logo tekst 6     


Vijeće ministara BiH donijelo je odluku da ove godine Bosna i Hercegovina učestvuje kao zemlja partner na 84. međunarodnom sajmu poljoprivrede, koji će biti održan u Novom Sadu od 13. do 19. maja 2017. godine, a u organizaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH formiran je Koordinacioni odbor za pripremu nastupa koji čine predstavnici ministarstava, privrednih komora i drugih bh institucija - potvrdio je Feni predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Ahmet Egrlić. Istakao je da je VTKBiH, u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom/Gospodarskom komorom Federacije BiH i Privrednom komorom Brčko Distrikta, zadužena za organizaciju privrednog dijela nastupa na sajmu, odnosno organizovanje kolektivnog učešća (izlaganja) bh. firmi na tom sajmu. Novosadski sajam se održava na površini od 226.000 metara kvadratnih, od kojih je 60.000 metara kvadratnih paviljona, sa 30 priredbi u 10 termina i oko 1.200.000 posjetilaca.

novi sad sajam

- Međunarodni poljoprivredni sajam postao je agrobiznis događaj regiona, s najvećom i najdužom sajamskom tradicijom, gdje proizvode i usluge iz 60 zemalja predstavlja 1.500 izlagača. Cijenimo da je organizacija zajedničkog nastupa Bosne i Hercegovine na tom sajmu jedinstvena prilika za bh. kompanije da predstave proizvode i usluge, te unaprijede postojeću i ostvare novu saradnju sa zainteresovanim partnerima na sajmu u Novom Sadu - naveo je Egrlić. Organizatori iz Bosne i Hercegovine nude bh. kompanijama besplatan standardno uređen izložbeni prostor od 12m² u okviru zajedničkog bosanskohercegovačkog štanda veličine između 300 i 400 m². Inače, standardna cijena jednog m² izložbenog prostora iznosi oko 200 eura. Učešće na sajmu najkraći je put za ostvarivanje prvog kontakta s potencijalnim partnerima, te nezaobilazno mjesto susreta struke, promocije proizvoda, razmjene iskustava i sklapanja poslova. Osim toga, sajmovi i izložbe su mjesto upoznavanja s aktuelnim trendovima, mjesto gdje se istovremeno može vidjeti, usporediti, ocijeniti, te istog trenutka i dobiti povratna informacija o proizvodu ili usluzi, odnosno direktno sagledati položaj privrednih subjekata u odnosu na konkurenciju.


Pripremne aktivnosti za Sarajevo Business Forum (SBF) 2017, vodeću investicijsku konferenciju koja će se održati 22. i 23. maja ove godine, traju u punom kapacitetu. U sklopu priprema i u namjeri da bh privrednici što bolje iskoriste prilike na Sarajevo Business Forumu Bosna Bank International (BBI) širom BiH organizira radionice za kompanije i pojedince, na kojima ih upoznaje sa postupkom prijave i izrade projekata koji bi mogli biti prezentirani i ponuđeni stranim investitorima na SBF-u, kao i najboljem načinu prezentacije proizvoda za izvoz. Radionice su do sada održane u Banjoj Luci, Mostaru, Bihaću, Zenici, Goraždu, Tešnju, Posušju i Beogradu a u Tuzli je domaćin radionice bila Kantonalna privredna komora Tuzla u saradnji sa Privrednom komorom Federacije BiH. Radionica je bila prilika da se privrednicima predstavi metodologija izrade projekata po međunarodno priznatim standardima. Podršku pružaju i krovne i lokalne privredne komore, a planirano je održavanje radionice u Zagrebu i Ljubljani, saopćeno je iz BBI-a. "SBF je platforma za poslovno umrežavanje i investicije i omogućava promociju BiH i regiona. SBF je okvir za direktne strane investicije. Kroz SBF nastojimo da posredujemo između državnog i privatnog sektora,  dovodimo na jedno mjesto vlasnike projekata i poslovne ljude iz regiona te privatne i državne fondove", istakli su predstavnici BBI banke Amer Bukvić, prezentirajući potencijale SBF-a.

