin Hanu, iskopane su\u00a0 Prve\u00a0 industrijske tone uglja. Pivara Tuzla je me\u0111u prvim proizvodnim kapacitetima osnovana 1884. godine. Industrijska eksploatacija soli zapo\u010dela je 1885.godine, a Fabrika sode Lukavac po\u010dela je sa radom 1893.godine. Ubrzo nakon uspostavljanja prvih privrednih dru\u0161tava javila se i potreba za udru\u017eivanjem privrednika i osnivanjem komora kao asocijacija privrednika. Prvi oblik interesnog strukovnog udru\u017eivanja zabilje\u017een je u Sarajevu 1900. godine sa 100 \u010dlanova, a 1902. se formiraju podru\u017enice Strukovnog udru\u017eenja. Ve\u0107 1907. godine Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine po\u010dinje pripremati \u201eZakon o trgova\u010dkoj i obrtni\u010dkoj komori\u201c, a za njegovo dono\u0161enje bilo je potrebno da ga li\u010dno odobri car Austro-Ugarske monarhije.\u00a0 Prijedlog Zakona je poslat u Be\u010d 1908. godine od strane carskog i kraljevskog zajedni\u010dkog ministra finansija Stephana barona Buriana, a u njemu je izme\u0111u ostalog pisalo:<\/p>\n

