{"id":3907,"date":"2020-11-23T04:08:00","date_gmt":"2020-11-23T04:08:00","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2020\/11\/23\/zaduzenje-gradana-i-privrede-dostiglo-cak-55-bdp-a\/"},"modified":"2020-11-23T04:08:00","modified_gmt":"2020-11-23T04:08:00","slug":"zaduzenje-gradana-i-privrede-dostiglo-cak-55-bdp-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2020\/11\/23\/zaduzenje-gradana-i-privrede-dostiglo-cak-55-bdp-a\/","title":{"rendered":"Zadu\u017eenje gra\u0111ana i privrede dostiglo \u010dak 55% BDP-a"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\">&#8211; Nominalni BDP Bosne i Hercegovine pro\u0161le godine je iznosio vi\u0161e od 35 milijardi KM &#8211;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n<p>Neotpla\u0107eni krediti kod komercijalnih banaka, mjereni postotkom od BDP-a, iznosili su 55,69 posto, navodi se u godi\u0161njoj anketi o finansijskom pristupu (FAS) koju je uradio Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF).<\/p>\n<ul>\n<li>Neotpla\u0107eni krediti<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prema podacima MMF-a, u 2018. godini zadu\u017eenje gra\u0111ana i privrede iznosilo je 54,68 posto BDP-a BiH. Dakle, bh. gra\u0111ani i privreda \u017eive od kredita podignutih kod komercijalnih banaka.<\/p>\n<p>&#8211; Neotpla\u0107eni krediti malih i srednjih preduze\u0107a iznose 25,79 posto BDP-a, a bili su 25,78 posto \u2013 poja\u0161njeno je.<\/p>\n<p>Ekonomista \u017deljko Ri\u010dka kazao je za \u201eAvaz\u201c da podatak o stanju kredita u odnosu na BDP pokazuje, izme\u0111u ostalog, i snagu bankarskog sistema i sposobnost da zadovoljava potrebe privrede za finansiranjem.<\/p>\n<p>&#8211; \u0160to je ve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e kredita u odnosu na ostvareni BDP to ukazuje na trend razvoja jer privredni subjekti koriste kredite u funkciji kreditiranja proizvodnje, investicija i ve\u0107eg obrta. Dakle, ve\u0107i procent je zna\u010dajniji makroekonomski pokazatelj. Treba napomenuti da je nominalni BDP-a BiH pro\u0161le godine iznosio vi\u0161e od 35 milijardi KM \u2013 pojasnio je Ri\u010dka.<\/p>\n<p>Dodao je da je prema podacima Me\u0111unarodnog monetarnog fonda zadu\u017eenost gra\u0111ana i privrede Republike Hrvatske na nivou od 52,92 posto, a Srbije 44,34 posto.<\/p>\n<ul>\n<li>Manja zadu\u017eenost<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Ipak, analiza trenda pokazuje da su banke u BiH sve zna\u010dajniji kreditor, postotak zadu\u017eenosti prema BDP-u iznosio je 54,01 posto 2016. godine, 55,25 2017., 54,68 2018., 55,69 posto 2019. \u2013 rekao je Ri\u010dka.\u00a0 \u00a0<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, u Hrvatskoj i Srbiji je vidljiv trend opadanja zadu\u017eenosti, a prije svega zbog pove\u0107anja kreditnih rizika u ovoj godini zbog pandemije koronavirusa.<\/p>\n<p>&#8211; Tokom ove godine ukupni krediti smanjeni su za 432 miliona KM ili za 2,3 posto. Stanje kredita na kraju marta 2020. godine je 20,49 milijardi KM, godi\u0161nja stopa kreditnog rasta je nakon vi\u0161egodi\u0161njeg odr\u017eavanja na nivou oko dva posto postala negativna &#8211; 1,3 posto.E. HALIMI\u0106<br \/>Pove\u0107an broj bankomata<\/p>\n<p>Podaci MMF-a otkrivaju da je pove\u0107an broj bankomata u BiH na 100.000 odraslih stanovnika, ali je broj poslovnica komercijalnih banaka smanjen. Prema istra\u017eivanju, u BiH ima 58,24 bankomata na 100.000 stanovnika. Prema ovom standardu, slabiji smo od Hrvatske, koja je rekorder u regionu sa 91,99 bankomata, i Slovenije sa 78,44 bankomata na 100.000 stanovnika, a bolji od Srbije sa 32,56, Crne Gore sa 32,94 i Sjeverne Makedonije sa 41,24 bankomata na 100.000 odraslih stanovnika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8211; Nominalni BDP Bosne i Hercegovine pro\u0161le godine je iznosio vi\u0161e od 35 milijardi KM &#8211; Neotpla\u0107eni krediti kod komercijalnih banaka, mjereni postotkom od BDP-a, iznosili su 55,69 posto, navodi se u godi\u0161njoj anketi o finansijskom pristupu (FAS) koju je uradio Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF). Neotpla\u0107eni krediti Prema podacima MMF-a, u 2018. godini zadu\u017eenje gra\u0111ana [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3906,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-3907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3907"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3907\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}