BBISBF

Fokus ovogodišnjeg SBF-a je na direktnim poslovnim sastancima bh. privrednika s potencijalnim investitorima. Prošle godine, samo dok je trajao Forum, obavljeno je više od 250 ovakvih susreta, a BBI banka je oformila poseban tim ekonomskih stručnjaka koji su bh. privrednicima bili na raspolaganju tokom ovih pregovora. Iz banke navode da je nekoliko desetina privrednika, poslovnih ljudi i predstavnika lokalne zajednice upoznato o potencijalu koji SBF nudi, a iskazan je interes za aktivno učešće i povezivanje sa stranim investitorima. Ovogodišnji Sarajevo Business Forum u fokusu ima cijeli region promovirajući viziju regije kao evropskog centra za proizvodnju zdrave hrane, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora  i atraktivne turističke i investicijske destinacije. Tokom trajanja konferencije, kao i prethodnih godina, zainteresirani privrednici imaju mogućnost održati direktne sastanke sa investitorima koje će organizirati BBI banka, a  predviđeno je i da strani investitori posjete proizvodne pogone domaćih proizvođača, navode iz BBI Banke. Kako je istaknuto na dosadašnjim radionicama, interes zemalja Zaljeva iskazan je za dvije privredne oblasti I to u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i u drvnu industriju, dakle proizvodnja namještaja. Kada se radi o interesu za eksploataciju mineralnih nalazišta, on se odnosi na nalazišta željeza, magnezijuma i ostalih minerala, a kada je riječ o promociji i prodaji namještaja u toku su razgovori za obezbjeđenje prodajnog prostora veličine oko 14.000 metara kvadratnih za izlaganje proizvoda. Pokrovitelj Sarajevo Business Foruma 2017. je Predsjedništvo BiH, uz podršku Vijeća ministara i Ministarstva vanjskih poslova BiH, kao i privrednih komora i domaćih i stranih kompanija.


Sastanak predstavnika vlasti sa čelnicima kćerki-firmi “Agrokora” u BiH je otkazan nakon što su prisustvo sastanku otkazali iz uprave “Konzuma” u BiH i ostalih kćerki-firmi “Agrokora” u BiH, a na osnovu odluke nove zagrebačke uprave. Savjetnik za medije premijera Federacije BiH /FBiH/ Zoran Blagojević rekao je Srni da sastanak, koji je ranije zakazan zbog trenutnih dešavanja u “Agrokoru” i mogućim štetnim posljedicama po BiH, neće biti održan danas u federalnoj Vladi, ali da će se na ovom sastanku i dalje insistirati. On je dodao da su vlasti u BiH zabrinute situacijom i da su u hrvatskom “Agrokoru” dužni da daju odgovore u vezi sa situacijom nastalom zbog finansijskih problema i statusa kćerki-firmi. Nova uprava ovog hrvatskog koncerna saopštila je da od danas kreće u rekonstrukciju i naložila firmama da otkazuju sve sastanke i javne istupe. Sastanak je bio zakazan na inicijativu premijera FBiH Fadila Novalića, a pozvani su bili predstavnici Spoljnotrgovinske komore BiH, ambasador Hrvatske u BiH, direktor “Konzuma” u BiH i članovi uprava kćerke-firme “Agrokora” u BiH, te predstavnici Savjeta ministara BiH.

