Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) organizirala je sedmi put nastup bh. kompanija na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera IMM COLOGNE, koji je počeo 16.2. u Kelnu (Njemačka) i traje do 22. januara ove godine.

- Na zajedničkom štandu Bosne i Hercegovine na sajmu IMM COLOGNE 2017, koji je površine 210 m2, svoje izvozne kolekcije namještaja predstavlja sedam bh. firmi, i to: Boksit a.d. Milići, Bosnian Beech Board d.o.o. Visoko, FEF Export-Import d.o.o. Sarajevo, H.M.M. d.o.o. Gradačac, Lignacon d.o.o. Teslić, Namještaj/Solidwood d.d. Gradačac i Woodteam d.o.o. Ilijaš. - kazali su Feni iz VTK BiH. Na štandu Bosne i Hercegovine izložen je, između ostalog, tapacirani namještaj, masivni hrastov namještaj, trpezarije, spavaće sobe, klub stolovi, komode, regali za dnevnu sobu, uredske stolice i fotelje, te tapacirane stolice, barske stolice i fotelje. Nastup Bosne i Hercegovine na IMM COLOGNE 2017 financijski su podržali VTK BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Tokom šest godina izlaganja u Kelnu, VTK BiH je u okviru grupnog štanda podržala 46 nastupa firmi iz cijele BiH, a uzevši u obzir sudjelovanje pojedinih firmi na više sajmova, podržala je ukupno 29 različitih kompanija koje ukupno zapošljavaju više od 6.700 radnika.

Stečajni upravnik Livnice čelika Tuzla objavio je oglas o petoj prodaji imovine ovog preduzeća. Predmet prodaje je: zemljište kruga Tvornice, proizvodno-poslovni objekti, izgrađeni unutar kruga Tvornice, te više objekata koji predstavljaju funkcionalnu cjelinu. Na prodaju idu i stalna sredstva (mašine, oprema, postrojenja, sitan inventar, modeli) kao i zemljište van kruga Tvornice. Vrijednost navedene imovine je oko 12 mil KM. Prodaja imovine izvršit će se usmenim javnim nadmetanjem. Pravo učešća na oglasu o prodaji, imaju sva pravna i fizička lica, koja prije održavanja prodaje dostave dokaz o uplati sredstava na ime garancije (depozita). Prodaja će se obaviti 27. januara 2017. u Općinskom sudu Tuzla.

Svaki ekonomski rast ispod šest-sedam posto neprihvatljiv je za BiH a najveći razlog za to je ogromna nezaposlenost i neaktivnost, smatra ekonomista Vjekoslav Domljan. On je za Avaz kazao da trenutno nema nikakvog nagovještaja da bismo mogli imati takvu stopu, s obzirom na to da ne postoje programi, vizije, strategije ekonomskog razvoja, izvoza, zapošljavanja i slično. - Mi bismo samo po osnovu smanjenja nezaposlenosti i neaktivnosti trebali imati stopu rasta od tri do četiri posto.

Stopa pasivnosti bh. društva je 69 posto. Samo palestinski teritorij je tu gori od BiH. Posebno je težak položaj žena u ruralnim sredinama, u radno sposobnom dobu, gdje njih ima oko 500.000 neaktivnih - kazao je Domljan. On ističe da je u BiH najgore to što nije provedeno rasterećenje rada, a što je ključna stvar Reformske agende. On smatra da je nelogično opterećivati nešto čega imamo u izobilju, a to je radna snaga. - Treba rasteretiti rad, a opteretiti potrošnju i imovinu i onda će poslodavcu biti lakše zaposliti. Ovako on mora za 100 KM plaće dati još skoro 100 KM na ime poreza, doprinosa i parafiskaliteta. Kad bismo to oborili na 40 posto, to bi bilo stimulativno poslodavcima da počnu zapošljavati, do tada oni to neće raditi - dodao je. Domljan napominje da ambijent u BiH ni što se tiče stranih investicija nije povoljan niti će biti sve dok koliko-toliko ne bude funkcionirala pravna država. - Ako je pravni sistem loš, pristup kapitalu vrlo težak, a nameti veliki, naravno da će biti vrlo teško obavljati ekonomsku aktivnost, istakao je Domljan.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je u decembru prihvatio Parlament FBiH, održana je u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla (KPKT). Načelnica Službe za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine Amra Vučijak kazala je da se želi postići da, ukidanjem člana 13 koji se odnosi na obaveznu zastupljenost domaćih proizvoda na policama velikih trgovačkih lanaca, ispuni međunarodna obaveza BiH prema CEFTA ugovorima, te da se otkloni jedna od prepreka za učlanjenje BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Vučijak naglašava da je cilj i da se smanji siva ekonomija, što se prvenstveno odnosi na nelegalnu trgovinu na pijacama i izvan pijaca. Podvlači da je stoga u zakon uvedena nova kategorija trgovaca, "trgovac pojedinac", koji će moći da legalizuje svoje poslovanje pod povoljnijim uslovima od samostalnih trgovinskih radnji.

-U skladu s finansijskim propisima, ta kategorija trgovaca se tretira kao niskobudžetna djelatnost i oni nisu obveznici izdavanja fiskalnih računa, te se računa da će oni kao takvi biti paušalni porezni obveznici i procjene su da će od 2000 do 5000 ljudi legalizovati u prvom koraku svoje poslovanje - kazala je Vučijak. Dodaje također da se ovim zakonom nameće obaveza organizatorima pijaca, a to su najčešće javna komunalna poduzeća, da uspostave knjige ugovora o zakupu prodajnih mjesta. Na taj način se, kako kaže, olakšava inspekcijski nadzor i bit će onemogućeno izdajvanje pijačnih mjesta i štandove neregistrovanim trgovcima, naglasivši da poljoprivedni proizvođači koji prodaju svoje proizvode nastavljaju da rade pod uslovima pod kojima su i do sada radili na pijacama. Predsjednik Udruženja trgovine, turizma i ugostiteljstva KPKT Kasim Selimović smatra da izmjene spomenutog zakona ne nude rješenja kojima bi se poboljšao status trgovca, imajući u vidu da se uvode neke restriktivne mjere na ime rada malih trgovinskih radnji. Ocjenjuje da novi zakon donosi teži status malog trgovca, što bi, kako tvrdi, vjerovatno moglo da prouzrokuje ostanak bez posla malih trgovinskih radnji. Po njegovim riječima, oko 30 posto trgovinske djelatnosti na području TK su male trgovinske radnje i imaju učešće u brutonacionalnom dohotku. -Jedna od mogućnosti njihovog opstanka u narednom periodu je da se određene promjene u zakonu zadrže na prethodnom zakonskim rješenjima, da se ne otežava rad malih trgovinskih radnji i da zadrže u što većoj mjeri status koji su imali ranije - mišljenja je Selimović. Javna rasprava o izmjenama ovog zakona otvorena je 30. decembra prošle godine i trajat će 45 dana, a Federalno ministarstvo trgovine tim povodom organizira četiri rasprave u Mostaru, Zenici, Tuzli i Sarajevu kako bi se omogućilo šire uključivanje zainteresovanih strana, te uzele u obzir sugestije, primjedbe i prijedloge iznesene u javnoj raspravi.