{"id":6616,"date":"2026-01-16T09:41:46","date_gmt":"2026-01-16T09:41:46","guid":{"rendered":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2026\/01\/16\/bih-medu-pet-najvecih-izvoznika-tapaciranog-namjestaja-u-eu\/"},"modified":"2026-01-16T09:41:46","modified_gmt":"2026-01-16T09:41:46","slug":"bih-medu-pet-najvecih-izvoznika-tapaciranog-namjestaja-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/2026\/01\/16\/bih-medu-pet-najvecih-izvoznika-tapaciranog-namjestaja-u-eu\/","title":{"rendered":"BiH me\u0111u pet najve\u0107ih izvoznika tapaciranog namje\u0161taja u EU"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bosna i Hercegovina trenutno izvozi tapacirani namje\u0161taj u EU u vrijednosti ve\u0107oj od 100 miliona KM, \u0161to je peto mjesto me\u0111u izvoznicima na ovom tr\u017ei\u0161tu, a madraca u vrijednosti od oko 10 miliona eura, \u0161to govori da postoji potencijal, zbog izvozne orijentisanosti, objavio je Centar za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta namje\u0161taja iz Milana \/CSIL\/.<\/p>\n<p>Jedna od glavnih prednosti BiH, iz evropske perspektive, jeste njen povoljan geografski polo\u017eaj, blizina velikih tr\u017ei\u0161ta poput Njema\u010dke i Italije, navode iz CSIL-a.<\/p>\n<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje tog centra pokazalo je da je Njema\u010dka ve\u0107 me\u0111u klju\u010dnim izvoznim destinacijama BiH i za tapacirani namje\u0161taj i za madrace, a Italija je tre\u0107a po izvozu tapaciranog namje\u0161taja, dok susjedna tr\u017ei\u0161ta i nordijske zemlje tako\u0111e predstavljaju klju\u010dne destinacije.<\/p>\n<p>Klju\u010dni faktor atraktivnosti je \u0161to je u BiH dostupna kvalifikovana radna snaga, kao sve vrijednija imovina, dok fiksni devizni kurs u odnosu na evro pru\u017ea stabilnost valute za me\u0111unarodne transakcije, saop\u0161teno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.<\/p>\n<p>&#8220;Ova industrija se suo\u010dava sa izazovima. Jedno ograni\u010denje proizilazi iz male veli\u010dine zemlje, oko tri miliona stanovnika, \u0161to bi donekle moglo ograni\u010diti obim razvoja industrije. Iako industrija uklju\u010duje srednje i velike igra\u010de, i u stranom i u doma\u0107em vlasni\u0161tvu, generalno prisustvo velikih firmi ostaje relativno ograni\u010deno&#8221;, isti\u010de se u rezultatima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Kao primjer dobrog poslovanja, iz CSIL-a su naveli kompaniju &#8220;Export city&#8221; iz Prnjavora, specijalizovanu za tapacirane stolice, klupe, fotelje i naslonja\u010de, a ima i kapacitet za proizvodnju sofa i kreveta, dok se oko 95 posto njihove proizvodnje izra\u0111uje po narud\u017ebi, prenosi BHRT.<\/p>\n<p>&#8220;Gotovo svi materijali su evropskog porijekla i posjeduju sertifikate kao \u0161to su FSC, `eko teks` i `plavi an\u0111eo`. Kompanija je u potpunosti izvozno orijentisana, a njeni glavni klijenti su proizvo\u0111a\u010di namje\u0161taja iz EU&#8221;, istakli su iz CSIL-a.<\/p>\n<p>Iz tog centra su pomenuli i firme &#8220;Moj san&#8221; iz Kaknja, proizvo\u0111a\u010da madraca koji posluje i na izvoznom i na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, gdje u\u017eiva sna\u017enu prepoznatljivost brenda, te &#8220;Sinkro&#8221; iz Sarajeva, proizvo\u0111a\u010da kreveta kojeg je 2018. godine preuzela grupa &#8220;Kota&#8221; \/Cotta group\/, jedan od najve\u0107ih evropskih proizvo\u0111a\u010da tapaciranog namje\u0161taja.<\/p>\n<p>&#8220;Iako je ova industrija BiH i dalje relativno fragmentisana, kompanije poput navedenih pokazuju sposobnosti i ambiciju potrebne za konkurentnost na evropskom tr\u017ei\u0161tu tapaciranog namje\u0161taja&#8221;, naveli su iz CSIL-a.<\/p>\n<p>Biznis.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; Bosna i Hercegovina trenutno izvozi tapacirani namje\u0161taj u EU u vrijednosti ve\u0107oj od 100 miliona KM, \u0161to je peto mjesto me\u0111u izvoznicima na ovom tr\u017ei\u0161tu, a madraca u vrijednosti od oko 10 miliona eura, \u0161to govori da postoji potencijal, zbog izvozne orijentisanosti, objavio je Centar za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta namje\u0161taja iz Milana \/CSIL\/. Jedna od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6615,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-6616","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6616","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6616"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6616\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6616"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6616"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kpktz.ba\/test3\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6616"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}