agrokor

Sastanak federalnog premijera Fadila Novalića sa predstavnicima četiri kompanije koncerna Agrokor prvo je bio zakazan, pa otkazan da bi na kraju ipak bio održan. Nakon što je otkazan po zahtjevu Uprave Agrokora iz Hrvatske, u posljednji momenat dato je zeleno svjetlo za održavanje sastanka u Vladi FBiH, piše agencija Patria. Novalić je sastanak održao sa predstavnicima Konzuma, Leda, Sarajevskog kiseljaka i Velpra, a prisustvovali su i ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Del Vechio i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić.  Novalić je nakon sastanka kazao da samo Konzum zapošljava 4.200 ljudi. - Službeno BiH nema razloga da ne posluje normalno. Nema finansijskih poteškoća. Govorimo o Konzumu, ne o Agrokoru. Bit ćemo u kontaktu i davati informacije za bosanski dio Agrokora. Na raspolaganju nam stoji povjerenik Ramljak, ali nema razloga za dramu - rekao je Novalić. Dug prema dobavljačima u BiH krajem decembra bio je veći od 170 miliona KM, a krajem marta 2017. godine oko 130 miliona KM. No, to je samo dugovanje Konzuma prema dobavljačima.
- Uvjerili smo se da Konzum nije kreditno zadužen, nije dužan državi, nije dužan ni radnicima ni bankama. Konzum je dužan samo dobavljačima, poslovanje je uravnoteženo - rekao je Novalić ne precizirajući kako će se izmiriti dug prema dobavljačima i čija je to briga. Tomislav Bagić direktor Konzuma BiH je rekao da je Konzum u prošloj godini u BiH uložio 27 miliona KM, te je zatvoreno 12 prodavnica što će učiniti sa još desetak ali da to nema veze sa krizom u Agrokoru.  Bruno Bojić smatra da će doći do novih investicija i otvaranja radnih mjesta. - Izjava da će doći do gašenja određenih prodavnica koje posluju neprofitabilno ne znači gašenje radnih mjesta, jer to će se kompenzirati otvaranjem novih radnih mjesta i novim investicijama. Raduje me i to što smo dobili dobre informacije koje smo uporedili s podacima Uprave za indirektno oporezivanje i podacima poreznih uprava, to su iste brojke i nije bilo malverzacija. Raduje me i to što su njihova potraživanja veća nego što su obaveze prema dobavljačima - rekao je Bojić.


Udruženje poslodavaca FBiH na jučerašnjoj svečanoj ceremoniji u povodu obilježavanja 15 godina postojanja uručilo je povelju uglednom profesoru na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Mehmedu Jahiću. To je bio povod za razgovor sa Jahićem koji nam je kao vrsni poznavalac ekonomije prokomentarisao aferu "Agrokor" i moguće implikacija po BiH. Jahić je na samom početku razgovora kazao kako je sretan što se našao na spisku posebno nagrađenih ljudi od Udruženja poslodavaca FBiH. Kako kaže, zahvalan je onim koji su ga predložili, a i onima koji su prihvatili da mu se dodjeli povelja. "To smatram jednom od značajnijih nagrada u životu jer doživjeti da vas poslodavci prepoznaju kao čovjeka koji sa njima ima dobru saradnju i prijedloge, a koje uvažavaju u raznim komentarima budućih zakonskih rješenja, izuzetno je korisno za mene kao čovjeka koji se profesionalnim bavi pitanjima finansijskog aspekta ponašanja vlade prema privredi", rekao je Jahić. Ističe da je iznenađen time što nije vidio da se na jučerašnjoj sjednici bilo koji član Vlade Federacije BiH našao na bilo kojem spisku nagrađenih pojedinaca ili ministarstva. "To nam daje poruku da poslodavci nisu prepoznali Vladu FBiH kao korisnog saradnika i partnera. To bi trebalo i Vladi FBiH biti jasno upozorenje da moraju više sarađivati sa poslodavcima na korisnim rješenjima. Ako poslodavci prepoznaju pojedince, udruženja i kompanije kao svrsishodne za saradnju, prvi ko bi trebao da dobije priznanje jeste premijer, ministarstva i slično", kazao je Jahić. Činjenicu da na spisku nagrađenih nema ni premijera FBiH Fadila Novalića, a ni ministara iz Federalna vlade, Jahić smatra dokazom loše saradnje Vlade FBiH i privrednika. S obzirom na to da posljednjih dana afera Agrokor potresa kompletnu regiju, Jahića smo pitali šta je to prema njegovom mišljenju dovelo do krize u hrvatskom koncernu. "Na krizu Agrokora gledam drugačije. Vidim je kao nešto što se može tumačiti na više različitih načina. Svi su zaboravili ulazak Hrvatske u EU, a to se sigurno značajno odrazilo na konkurenost tržišta i tržište uopće u Hrvatskoj pa i u okruženju. Druga stvar koju ne smijemo zaboraviti jeste da je Agrokor već dugo vremena prezadužena firma", kazao je Jahić.

