logo tekst 6     


Tuzlanska Fabrika deterdženata Dita prošle sedmice počela je izvoziti svoje proizvode u Albaniju, ali ove sedmice ni sedmi put u nizu nije uspjela prodaja tog preduzeća putem licitacije. Prva procjena vrijednosti imovine je iznosila oko 19 miliona KM, a pošto se na prethodne oglase nisu javili kupci, u sedmom krugu cijena je spuštena na oko 13,5 miliona KM, što opet nije bilo dovoljno da zainteresuje kupce, izvještava Oslobođenje. Stečajni upravnik Fabrike deterdženata Dita Tuzla Hajrudin Kunalić izjavio je da nisu imali prijava, te da je bilo nekih razgovora, ali niko nije uplatio depozit. - Vidjećemo na odboru povjerilaca koja će biti cijena, kako će se prodavati jer ovo previše dugo traje, moramo to usmjeriti i privesti kraju u smislu traženja nekog investitora koji će prije svega nastaviti proizvodnju - kazao je Kunalić. S obzirom na to da ovakva situacija predugo traje, bit će pokušane druge opcije koje bi pomogle Diti.

dita3

Kunalić je naveo da će pokušati sa pismima namjere zainteresovanim, pa će nastojati da to ubrzaju da bi Dita počela da radi sasvim normalno u smislu razvoja, reklama, novih kupaca i da neko u nju investira. - Ko bi to mogao biti, ja zaista u ovom trenutku ne znam - objasnio je Kunalić. No, dok se čeka na prodaju, radnici Dite ostvaruju nove pobjede. Kunalić je naglasio da sadašnjim poslovanjem uspijevaju podmiriti tih 75 radnika da primaju redovne plate, koje jesu minimalne, ali ih isplaćuju sa svim drugim obavezama - topli obrok i prijevoz, ali ipak im je stalo da firma dobije sigurnu budućnost. Ditina proizvodnja pokriva troškove, prema riječima stečajnog upravnika Kunalića, i stalno su na pozitivnoj nuli no teško je održavati proces proizvodnje i mašine pa ta, njima velika ulaganja, umanjuju likvidnost što dovodi i do problema finansiranja sirovina.


Gradnja novih objekata u Tuzli već nekoliko godina je u ekspanziji, a ovakav trend bit će nastavljen i u narednom periodu. Početak realizacije nekoliko novih projekata očekuje se u toku ove godine, a jedan od njih je i formiranje proizvodne zone Kreka sjever u kojoj je najavljena izgradnja proizvodnih objekata. Već nekoliko godina Tuzla slovi za jedan od bosanskohercegovačkih gradova sa najvećim procentom izgrađenih objekata. Tome je svakako doprinijela i izrada Prostornog plana Tuzle za period od 2010. do 2030. godine, a njime je predviđeno širenje grada na mjestima na kojima je to moguće. "Bez obzira na određene turbulencije i krizne periode u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da se dinamika izgradnje objekata u Tuzli ne smanjuje već nekoliko godina. Mi imamo projekte koji se realiziraju tako što određeni investitori, odnosno privatne kompanije žele da grade različite vrste objekata, a također imamo i projekte koje realizuje Grad Tuzla kroz svoje službe ili komunalna preduzeća", kazao je na početku razgovora za Klix.ba Slavko Stjepić, šef Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoline Grada Tuzla.

odlagaliste otpad

  • Industrijska zona na zapadnom ulazu u grad

On najavljuje da će 2017. biti godina gradnje više vrsta objekata na području Tuzle, a neki od njih će niknuti u proizvodnoj zoni Kreka sjever. U pitanju je atraktivna površina na zapadnom ulazu u grad koja pruža mogućnost za razvoj lokacija za stvaranje malih i srednjih preduzeća, a projekcijom izgradnje i uređenja formirano je 29 pojedinačnih proizvodno-prerađivačkih kompleksa. Ova cjelina predstavlja u potpunosti neizgrađen prostor, koji je svojim položajem godinama zanemarivan i služio je uglavnom kao odlagalište organskog i neorganskog otpada, a izgradnja prvih objekata očekuje se u toku ove godine. Inače, samoj priči o izgradnji objekata prethodilo je mnogo posla, ali i ulaganja određenih novčanih sredstava iz budžeta Grada Tuzla. "S tog prostora u početku je trebalo odvući jako puno smeća, zemlje, građevinskog šuta i slično. Zatim smo izradili i usvojili regulacioni plan, a potom smo uložili blizu 700.000 KM kako bi omogućili priključke za vodu, struju i kanalizaciju", kaže Stjepić.

