– “Pandemija je nametnula novi ritam, digitalna identifikacija je i dalje problemati\u010dna” –<\/p>\n
\n
Jasmin Mahmuzi\u0107, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, za portal Klix.ba govorio je o aktualnim problemima s implementacijom digitalnog potpisa, kao i registra ra\u010duna fizi\u010dkih lica.<\/p>\n
U kontekstu implementacije digitalnog potpisa kako pobolj\u0161anja na podru\u010dju digitalizacije i poslovnih usluga mogu doprinijeti daljem razvoju bankarskog sistema u na\u0161oj zemlji?<\/p>\n
Svjesni smo da tehnolo\u0161ki napredak kreira nove mogu\u0107nosti i potrebe u svim oblastima \u017eivota. Kombinacija mogu\u0107nosti i potreba trajno mijenja poslovne modele. Pored o\u010diglednih inovacija u proizvodima, uslugama, distributivnim i prodajnim kanalima, kao i poslovnoj i organizacionoj kulturi, klju\u010dne koristi digitalizacije se odnose na pove\u0107anje efikasnosti, dostupnost, raznovrsnost i finansijsku inkluziju. Zahvaljuju\u0107i raspolo\u017eivim resursima, brzom protoku znanja i stalno prisutnim zahtjevima za optimizacijama poslovanja, banke u FBiH uspje\u0161no se prilago\u0111avaju, ali primjena odre\u0111enih mogu\u0107nosti kasni kao rezultat slabosti na koje se mo\u017ee ograni\u010deno utjecati. U kontekstu potpune i \u0161ire implementacije elektronskog potpisa, zakonska rje\u0161enja u BiH moraju se dodatno uskladiti sa EU regulativom. Udru\u017eenje banaka BiH je prepoznalo va\u017enost digitalizacije poslovanja te je, kroz posljednje izdanje tzv. “Bijele knjige”, naglasilo poslovne potrebe i ukazalo na va\u017enost uskla\u0111ivanja zakonskih rje\u0161enja sa EU regulativom, a sve u cilju unapre\u0111enja elektronskog na\u010dina poslovanja, ne samo bankarskog sektora, nego i ekonomije u cijelosti.<\/p>\n
Da li je COVID-19 utjecao da se ove promjene smatraju prijeko potrebnima i usvoje \u0161to hitnije?<\/p>\n
Pandemija je nametnula novi ritam u prilago\u0111avanju organizacije i pru\u017eanja usluga. Unutar postoje\u0107ih zakonskih ograni\u010denja koja se odnose na “potpunu digitalizaciju”, banke su uspje\u0161no odr\u017eavale kontinuitet poslovanja. Pozadinski procesi u bankama su u zna\u010dajnoj mjeri unaprije\u0111eni i digitalizirani. Ve\u0107 du\u017ei niz godina mogu\u0107e je kori\u0161tenje varijanti digitalne verifikacije u platnom prometu, pa smo svjedoci da se sve vi\u0161e koriste mobilne i elektronske usluge pla\u0107anja. Klju\u010dni nedostaci su i dalje kod digitalne identifikacije i zaklju\u010divanja novih poslovnih odnosa bez fizi\u010dkog prisustva.<\/p>\n
\u0160ta sprje\u010dava BiH na polju digitalnog potpisa i koliko zaostaje za ostalim dr\u017eavama u regiji?<\/p>\n
Na nivou BiH postoji niz otvorenih pitanja kada govorimo o zakonskom okviru, kao i samoj primjeni elektronskog potpisa. Zemlje u okru\u017eenju imaju odre\u0111ena iskustva kod primjene elektronskog na\u010dina potpisivanja dokumenata, kao i primjeni elektronskog dokumenta. Najbolji primjer je primjena ovakvih rje\u0161enja pri uspostavi poslovnih odnosa bez potrebe za dolazak klijenta u banku.<\/p>\n
Mi podr\u017eavamo svaku inicijativu i napominjemo da je potrebno harmonizirati propise kojima se ure\u0111uje segment spre\u010davanja pranja novca i finansiranja teroristi\u010dkih aktivnosti, za\u0161tita korisnika finansijskih usluga, povjerljivost podataka i drugi. Harmonizacija predstavlja izazov jer su za izdvojene segmente regulative odgovorne razli\u010dite institucije i nivoi vlasti. Prepreke mogu biti i na\u0161i poslovni obi\u010daji, ali i sudska praksa. Ipak, ne radi se o propisima \u010dija uskla\u0111ivanja predstavljaju jednostavan zadatak. Moramo imati u vidu i rizike koji mogu biti vezani sa postoje\u0107e slabosti i ne\u017eeljene posljedice na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
Kako pobolj\u0161anje transparentnosti poslovanja bankarskog sektora kroz jedinstveni registar ra\u010duna mo\u017ee zauzvrat pobolj\u0161ati ekonomski razvoj BiH i ohrabriti zna\u010dajniji dolazak investicija u na\u0161u zemlju?<\/p>\n
Reforma platnog sistema u smislu uvo\u0111enja i uspostavljanja centralizirane baze podataka o ra\u010dunima fizi\u010dkih lica otvorenih kod banaka predstavlja prilago\u0111avanje me\u0111unarodnim standardima i praksama. Registar omogu\u0107ava br\u017eu i lak\u0161u identifikaciju ra\u010duna du\u017enika u poreznom i izvr\u0161nom postupku, kao i drugim sudskim postupcima, te kod istra\u017eivanja sumnjivih aktivnosti, spre\u010davanja pranja novca i finansiranja teroristi\u010dkih aktivnosti i borbe protiv korupcije. Definitivno, zbog svega navedenog, uspostavljanje jedinstvenog registra ra\u010duna fizi\u010dkih lica je u funkciji pobolj\u0161anja poslovnog ambijenta i privla\u010denja stranih investitora.<\/p>\n
Gdje se BiH nalazi u odnosu na druge zemlje regije po pitanju jedinstvenog registra? I da li su ove reforme izuzetno va\u017ene kako bi se ispunili zahtjevi koje BiH mora zavr\u0161iti kako bi pristupila EU u budu\u0107nosti?<\/p>\n
Registri ra\u010duna fizi\u010dkih lica uspostavljeni su u zemljama okru\u017eenja i EU, a primjenu centraliziranih baza podataka nala\u017eu i me\u0111unarodni standardi i EU direktive koje ure\u0111uju oblast spre\u010davanja pranja novca i finansiranja teroristi\u010dkih aktivnosti. Zajedni\u010dki cilj nam je uskla\u0111enost sa EU i tome se trebamo posvetiti. Smatram da fokus mora biti na optimizacijama, poslovnim koristima i stvarnim koristima za na\u0161e gra\u0111ane, privredu i banke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
– “Pandemija je nametnula novi ritam, digitalna identifikacija je i dalje problemati\u010dna” – Jasmin Mahmuzi\u0107, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, za portal Klix.ba govorio je o aktualnim problemima s implementacijom digitalnog potpisa, kao i registra ra\u010duna fizi\u010dkih lica. U kontekstu implementacije digitalnog potpisa kako pobolj\u0161anja na podru\u010dju digitalizacije i poslovnih usluga mogu doprinijeti daljem razvoju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4099,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-4123","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4123","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4123"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4123\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4123"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4123"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}