Jahic


Podsjetio je da je Agrokor već dugi niz godina uzimao kredite koji su imali značajan grace period, a koji su došli na naplatu ovih godina, a dolazit će i u narednim. On smatra da kupovinu Merkatora uopće ne treba smatrati uzrokom ovako velikih problema. "Ako nešto kupite imate vlasništvo i imate sredstva. U ekonomiji ovakve pojave tretiramo pojmom rasipničkog ponašanja. Vjerovatno je Agrokor negdje u svojoj prošlosti, a možda i današnjosti radio nešto zbog čega bi mu se mogao pripisati i taj pojam. Mislim da će ova situacija bit sve teža jer kad dođete u krizu status redovne kamate ne igra nikakvu ulogu, odnosno stupaju na snagu zatezne kamate koje su najčešće dva puta veće od redovnih", rekao je Jahić.

  • Početak kraja Agrokora

On smatra da je perspektiva Agrokora jako loša i da je potrebno istini pogledati u oči. Prema njegovom mišljenju istina je da je ova afera zapravo početak kraja Agrokora. "Šta će od toga ostati i hoće li se koja firma kćerka spasiti, to će pokazati vrijeme. Očito da ako je majka prezadužena i dugove prenosi na kćerke firme onda je situacija teška utoliko što će se u jednom širem okruženju djelovati negativno. Onda u toj panici često se donose rješenja koja su hitna, a brzina je šejtanski posao koji nikada ne može dovesti do dobrog rješenja", kazao je Jahić. Kako kaže, jedno od rješenja mogli bi biti pojedinačni stečaji firmi, a onda na kraju vjerovatno stečaj i Agrokora. Profesor ističe i da je mnogo uposlenih u Agrokoru i oko njega i da svi oni čekaju plaću. "Ako pogledate danas pad kćerki Agrokora i samog Agrokora na berzi vidjet ćete nezapamćeni i zabrinjavajući pad dionica koji će kao strah doći i do kupca i do dobavljača. Ko to više smije prodati nešto takvoj firmi kad ni ono što je do sada prodao nije naplatio? Ako dionice padaju i ako oni koji imaju novce da kupuju dionice na tržištu gube povjerenje u takvu firmu sigurno je da će se i dobavljači pitati ko će sutra stajati iza takvih firmi i smije li se dalje nastaviti prodaja", rekao je Jahić. Na pitanje šta je u ovom trenutku najizglednije rješenje da bi se sačuvala radna mjesta, Jahić odgovara da sve zavisi od toga na koji lokalitet se gleda, odnosno radna mjesta u Hrvatskoj ili u firmama kćerkama Agrokora u BiH. "Hrvatska je u EU i ponekad ima mogućnost da iz EU koristi kredite koji u nekim slučajevima mogu biti od pomoći za državu. Naravno da je Agrokor strateška firma u Hrvatskoj s aspekta zapošljavanja i punjena budžeta", kazao je Jahić. Ističe da će Hrvatska morati pokušat iznaći rješenje, ali da je upitno ko će na kraju plaćati cijenu propasti Agrokora. On smatra da bi to mogli biti građani Hrvatske jer ako postoji interes da se sačuvaju radna mjesta to vuče i pretpostavku da će porezi i doprinosi radnika ulaskom u krizu biti sve manji. "Svi fondovi u Hrvatskoj (penzioni, zapošljavanja, socijalni, zdravstveni) osjetit će nelikvidnost Agrokora, a eventualno je i otpuštanje radnika ili smanjivanje plata", rekao je Jahić. Što se tiče BiH, u našoj zemlji je od 4 do 5 hiljada ljudi zaposleno u Agrokorovom sistemu što predstavlja veliki broj ljudi s obzirom na ekonomske prilike u BiH. Jahić smatra da ukoliko firme budu ulazile u krizu sa aspekta matice društva na isti način ulazit će i firme kćerke (podružnice) koje su u našoj zemlji registrovane kao pravna lica.
"U ovakvom slučaju ne treba gledati samo Agrokor i njegove članice. Nedopustivo je politički posmatrati samo Agrokor i njegove članice u BiH. Svi zaboravljaju da 50 hiljada zaposlenih ima kod dobavljača koji su bili saradnici i partneri firmi Agrokora. Za mene je zabrinjavajuća izjava premijera FBiH Fadila Novalića koji je kazao da su svi zaposleni još uvijek u radnom odnosu, da nema problema i da neće biti otpuštanja radnika. Zaboravio je da kod njihovih dobavljača ima 50 hiljada zaposlenih. On ne razmišlja o tome kako će se sutra snalaziti dobavljači ako članice Agrokora ne budu plaćale svoje obaveze prema njima ili budu tražile odgođene rokove 180 ili 200 dana, jer banke ne pitaju za odgođeni rok njihovog dobavljača. Kamata raste i na kiši i na snijegu i na suncu", kazao je Jahić.