  • Jedinstven model u BiH

On očekuje da će ovaj projekat biti vrlo uspješan jer je napravljen model funkcionisanja zone koji je jedinstven u našoj zemlji. Ovakav model po povoljnim uslovima omogućava investitorima otvaranje novih, ali i širenje već postojećih kompanija za određenu proizvodnju. "Model funkcionisanja zamišljen je na način da se zemljište ne prodaje, nego da se daje u dugogodišnji zakup gdje će investitor koji se bavi proizvodnjom, uz garanciju minimalno jedno radno mjesto na 100 kvadratnih metara dobivene parcele, te uz minimalan zakup dobiti pravo da gradi svoj objekat proizvodnog karaktera", pojašnjava Stjepić. Prema ranijim projekcijama, u poslovnoj zoni Kreka sjever trebalo bi biti smješteno blizu 30 firmi, a Stjepić očekuje da će u toku ove godine početi izgradnja minimalno pet proizvodnih objekata različitih namjena. S druge strane, u 2017. se očekuje i izgradnja stambenih objekata. Prema najavama našeg sagovornika, uskoro će u tuzlanskom naselju Sjenjak biti otvoreno gradilište za izgradnju stambeno-poslovne zgrade sa blizu 200 stanova. Za ovaj projekat, ističe Stjepić, trenutno je u toku priprema urbanističke, građevinske i projektne dokumentacije te se sam početak građevinskih radova očekuje u skorijem periodu. "Kroz izradu regulacionog plana očekuje se i djelimična realizacija na prostoru naselja Brčanska Malta gdje se treba graditi jedan stambeno-poslovni objekat kapaciteta blizu 150 stanova uz određeni broj kvadrata poslovnih sadržaja", pojasnio je Stjepić te najavio i izgradnju manjeg kolektivnog objekta u Fočanskoj ulici u strogom centru grada. Također, u ovoj godini počinje izgradnja blizu 200 stambenih jedinica, odnosno stanova za socijalno stanovanje. "Jedna grupacija stanova će se raditi u naselju Miladije, druga u Novom naselju, a treća u Ši selu. Ovdje je riječ o dva projekta. U jednom će određen broj stanova biti iskorišten za izmještanje ljudi koji trenutno žive u kolektivnom centru Mihatovići, dok je drugi isključivo za socijalno stanovanje ljudi koji žive u Tuzli, a takav smještaj im je neophodan", kaže Stjepić.

  • Intenzivnija gradnja zgrada u odnosu na kuće

U posljednje vrijeme u Tuzli je primjetna intenzivnija gradnja kolektivnih stambenih objekata u odnosu na individualne. Tačan broj izgrađenih individualnih stambenih objekata, ali i onih koji će se graditi u ovoj godini sa sigurnošću se ne može reći, jer je sve evidentnija bespravna gradnja. S druge strane, pored projekata u najavi u ovom gradu je u toku izgradnja nekoliko kolektivnih stambenih objekata, zatim proizvodnog pogona u Bosanskoj poljani, kao i istočne tribine na Gradskom stadionu Tušanj koju je naš sagovornik ocijenio projektom od velikog značaja. Radovi su uveliko u toku, a konačnom izgradnjom tribine, pored povećanja kapaciteta na 17.500 mjesta, na Tušnju će se stvoriti uslovi i za dobijanje licence kojom bi igračima Fudbalskog kluba Sloboda bilo omogućeno odigravanje evropskih utakmica, ali i utakmica fudbalske reprezentacije BiH. Kada je riječ o projektima drugačije prirode, a tiču se izgradnje u Tuzli, pored pješačkog mosta između naselja Stupine i Zlokovac, koji je u fazi izgradnje, ova godina rezervisana je i za početak radova na izgradnji još tri mosta koja će biti smještena u Simin hanu, Mlakama i Stupinama. Što se tiče izgradnje novih putnih pravaca, gradskim budžetom je planirano više od dva miliona KM za ovu namjenu, dok su minimalno tri miliona maraka predviđena za toplifikaciju, odnosno širenje mreže za individualne stambene objekte koji će biti priključeni na sistem daljinskog zagrijavanja.


Automobilski klaster Srbije organizuje treću po redu veliku konferenciju o automobilskoj industriji pod nazivom "SEE Automotive Conference – Connect&Supply 2017". Konferencija se održava u Novom Sadu u periodu 11-12.04.2017g. Konferencija ima za cilj da okupi predstavnike više od 150 kompanija jugoistočne Evrope. Opširnije klikom na sliku...

SEE


Poslije dužih pregovora sa Gertom Rucajem iz TCC Tirana Cash & Carry, Big Market iz Tirane, za Albaniju će biti otpremljen prvi šleper deterdženta IDA Orange od tri kilograma. Nedžad Gavranović, menadžer marketinga i komercijalnih poslova Dite kazao je za Oslobođenje da su pregovori sa albanskim partnerom vođeni putem maila, nakon čega je Rucaj došao u Tuzlu i donio uzorke deterdženta sa tržišta u Albaniji. - Mi smo to ispitali u svojoj laboratoriji da vidimo koji je nivo kvaliteta, pa smo napravili bolji i kvalitetniji deterdžent i dogovorili saradnju, te danas ide jedan šleper od 23 tone za Albaniju.

dita

Za početak ide Orange, s tim da ako tržište prihvati naš proizvod, onda bismo išli u dogovore i za Arix, 3de i ostale proizvode. Dugo nas nije bilo na tom tržištu pa su nas kupci možda i zaboravili, ali se nadamo da ćemo uspjeti opet da ih privolimo da kupuju naše proizvode, kazao je Gavranović. Dita je u pregovorima još sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom, a već su potpisali ugovor za izvoz u Švedsku, ali još nisu krenuli u realizaciju tog izvoza. Naime, još u januaru su potpisali ugovor za izvoz u skandinavske zemlje, ali oni prvo trebaju dogovoriti količine do mjesta isporuke i onda kada dogovore, poslaće im narudžbenice nakon čega proizvodi idu direktno u prodavnice.