\"jubilej2\"<\/p>\n

\u201ePremilostivi gospodine!
Procvat zanatskog i trgova\u010dkog \u017eivota u Bosni i Hercegovini doveo je do toga da je osnivanje interesnog predstavni\u0161tva postala neophodna nu\u017enost. I za Vladu je takva vrsta udru\u017eenja, koje je pozvano da zastupa trgova\u010dke i zanatske krugove, od velikog zna\u010daja…\u201c\u00a0 \u00a0
Mjesec dana kasnije Car Austro Ugarske monarhije, Franz Josef, je na ovom prijedlogu svojeru\u010dno napisao:
\u201eDajem svoje odobrenje zakonu koji se odnosi na osnivanje i organizovanje trgova\u010dke i obrtni\u010dke komore za Bosnu i Hercegovinu.\u201c
U to vrijeme je ura\u0111en detaljan popis radnji i privrednih dru\u0161tava u Bosni i Hercegovini te uspostavljen prvi registar a njegovo vo\u0111enje povjereno Trgova\u010dkoj i obrtni\u010dkoj komori. Prema popisu iz 1907. godine, u Tuzli je bilo 9.780 radnji i privrednih dru\u0161tava\u00a0 sa 16.457 uposlenih. Razvoj je uglavnom bio baziran na iskori\u0161tavanju prirodnih bogatstava: uglja, soli i drveta. Drvo je bilo najzna\u010dajniji izvozni proizvod, ali pretjerana eksploatacija \u0161umskog bogatstva i zadovoljenje interesa krupnog inozemnog kapitala, prijetilo je devastiranju. Komora je zastupala interese da se promijene nepovoljni ugovori sa stranim vlasnicima, da se uvede javna prodaja drveta i osigura za\u0161tita i osnova \u0161umskog fonda. U Komori se radilo i na br\u017eem razvoju rudarstva, za potrebe \u017deljezare, Tvonice Sode i Zemaljskih \u017deljeznica, na pitanjima iz oblasti poljoprivrede, imaju\u0107i u vidu da je \u0161ljiva tada bila najzna\u010dajniji poljoprivredni izvozni proizvod.\u00a0 Na prijedlog Komore,\u00a0 Zemaljska vlada je 1914. godine donijela Naredbu za kontrolu trgovine \u0161ljivom. Komora je i tada imala zna\u010dajnu ulogu u obrazovanju. Putem Komore stipendiralo se obrazovanje \u0161egrta u Be\u010du i Budimpe\u0161ti, a radilo se i na uspostavljanju \u0161kola u Bosni i Hercegovini. Prva Trgova\u010dka \u0161kola u Tuzli je osnovana 1885.godine U prvom svjetskom ratu uvjeti za rad privrede i Komore su bili zna\u010dajno pogor\u0161ani. Ipak, neka privredna dru\u0161tva poput rudnika uglja, solane, pivare i sode, radila su i tokom rata.
Period izme\u0111u dva svjetska rata za privredu Tuzle i\u00a0 Bosne i Hercegovine bio je vrijeme stagnacije. Komora se u to vrijeme bavi pitanjima carina i poreza. S obzirom na prelazak privrede iz austrougarske u Kraljevinu SHS,\u00a0 Komora je te\u017eila \u0161tititi dugoro\u010dne interese doma\u0107e privrede. Komora daje prijedlog kod izrade novog Zakona o carinskoj tarifi iz 1925. godine koji glasi:
\u201eDa se i dalje dozvoli slobodan uvoz ma\u0161ina i opreme za doma\u0107u industriju ukoliko se ne proizvode u na\u0161oj zemlji… Da se smanje carine na uvoz reprodukcionog materijala za potrebe doma\u0107e industrije i zdravstva\u201c.
Na prijedlog Komore, u prioritete izgradnje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture uvr\u0161teni su pravci Doboj \u2013 B.\u0160amac \u2013 Br\u010dko- Bijeljina-Valjevo , Tuzla \u2013 Br\u010dko, Tuzla-Beograd. Najte\u017ei period postojanja i funkcionisanja Komore u Bosni i Hercegovini bilo je vrijeme Drugog svjetskog rata. Za privredu Bosne i Hercegovine po\u010deo je veoma slo\u017een i te\u017eak ratni period.
Uni\u0161ten je najve\u0107i dio industrijskih pogona i postrojenja. Pogo\u0111eni su svi sektori privrede, posebno drvna industrija koja je u tom periodu bila jedna od najzna\u010dajnijih privrednih grana. Trgovinsko-industrijska komora bila je prva institucija u Bosni i Hercegovini u kojoj je postavljen povjerenik od strane okupatora. Sa zavr\u0161etkom Drugog svjetskog rata, zajedno sa privrednim razvojem obnavljaju se i aktivnosti Komore.
Uredba kojom je Trgovinsko \u2013 industrijska komora Sarajevo preimenovana u Trgovinsko-industrijsku komoru BiH donesena je 23. decembra 1946. godine. Obuhvatala je njenu cijelu teritoriju \u010dime je ponovno ustanovljeno jedinstveno komorsko podru\u010dje.
Zakonskim propisima definirano je da komore budu savjetodavci i partneri nadle\u017enim dr\u017eavnim organima u dono\u0161enju ekonomskih mjera i mehanizama i planskih dokumenata. Komora s godinama postaje sve zna\u010dajniji partner narodne vlasti.Taj sistem je funkcionisao u svim va\u017enijim srezovima primjereno tada\u0161njoj organizaciji BiH.\u00a0 Komore su doprinijele br\u017eem razvoju proizvodnih i uslu\u017enih kapaciteta, pobolj\u0161anju tehnolo\u0161kog stanja, a posebno stru\u010dnom usavr\u0161avanju uposlenih.
U periodu od 1950. do \u0161ezdesetih godina,\u00a0 Bosna i Hercegovina do\u017eivljava najve\u0107i ekonomski razvoj u svojoj dotada\u0161njoj istoriji. Bio je to period prosperiteta vi\u0161e industrijskih grana. Strate\u0161ki razvojni zna\u010daj su imali rudarstvo, energetika, metalurgija i prera\u0111iva\u010dka industrija. Ukazom o progla\u0161enju Zakona o obrazovanju jedinstvenih privrednih komora iz 1962. godine formira se Republi\u010dka privredna komora i 12 sreskih komora me\u0111u kojima je i Tuzla, \u010diji je pravni sljednik Kantonalna privredna komora Tuzla. Zakonom je propisano da privredne organizacije u Komori raspravljaju i dogovaraju o pitanjima i poslovima od zajedni\u010dkog interesa. Komore razmatraju i predla\u017eu mjere u pogledu teku\u0107eg i dugoro\u010dnog ekonomskog razvoja, rade na unapre\u0111enju poslovanja, proizvodnje i prometa i razvijanju ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Zakonom iz 1972. godine se formira sedam regija i sedam Osnovnih privrednih komora, me\u0111u kojima i Osnovna privredna komora Tuzla, za podru\u010dje 19 op\u0107ina.
Od 1992-95. godine komore su o\u010duvale kontinuitet svojih aktivnosti. Privredna komora BiH nastavila je rad sa privrednim komorama regija: Sarajevo, Tuzla, Biha\u0107 i Zenica. Od 90-tih godina, svi smo sudionici privrednih i dru\u0161tvenih promjena. Do\u017eivjeli smo transformacije kako u vlasni\u010dkim tako i u tr\u017ei\u0161nim odnosima. Nosioci novog privrednog razvoja pored dosada\u0161njih privredih dru\u0161tava, postaju privatna mala i srednja i velika preduze\u0107a koja do\u017eivljavaju svoju ekspanziju i postaju nosioci privrednog razvoja Tuzlanskog kantona. Od 1909. godine Komorski sistem mijenjao je svoju formu, ali je sve\u00a0 vrijeme bio zna\u010dajan faktor u kreiranju poslovnog ambijenta i podr\u0161ka privrednicima u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n