agrokor

  • Novalićeve izjave su neoprezne, a sastanak koji je organizovao obično je sijelo

Kako kaže, na problem treba gledati u širem kontekstu jer je Agrokor zadužujući sebe zadužio i svoje firme kćerke koje su morale davati garanciju za kreditiranje Agrokora. "Kada majka padne u krizu garancija se aktivira i vraća se na kćerku. Kada to dođe onda će nastupiti propast firmi u BiH. Ne smijemo zaboraviti da su te garancije davane na različite načine jer malo je Agrokorovih firmi u BiH koje imaju svoje vlasništvo, odnosno one su uglavnom pod zakupom tuđih prostora", rekao je Jahić. Dodaje da su one ili prezadužene ili su već bile toliko kreditno zadužene da su dale svoje hipoteke koju su imali. Izjavu premijera FBiH Fadila Novalića da firme Agrokora nemaju duga prema državi ocijenio je kao krajnje neopreznu. "Zaboravio je da je 200-300 miliona KM prema dobavljačima također dug prema državi. Svaka firma je dio države jer ako firma ne naplati svoje potraživanje neće moći platiti poreze i doprinose radnicima, isplatiti plaće ili platiti PDV. Poenta je da se problem ne smije razdvajati na radnike Agrokora i radnike dobavljača", kazao je Jahić. On je istakao da je mnogo primjereniju izjavu dao predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, čije mnoge izjave ne prihvata, a koji je kazao da ga interesuju dobavljači, a ne Agrokor. "Novalić bi morao znati da mi imamo direktne i indirektne poreze te da imamo doprinose. Možda indirektni porezi nisu plaćeni jer dobavljač kada isporuči robu Konzumu on mora do 10-og u mjesecu platiti porez za prethodni mjesec. Isto to je članica Agrokora u BiH knjižila kao ulazni porez i naplatila ga od Uprave za indirektno oprezivanje BiH. Ako je riječ o 300 miliona KM, onda je otprilike 45 miliona plaćenih PDV obaveza državi od dobavljača koji ništa nije dobio nazad ", rekao je Jahić.
Premijeru FBiH i Vladi FBiH poručio je da pod hitno donesu zakon da se u roku od 15 ili najduže 30 dana plate PDV obaveze dobavljaču od kupca. "Ja bih mijenjao ili dopunio Zakon o finansijskom poslovanju i naredio najduže 15 do 30 dana plaćanje svih obaveza iz fakture dobavljaču. Tako da i dobavljač kada već plati PDV kao izlazni, ako ništa drugo, naplati PDV po fakturi od kupca jer kupac ima dvije koristi: ulazni PDV i robu koja mu je na zalihama koju čeka kad će prodati i platit će PDV tek u tom obračunskom periodu kada proda 10-og narednog mjeseca", kazao je Jahić. U kontekstu bh. dobavljača, profesor smatra da se oni trebaju okrenuti domaćim trgovcima kojih ima jako razvijenih i kvalitetnih. Stava je i da se Vlada FBiH trebala umiješati nakon što je vidjela nagovještaje Konzumovih dobavljača da se kasni s obavezama. "Nije jedina obaveza za poreze i doprinose Konzumovih radnika. Što se nije ulazilo u analizu tržišta da se vidi da li Konzumovi dobavljači kasne i zbog čega? Postoji ozbiljna kompanija, Coca Cola, koja je na vrijema shvatila opasnost i prestala isporučivati svoju robu takvom sistemu kada je osjetila neplaćanje. Naravno, mnoge naše firme nemaju takvu šansu jer iza njih ne stoji veliki kapital da brzo reaguju. Vlada FBiH je mogla, ali očito preko 