{"id":4148,"date":"2021-04-19T07:20:18","date_gmt":"2021-04-19T07:20:18","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2021\/04\/19\/od-resod-guminga-u-tuzli-ostale-rusevine\/"},"modified":"2021-04-19T07:20:18","modified_gmt":"2021-04-19T07:20:18","slug":"od-resod-guminga-u-tuzli-ostale-rusevine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2021\/04\/19\/od-resod-guminga-u-tuzli-ostale-rusevine\/","title":{"rendered":"Od Resod Guminga u Tuzli ostale ru\u0161evine"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\">&#8211; Kriminal i ste\u010daj su &#8220;pojeli&#8221; prava radnika &#8211;<\/p>\n<\/p>\n<p>Od biv\u0161eg Resod Guminga u Tuzli ostale su ru\u0161evine, a nekada\u0161nji radnici tvrde da bi zbog lo\u0161eg vo\u0111enja ste\u010dajnog postupka grupa njih mogla ostati bez penzija. Umjesto zaposlenicima, novac bi mogao biti usmjeren ste\u010dajnom upravniku i orta\u010dkoj grupi.<\/p>\n<p>Resod Guming je u prijeratnom periodu kao dr\u017eavna fabrika zapo\u0161ljavao okvirno 150 radnika koji su se bavili proizvodnjom gume, a ovom sirovinom snabdijevali su razne gigante, poput nekada\u0161nje Tvornice transportnih ure\u0111aja (TTU) i Fabrike obu\u0107e Aida, koje su tako\u0111er pro\u0161le kroz ste\u010dajni postupak.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kriminalnom privatizacijom ova fabrika je dovedena do propasti, a od njene nekada\u0161nje slave danas su ostale samo ru\u0161evine i, kako radnici ka\u017eu, lo\u0161 ste\u010dajni postupak \u010dija se koplja lome na njihovim nedu\u017enim le\u0111ima.<\/p>\n<p>Ste\u010daj u Resod Gumingu trajao je vi\u0161e od deset godina, a imovina je prodata za milion i 365 hiljada konvertibilnih maraka firmi Belamionix. Za uvezivanje cjelokupnog sta\u017ea trebalo je ne\u0161to vi\u0161e od milion maraka, me\u0111utim, radnicima je prema isplatnom planu odvojen novac za svega dvije godine. Uz to bi mogli dobiti i po osam plata, koje su im zagarantovane ste\u010dajem.<\/p>\n<p>Nekada\u0161nji zaposlenici smatraju da su prevareni, navode\u0107i da je bez njihovog znanja ste\u010dajni upravnik raspodijelio sredstva, od kojih je ve\u0107 800 hiljada maraka upla\u0107eno Poreskoj upravi.<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161a agonija traje od 2003. godine, kada smo naredbom poreske uprave istjerani iz firme te smo ostali bez posla. Odre\u0111enim uplatama nov\u010danih sredstava uspjeli smo osigurati prijavljivanje na Zavod za zapo\u0161ljavanje, nakon \u010dega su otvorena dva ste\u010dajna postupka. Problem je \u0161to su nakon prodaje imovine za radnike odvojena izuzetno mala sredstva i cjelokupan sta\u017e nam nije uvezan&#8221;, kazao je za Klix.ba Ekrem \u0106erimi\u0107, predsjednik odbora povjerilaca Resod Guminga.<\/p>\n<p>Radnici, ali i \u010dlanovi Sindikata solidarnosti Tuzlanskog kantona za stanje u nekada\u0161njem dr\u017eavnom preduze\u0107u okrivljuju ste\u010dajnog upravnika i sudiju, ali i Op\u0107inski sud u Tuzli, koji, kako navode, primjenjuje zakon o ste\u010daju koji je Ustavni sud proglasio neustavnim.<\/p>\n<p>Za predsjednika sindikata Sakiba Kopi\u0107a sporan je prijedlog raspodjele sredstava, koji je kreirao ste\u010dajni upravnik, navode\u0107i u njemu i svoja potra\u017eivanja u okvirnom iznosu od 134 hiljade maraka, ali i orta\u010dke grupe koja je uni\u0161tila Resod Guming, u vrijednosti 79.000 maraka.<\/p>\n<p>&#8220;Nakon odlaska radnika iz kompanije orta\u010dka grupa je rasprodala sve ma\u0161ine i alat, a za radnike nije uplatila ni dan radnog sta\u017ea. Gdje su te ma\u0161ine i alati zavr\u0161ili, kao i novac za njih, nepoznanica je i danas. Orta\u010dka grupa nametala je svoja potra\u017eivanja, ali su oni na svim bh. sudovima ranije odbijeni. Me\u0111utim, njih sada ste\u010dajni upravnik uvr\u0161tava u op\u0107i isplatni red i po isplatnom planu im osigurava sredstva, \u0161to je nedopustivo&#8221;, kazao nam je Kopi\u0107.<\/p>\n<p>Radnici i Sindikat solidarnosti TK su \u017ealbu ulo\u017eili ste\u010dajnom sudiji, tra\u017ee\u0107i i umanjenje potra\u017eivanja ste\u010dajnog upravnika za 50 posto.<\/p>\n<p>&#8220;Nevjerovatno je i da ste\u010dajni upravnik tra\u017ei 134 hiljade KM, \u0161to zna\u010di da je njegova mjese\u010dna naknada uz tro\u0161kove telefona i prijevoza 4.600 maraka. Na\u017ealost, sve ovo ide na \u0161tetu radnika, a ukoliko na\u0161em zahtjevu, odnosno \u017ealbi, ne bude udovoljeno, spremni smo podnijeti tu\u017ebu Evropskom sudu za ljudska prava. \u0160tetu radnika \u0107e neko morati namiriti, jer ne\u0107emo dozvoliti da se cjelokupan proces zavr\u0161i na na\u010din na koji je zami\u0161ljen&#8221;, dodao je Kopi\u0107.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina radnika nakon odlaska iz tuzlanskog Guminga novi posao nije prona\u0161la, za egistenciju se snalaze kako znaju i umiju, a svoja prava nerijetko poku\u0161avaju ostvariti i putem protesta ispred pravosudnih institucija u Tuzli. Krajnju odluku o tome da li \u0107e ovu pri\u010du zaklju\u010diti u skorije vrijeme, donijet \u0107e nadle\u017eni sud.<\/p>\n<p>klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8211; Kriminal i ste\u010daj su &#8220;pojeli&#8221; prava radnika &#8211; Od biv\u0161eg Resod Guminga u Tuzli ostale su ru\u0161evine, a nekada\u0161nji radnici tvrde da bi zbog lo\u0161eg vo\u0111enja ste\u010dajnog postupka grupa njih mogla ostati bez penzija. Umjesto zaposlenicima, novac bi mogao biti usmjeren ste\u010dajnom upravniku i orta\u010dkoj grupi. Resod Guming je u prijeratnom periodu kao dr\u017eavna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4147,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-4148","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4148","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4148"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4148\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4147"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}