\"jubilej3\"<\/p>\n

PRIVREDNICI,
NA\u0160I PRECI\u00a0 KOPALI SU UGALJ I SO. PROIZVODILI, OSNIVALI, JA\u010cALI I GRADILI OVU NA\u0160U PRIVREDNU PORODICU KAO INSITUCIJU U KOJOJ SU I PUTEM KOJE SU OSTVARIVALI SVOJE INTERESE. MI SAVREMENICI POSLJEDNJIH NAJMANJE 25 GODINA, A NEKI I DU\u017dE, UNAPRJE\u0110IVALI SMO RAD OVE NA\u0160E INSTITUCIJE KAKO BI ONA DO\u017dIVJELA OVAJ JUBILEJ OD 115 GODINA. NA\u0160A JE OBAVEZA DA I DALJE JA\u010cAMO I GRADIMO OVU NA\u0160U PRIVREDNU PORODICU KAKO BI NA\u0160I POTOMCI MOGLI OBILJE\u017dAVATI JUBILEJ OD 215 GODINA. BUDIMO ZAJEDNO I GRADIMO JE ZAJEDNO, U\u010cINIMO JE JO\u0160 JA\u010cOM I USPJE\u0160NIJOM ZA NAREDNIH 100 DODINA . NA KRAJU MOGU NAM PO\u017dELJETI DA SVI MI BUDEMO ZDRAVI, USPJE\u0160NI I SRETNI U 2018.GODINI.<\/p>\n

\"jubilej4\"<\/p>\n

Spisak nagra\u0111enih firmi, ustanova, pojedinaca…
1.\u00a0\u00a0 \u00a0Rudnici Kreka
2.\u00a0\u00a0 \u00a0Solana Tuzla
3.\u00a0\u00a0 \u00a0Pivara Tuzla
4.\u00a0\u00a0 \u00a0Sisecam Soda Lukavac
5.\u00a0\u00a0 \u00a0Rudnik soli Tuzla
6.\u00a0\u00a0 \u00a0JPK Vodovod i kanalizacija Tuzla
7.\u00a0\u00a0 \u00a0RMU Banovi\u0107i
8.\u00a0\u00a0 \u00a0Global Ispat Koksna Industrija<\/p>\n