300 miliona KM nisu za premijera Novalića puno", rekao je Jahić. Jučer je održan sastanak predstavnika Vlade FBiH sa upravama podružnica Agrokora u BiH. Riječ je o sastanku koji je prvo bio otkazan jer je Privremena uprava koncerna zabranila frimama kćerkama bilo kakve pregovore, a koji je na kraju ipak održan. Jahić kaže da ga je iznenadila informacija da uprave kćerki firmi Agrokora nisu željele doći na sastanak i da su došle tek nakon intervencija na višem nivou. "Od tog sastanka nema ništa. Tu su došli da se ispričaju, a tome u prilog govori i sama izjava premijera da ga ne interesuju mnogo odnosi dobavljača i Agrokora već da ga interesuje dugovi prema državi kao da dugovi dobavljača to nisu. Shvatio sam to kao sijelo koje nije dalo nikakav rezultat i koje je sazvano samo da bi ljudi rekli da je neko nešto učinio. Ne držim predavanje premijeru, ali da sam premijer ja ih uopće ne bih molio da dođu na sastanak. Napravio bih spisak i tabelu pitanja i pozvao direktora Porezne uprave FBiH da delegira timove koji će mi donijeti sve podatke koji me interesuju. Vidjeli bi tad ko će kome doći i koga će se moliti da mu se dođe", kazao je Jahić. Zaključio je da premijeru FBiH zamjeri što više ne koristi direktora Porezne uprave FBiH Šerifa Isovića koji je stručnjak za porezni sistem poručujući mu i da povede računa o odnosima sa poslodavcima koji zapošljavaju radnika ako ni zbog čega drugog onda zbog glasova na izborima.


Proizvodnjom više od 10.000 tona maleinske kiseline najmlađa fabrika u Global Ispat Koksnoj Industriji d.o.o. Lukavac, fabrika AMK, u protekloj godini ostvarila je rekordnu proizvodnju. Postignuti uspjeh, kako ističe Elnedin Omerdić, direktor fabrike, rezultat je ne samo višegodišnjeg uloženog napora, nego i pametnih investicija. "Zamjena katalizatora u proizvodnom sistemu, kojem su prethodila i druga poboljšanja u tehnološkom procesu, bio je presudan korak, a rezultat je više od 10.000 tona anhidrida maleinske kiseline izvezenog na strana tržišta. Riječ je o iskorištenosti maksimalnog kapaciteta fabrike, kroz istu potrošnju osnovne sirovine n-butana, a čija je uspješnost i finansijska isplativost dokazana kroz Six Sigma projekat koji se uspješno provodi u GIKIL-u", pojašnjava Omerdić. Ostvarenje velikog uspjeha u proizvodnji u ovoj fabrici, pored investiranja, ističe Omerdić, rezultat je i timskog rada svih uposlenika fabrike kao i dobre saradnje sa rukovodstvom GIKIL-a, te podrške drugih fabrika. "Najvažnije je imati oko sebe ljude koji znaju svoj posao. Bez uposlenika iz održavanja, bez procesnih radnika koji su uvijek uključeni u sve aktivnosti, bez izuzetaka, ne bi imali ovo sa čime se trenutno ponosimo. Timski rad je doveo fabriku u stanje sa minimumom poteškoća u tehnološkom održavanju, a proizvodnju bez ijednog značajnog problema, zahvaljujući primjeni TPM metodologije. Isto je i sa podrškom koja nam je dolazila iz ostatka kompanije", kaže Omerdić. Dosljednom primjenom japanske TPM metodologije i postizanjem parametara uspješnog poslovanja PQCDSM – produktivnost, kvalitet, trošak, isporuka, sigurnost i moral doprinijeli su u postizanju ovakvih rezultata.

