Nakon kra\u0107e bolesti u 85. godini preminio je Im\u0161ir Im\u0161irovi\u0107. Posljednji ispra\u0107aj \u0107e se obaviti ispred Komemorativnog centra Tuzla u \u010detvrtak, 11.januara 2024. godine u 12:30 a ukop na mezarju Bukov\u010di\u0107i.<\/p>\n
Privredni i ekonomski velikan koji je vodio Privrednu komoru Tuzla u periodu najve\u0107ih potresa i \u0161okova za privredu Tuzle. \u010covjek koji se nikada nije bavio politikom, ve\u0107 samo i isklju\u010divo privredom. Uvijek ispred svoga vremena i uvijek korak ispred menad\u017eera i zakonodavaca.<\/p>\n
Na kraju 1980-ih savjetovao je kompanije u “Markovi\u0107evoj privatizaciji” i nenormalnim uslovima poslovanja usred hiperinflacije, uvijek poku\u0161avaju\u0107i prona\u0107i na\u010dine za profitabilno poslovanje. Bio je spona izme\u0111u Op\u0161tine Tuzla i Sodaso kombinata u \u010desto napetim pregovorima o saniranju posljedica slijeganja tla i njegovom zaustavljanju.
Tokom predratnog stanja 1991. i 1992. godine na danono\u0107no je radio na deblokadama pruga i cesta tra\u017ee\u0107i na\u010dine kako da se robe izvezu usprkos sukobima i blokadama. Vodio je Krizni \u0161tab Privredne komore Tuzla, a njegov telefon je bio najbolja i \u010desto jedina veza privrede s vanjskim svijetom.<\/p>\n
Za vrijeme rata Privredna komora na \u010delu s Im\u0161irom Im\u0161irovi\u0107em je poku\u0161avala sa\u010duvati i preorijentisati proizvodnju, saznati \u0161ta se doga\u0111a s kompanijama u Zvorniku, Bijeljini, Ora\u0161ju ili Doboju, probiti blokade za uvoz ili izvoz i u tome obi\u010dno uspijevala. Tokom cijelog rata Komora je imala neke informacije o privredi na cijelom podru\u010dju njenog djelovanja, imuna na politiku, uvijek fokusirana samo na privredu.<\/p>\n<\/p>\n
Na po\u010detku rata kada su komunikacije prekinute, Privredna komora na \u010delu s Im\u0161irovi\u0107em je \u010dak funkcionisala i kao mini Narodna banka za Tuzlu i vodila monetarne poslove u uslovima potpune monetarne anarhije i pojave raznih valuta nejasne vrijednosti. Tokom cijelog rata Komora je zasijedala, savjetovala, poku\u0161avala i planirala.<\/p>\n
Usred rata, ne gube\u0107i svoj \u010duveni optimizam, Im\u0161ir Im\u0161irovi\u0107 je vodio tim koji je planirao obnovu privrede nakon rata. Ideja je bila da se prvo stranim kreditom pokrenu Termoelektrana i rudnici te obnovi izvoz struje, a onda tako zara\u0111enim novcem pokrene hemijska industrija koja bi za sobom povukla obnovu ostatka industrije, prije svega Livnice, TTU-a i Guminga. Zatim bi usljed rasta standarda i dolaska novca slijedila obnova ostalih privrednih kapaciteta- proizvodnje hrane, pi\u0107a, odje\u0107e i obu\u0107e, uslu\u017ene djelatnosti. Da smo ga barem poslu\u0161ali!<\/p>\n
Nakon prvih deblokada 1994. godine Im\u0161ir Im\u0161irovi\u0107 je bio u Hrvatskoj, a odmah nakon rata 1996. godine u suradnji s Forumom gra\u0111ana Tuzle i u Srbiji, dogovaraju\u0107i izvoz struje, soli, uglja, poliola i soda. Zahvaljuju\u0107i njemu, \u010desto preko talijanskih i ma\u0111arskih banaka jer su granice bile zatvorene i platni promet prekinut, iz Tuzle se ve\u0107 1996. godine ponovo izvozilo, a prijeko potreban novac je dolazi u grad i privredu.<\/p>\n
U poslijeratnom periodu Im\u0161ir Im\u0161irovi\u0107 neumorno je radio na reformi Privredne komore Tuzla kako bi bila \u0161to jeftinija, \u0161to efikasnija i \u0161to korisnija. Organizirao je privredne sajmove u Tuzli, vodio kompanije na strane sajmove i gradio pokidane poslovne veze. Na \u010delu Komore pomagao je kompanijama u dobijanju ISO certifikata i pokretanju izvoza na tr\u017ei\u0161te Europske Unije. Iz mjeseca u mjesec upozoravao je vlasti na \u0161tetne pojave u procesu privatizacije, savjetovao, urgirao i sugerirao, svo vrijeme \u0161tite\u0107i komoru i privredu od utjecaja politike.<\/p>\n
Vode\u0107i Privrednu komoru Tuzla bavio se isklju\u010divo svojim poslom, imun na izazove i ponude politike ili na prilike za velike rije\u010di i li\u010dnu slavu. Tokom nekoliko desetlje\u0107a njegovog neumornog rada, jedino \u0161to je javnost ikada privatno saznala o dr.sc. Im\u0161iru Im\u0161irovi\u0107u bila je njegova velika ljubav prema kravatama koje je uvijek nosio, kupovao i sakupljao kao uspomene na mnoge destinacije koje je kroz posao posjetio. Znao je vezati kravatu na 12 na\u010dina, od \u010dega je 5 na\u010dina sam smislio. Tokom \u017eivota sakupio je vi\u0161e od 1000 kravata.<\/p>\n
Dr.sc. Im\u0161ir Im\u0161irovi\u0107 bio je \u010dovjek privrede, \u010dovjek optimizma i realan \u010dovjek svjestan prilika i ograni\u010denja u poslovanju, koji je proveo privredu Tuzle kroz najgori period u njenoj historiji, iz krize u krizu nikada ne gube\u0107i optimizam i vjeru da privreda mo\u017ee opstati i napredovati, daju\u0107i sve od sebe i od Privredne komore Tuzla da joj u tome pomogne, u \u010demu je obi\u010dno i uspijevao. Ispravljao je gre\u0161ke koje je \u010dinila dr\u017eava kroz pogre\u0161ne ekonomske politike i pomagao privredi koliko god je mogao usprkos tome \u0161to je dr\u017eava \u010desto odmagala. Za privredu tuzlanske regije bio je \u201ei otac i majka\u201c i bez njegovog tihog, nevidljivog i \u010desto klju\u010dnog rada pitanje je da li bismo danas imali ikakvu privredu, pogotovo velike pogone poput Solane, Dite, Siporeksa, Cementare, Koksare, TTU-a i mnogih drugih. Doprinos Im\u0161ira Im\u0161irovi\u0107a opstanku na\u0161eg grada i njegove privrede, kao i privrede cijele tuzlanske regije, je nemjerljiv i ne smije biti zaboravljen.<\/p>\n
Dino \u0160akanovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nakon kra\u0107e bolesti u 85. godini preminio je Im\u0161ir Im\u0161irovi\u0107. Posljednji ispra\u0107aj \u0107e se obaviti ispred Komemorativnog centra Tuzla u \u010detvrtak, 11.januara 2024. godine u 12:30 a ukop na mezarju Bukov\u010di\u0107i. Privredni i ekonomski velikan koji je vodio Privrednu komoru Tuzla u periodu najve\u0107ih potresa i \u0161okova za privredu Tuzle. \u010covjek koji se nikada nije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5582,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-5583","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5583"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5583\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}