\"jubilej5\"<\/p>\n

9.\u00a0\u00a0 \u00a0BH Telecom
10.\u00a0\u00a0 \u00a0Termoelektrana Tuzla
11.\u00a0\u00a0 \u00a0Elektrodistribucija Tuzla
12.\u00a0\u00a0 \u00a0Bingo Tuzla
13.\u00a0\u00a0 \u00a0Fabrika Cementa Lukavac
14.\u00a0\u00a0 \u00a0Tehnograd Company Tuzla
15.\u00a0\u00a0 \u00a0Tehnograd doo Tuzla
16.\u00a0\u00a0 \u00a0IMK Kula Grada\u010dac
17.\u00a0\u00a0 \u00a0Jadrina Gra\u010danica
18.\u00a0\u00a0 \u00a0Xella BH\u00a0 (Siporex) Tuzla
19.\u00a0\u00a0 \u00a0Dita Tuzla
20.\u00a0\u00a0 \u00a0Mlin i pekara Ljuba\u010de
21.\u00a0\u00a0 \u00a0Deling doo Tuzla
22.\u00a0\u00a0 \u00a0Herceg Srebrenik
23.\u00a0\u00a0 \u00a0Omega \u017divinice \u00a0
24.\u00a0\u00a0 \u00a0Umel Dalekovodmonta\u017ea
25.\u00a0\u00a0 \u00a0Unis Tok Kalesija
26.\u00a0\u00a0 \u00a0JP \u0160ume TK
27.\u00a0\u00a0 \u00a0Vo\u0107ni rasadnik
28.\u00a0\u00a0 \u00a0Transturist Tuzla
29.\u00a0\u00a0 \u00a0JP Me\u0111unarodni aerodrom Tuzla<\/p>\n

\"jubilej6\"<\/p>\n

30.\u00a0\u00a0 \u00a0Grin Gra\u010danica
31.\u00a0\u00a0 \u00a0Piemonte doo Tuzla
32.\u00a0\u00a0 \u00a0\u0160irbegovi\u0107
33.\u00a0\u00a0 \u00a0Menprom doo Tuzla
34.\u00a0\u00a0 \u00a0Nipex Tuzla
35.\u00a0\u00a0 \u00a0AKM Commerce
36.\u00a0\u00a0 \u00a0Sparkasse Bank BH
37.\u00a0\u00a0 \u00a0Kopex Sarajli\u0107\u00a0 Srebrenik
38.\u00a0\u00a0 \u00a0Imel Lukavac
39.\u00a0\u00a0 \u00a0Ligamont Lukavac
40.\u00a0\u00a0 \u00a0Kismet Doboj Istok
41.\u00a0\u00a0 \u00a0ZZ Gra\u010danka Gra\u010danica
42.\u00a0\u00a0 \u00a0Inmer Grada\u010dac
43.\u00a0\u00a0 \u00a0AgroLife Grada\u010dac<\/p>\n

\"jubilej7\"<\/p>\n

44.\u00a0\u00a0 \u00a0Univerzitet Tuzla
45.\u00a0\u00a0 \u00a0Univerzitetski Klini\u010dki Centar Tuzla
46.\u00a0\u00a0 \u00a0Austrijska ambasada \u2013 Trg.\u00a0 odjel
47.\u00a0\u00a0 \u00a0Vanjskotrgovinska komora BiH
48.\u00a0\u00a0 \u00a0Turisti\u010dka zajednica TK
49.\u00a0\u00a0 \u00a0HGK \u017dK Osijek
50.\u00a0\u00a0 \u00a0JP Radio Televizija Tuzlanskog kantona
51.\u00a0\u00a0 \u00a0RTV 7 Tuzla
52.\u00a0\u00a0 \u00a0Grad Tuzla
53.\u00a0\u00a0 \u00a0Vlada Tuzlanskog kantona
54.\u00a0\u00a0 \u00a0Muharem Haro Abdurahmanovi\u0107<\/p>\n

\"jubilej8\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Udru\u017eivanje privrednika u BiH ima stoljetnu tradiciju. Od prvog organizovanog djelovanja privrednika preko formiranja komorskog sistema do aktuelnog momenta Kantonalne privredne komore Tuzla, pro\u0161lo je 115 godina. Kroz razne forme i aktivnosti Komore, nastojalo se promovisati privredno udru\u017eivanje, zastupati interese privrednika, doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Kantonalna privredna komora Tuzla \u017eeli na sve\u010dan na\u010din obilje\u017eiti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2263,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-2271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2271"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2271\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}