GIKIL

TPM metodologija podrazumijeva: Totalnu uključenost svih zaposlenika na svim nivoima u cijeloj organizaciji, Produktivno održavanje u toku proizvodnje, efikasno i učinkovito korištenje svih resursa i Održavanje čovjek-mašina-materijal sistema u optimalnom radnom stanju. Sve je to postignuto u Fabrici AMK. Rekordnu proizvodnju AMK fabrike pratila je i rekordna prodaja. Odlučeno je da se strateški na tržištu nastupi hrabrije, te je GIKIL umjesto prodaja na ugovore postao spot prodavac koji se za sve kupce bori odvojeno sa novim tržišnim cijenama koje se definišu svakog mjeseca. Ova transformacija se nije desila preko noći i traje još od 2012. godine. Rizik je bio veliki, tvrdi Senad Škripić, zamjenik direktora za prodaju KAN-a i AMK, ali kada imate kvalitetan proizvod onda je i lakše pridobiti kupce. "Sa takvom poslovnom politikom došlo se do pozitivnih finansijskih rezultata na maleinu koji ujedno prati i rekordnu proizvodnju, odnosno najveću proizvodnju ikad zabilježenu. Aktivno pratimo svoj rad preko evropskih zavoda za statistiku te upravo zahvaljujući ovoj politici, u oktobru i novembru prošle godine ostvarili smo najveću uvoznu cijenu u Italiju u odnosu na velika proizvođačka imena kao što su MOL, Sasol Huntsman i Essim Chemicals, što dokazuju i podaci EUROSTAT-a", pojašnjava Škripić. Da je GIKIL-ov AMK proizvod prvoklasne kvalitete govori i podatak da se trenutno izvozi u čak 16 zemalja svijeta. "Posebno smo ponosni na prodaju koju ostvarujemo čak i u Rusiji. Određene isporuke smo radili i za Iran, a među evropskim zemljama najprisutniji smo u Italiji, Poljskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, a u posljednje vrijeme i u Srbiji. Prošle godine kao najaktivnije tržište je bila tradicionalno Italija, a potom još od ranije vrlo je aktivno i  tržište Turske", kaže Škripić te dodaje da se prednost ostvaruje upravo zbog kvalitete, što potvrđuje i činjenica da do sada nije zaprimljena niti jedna reklamacija. Fabrika AMK sestrinska je fabrika svim drugima u Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac. Kao jedina fabrika ovog tipa na prostoru bivše Jugoslavije koja je stopostotno izvozno orjentisana ima veliku perspektivu za razvoj. Ostvareni procvat u godini kada je bila prisutna velika kriza u industrijskom sektoru nije ostao neprimijećen, a pozitivan rezultat usmjeren je kao podrška radu i poslovanju i drugim fabrikama u GIKIL-u.  U 2017.godini tako se očekuje nastavak dobrog poslovanja, i sigurno ostvarenje dobrog proizvodnog rezultata. Sve to daje za pravo da se u GIKIL-u i ovoj fabrici, razmišlja i o dodatnim investicijama. Anhidrid melainske kiseline (AMK) najviše se koristi u proizvodnji plastičnih masa, te boja i lakova, dok svoju široku primjenu u manjim količinama nalazi i u drugim proizvodnim procesima.