– Godi\u0161nje uvezemo stotine tona luka kojeg mo\u017eemo sami proizvesti –<\/p>\n<\/p>\n
U Bosni i Hercegovini za pola godine uvezeno je blizu 7.664.594 kilograna luka, \u0161to su, kao i ranijih godina, ogromne koli\u010dine koje do\u0111u na na\u0161e tr\u017ei\u0161te, a koje, prema rije\u010dima poljoprivrednika, potpuno ugro\u017eavaju doma\u0107u proizvodnju.<\/p>\n
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, otprilike 118.333 kilograma bijelog i crnog luka, te prase je manje uvezeno nego u istom periodu lani.<\/p>\n
Tada je uvezeno 7.782.927,83 kilograma luka, ukupne vrijednosti 9.034.063,70 KM.<\/p>\n
\u2013 Iz BiH je za \u0161est mjeseci ove godine izvezeno 281.440 kilograma luka, \u010dija je vrijednost iznosila 273.452,10 KM, dok je lani u istom periodu izvezeno 105.339 kilograma ove namirnice vrijednog 165.706,86 KM \u2013 naveli su iz UIO BiH.<\/p>\n
Najve\u0107e koli\u010dine luka su, dodaju, uvezene iz Nizozemske i Srbije.<\/p>\n
Stojan Marinkovi\u0107, predsjednik Saveza udru\u017eenja poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da entiteta RS za Nezavisne novine ka\u017ee da je to jo\u0161 jedan od pokazatelja da smo uvozno orijentisani kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja i da je to ne\u0161to \u0161to zaista ugro\u017eava doma\u0107u proizvodnju.<\/p>\n
\u2013 Ljudi se gube u planiranju i odlu\u010divanju \u0161ta i kojom vrstom proizvodnje da se bave. Uzaludne su subvencije koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, u smislu da bi se mogle pove\u0107ati zasijane povr\u0161ine, kada uvijek imamo taj problem sa plasmanom, jer te dampin\u0161ke cijene i proizvodi koji ulaze u BiH bez ikakvih ograni\u010denja stvaraju konfuziju kod poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da, pa tako ljudi gube svaku stimulaciju da se bave tom proizvodnjom \u2013 istakao je Marinkovi\u0107.<\/p>\n
Kako ka\u017ee, iz tog razloga im pada proizvodnja, a s druge strane, prera\u0111iva\u010di ili tr\u017ei\u0161te zahtijevaju tu vrstu proizvoda.<\/p>\n
\u2013 Onda uvoznici to opravdavaju nedostatkom doma\u0107e sirovine, a ustvari geneza ide obrnuto, tj. prekomjerni uvoz je izazvao pad doma\u0107e proizvodnje, \u0161to onda stvara prostor za nove proizvode i to su tzv. uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze koje mi imamo u poljoprivredi i koje nam naru\u0161avaju doma\u0107u poljoprivrednu proizvodnju \u2013 rekao je Marinkovi\u0107.<\/p>\n
I Ned\u017ead Bi\u0107o, predsjednik Udru\u017eenja poljoprivrednika Federacije BiH isti\u010de da je takva situacija ve\u0107 godinama.<\/p>\n
\u2013 Nema tu nikakve promjene dok god dr\u017eava ne progleda, i dok sistemski ne po\u010dne raditi na za\u0161titi doma\u0107e proizvodnje i poljoprivrednika. Do tada nam nema pomo\u0107i. Da li je uop\u0107e normalno pomisliti na uvoz luka, a kamoli to raditi u dr\u017eavi koja mo\u017ee proizvesti sve \u0161to joj treba kad su u pitanju hrana i poljoprivredna proizvodnja, a da zadovolji godi\u0161nje potrebe. Mi smo sada spali ispod 20 posto te proizvodnje, a sve ostalo uvozimo \u2013 naglasio je Bi\u0107o.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, \u201ctu nije kriv poljoprivrednik, ve\u0107 dr\u017eava koja ne\u0107e da sistemski uredi tu oblast\u201d.<\/p>\n
\u2013 Uvozimo ono \u0161to mo\u017ee uspjeti u svakom dijelu zemlje \u2013 dodao je Bi\u0107o.<\/p>\n
Jedan poljoprivrednik iz Glamo\u010da, koji ve\u0107 desetak godina sadi bijeli luk, ka\u017ee da sve \u0161to posadi proda na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu. On navodi da je zbog vremenskih uvjeta ove godine ne\u0161to lo\u0161iji rod u odnosu na prethodnu.<\/p>\n
\u2013 Prvom turom sam zadovoljan, dok je druga ne\u0161to lo\u0161ija, i to zbog su\u0161e. Otprilike 30 posto je manje prinosa bijelog luka nego pro\u0161le godine \u2013 rekao je poljoprivrednik.<\/p>\n
Bijeli luk, navodi, sadi ve\u0107 desetak godina, s tim da ga ove i pro\u0161le godine prodaje po cijeni od 12 KM po kilogramu.<\/p>\n
(TIP\/Izvor: Faktor\/Nezavisne novine\/Foto Ilustracija\/Fena)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
– Godi\u0161nje uvezemo stotine tona luka kojeg mo\u017eemo sami proizvesti – U Bosni i Hercegovini za pola godine uvezeno je blizu 7.664.594 kilograna luka, \u0161to su, kao i ranijih godina, ogromne koli\u010dine koje do\u0111u na na\u0161e tr\u017ei\u0161te, a koje, prema rije\u010dima poljoprivrednika, potpuno ugro\u017eavaju doma\u0107u proizvodnju. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, otprilike […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6298,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-6332","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6332","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6332"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6332\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}