logo tekst 6     


Kantonalna privredna komora Tuzla  i Federalno ministarstvo za trgovinu organizuju,
JAVNU RASPRAVU O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI
u četvrtak 12. januara 2017.  godine sa početkom u 11,oo sati u prostorijama Kantonalne privredne komore Tuzla – velika sala.

KPKTZzgradaiLogo


Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, nakon razmatranja Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjoj trgovini i to na nastavku 15. redovne sjednice Doma naroda od 15.12.2016.godine i na 13. redovnoj sjednici Predstavničkog doma od 13.12.2016. godine, donio je Zaključak, broj: 02-02-1632/16 od 13.12.2016.godine, kojim je prihvaćen Nacrt zakona, uz ocjenu da može poslužiti kao osnova za izradu Prijedloga zakona. Ujedno, zadužena je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da organizira i provede javnu raspravu u trajanju od 45 dana. Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su svojim zaključcima zadužili predlagača da prilikom izrade Prijedloga Zakona uzme u obzir sugestije, primjedbe i prijedloge iznesene u javnoj raspravi. Postupajući u skladu sa navedenim zaduženjem Federalno ministarstvo trgovine dana 30.12.2016.godine otvara javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjoj trgovini koja će trajati 45 dana od dana postavljanja teksta Nacrta zakona na web stranicu Ministarstva (http://www.fmt.gov.ba). Pozivaju se svi zainteresovani da svoje sugestije, primjedbe i prijedloge na tekst Nacrta zakona dostave na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili pisanim putem na adresu: Federalno ministarstvo trgovine, 88000 Mostar, Dr Ante Starčevića bb, ili Kantonalna privredna komora Tuzla, Trg slobode bb Tuzla. Kako bi se omogućilo šire uključivanje zainteresovanih strana, Federalno ministarstvo trgovine će organizovati i četiri javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjoj trgovini, u Mostaru, Zenici, Tuzli i Sarajevu.


Politička neizvjesnost, zaziranje od slobodne trgovine i globalizacije i loman ekonomski oporavak koji su obilježili zonu evra u 2016, po svemu sudeći, mučiće je i 2017. Među političkim neizvjesnostima su izbori u vodećim članicama EU i Bregzit, u domenu trgovine izazov je rastuće nezadovoljstvo građana i nekih lidera zbog trgovinskih sporazuma a na planu ekonomije predviđanje, u najboljem slučaju, i dalje usporenog rasta zone evra.

evrozona

Kada je riječ o političkim neizvjesnostima, ekonomistkinja za Evropu globalnog nezavisnog udruženja sektora biznisa i istraživanja Konferens bord (Conference Board) Ilarija Maseli (Ilaria Maselli) ukazuje na širenje nezadovoljstva sadašnjim političkim liderima i nesigurnost oko izbora u 2017. u Holandiji (mart), Francuskoj (maj) i Njemačkoj (septembar). Na sve to, bliži se početak pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU koji će otvoriti mnoga pitanja. Jedno od njih je kako će britanska premijerka Tereza Mej obezbjediti da kompanije a ne ljudi zadrže slobodu kretanja po izlasku Britanije iz EU. Kako je ocijenila Maseli u autorskom tekstu za EurActiv.com, za zonu evra Bregzit je više egzistencijalni nego ekonomski izazov koji nameće pitanje da li tom bloku treba više ili manje integracije i, ako je odgovor više, šta treba da se uradi da se to postigne. Istovremeno je manjak povjerenja gotovo uvek brana ekonomskom rastu jer navodi kompanije da odlažu zapošljavanje i investicione odluke. Nedavna istraživanja pokazala su da se politike “čekaj da vidiš” (šta će se desiti) najviše drže najproduktivnije kompanije, odnosno one koje mogu najviše da izgube preuzimanjem rizika. Zato produženo stanje neizvjesnosti može trajno da našteti produktivnosti, inovacijama i performansama za rast čak i najboljih kompanija, upozorila je Maseli.

  • Zazor od slobodne trgovine

Zaziranje od slobodne trgovine i globalizacije obilježilo je 2016. godinu a obilježiće i 2017, smatra Maseli i podsjeća da su glasači sa obe strane Atlantika izrazili nezadovoljstvo zbog novih sporazuma o slobodnoj trgovini. Tu je i predizborno obećanje novog američkog predsednika Donalda Trampa da će se u prvih 100 dana predsjednikovanja povući iz Transpacifičkog partnerstva, sporazuma SAD i 11 pacifičkih država koje predstavljaju 40% svjetske ekonomije. Iako se ekonomisti slažu da slobodnija trgovina podstiče kompanije da budu efikasnije i nude potrošačima bolje proizvode, tek sada počinju da se uviđaju posljedice po raspodjelu tih transformacija, posebno po radnike u razvijenim ekonomijama. U Evropi, koja ima relativno otvorenu ekonomiju, izazov je pomiriti potrebu za stimulisanjem rasta kroz globalizaciju i bojazni i nezadovoljstvo građana nakon dvije recesije za osam godina. Trgovina, kako navodi Maseli u autorskom tekstu, ima značajnu ulogu u ekonomiji zone evra čija je karakteristika pozitivan spoljnotrgovinski bilans, odnosno već izvoz od uvoza. Istovremeno multinacionalne kompanije i oni koji odlučuju ne mogu da zanemare strahovanja i kritike sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kanadom (CETA) i SAD (TTIP).

  • Usporen ekonomski rast

Udruženje Konferens bord ekonomski rast u zoni evra u 2017. prognozira na 1,4% u poređenju sa 1,7% u 2016. i ukazuje da je prva i najistaknutija prepreka za ubrzavanje rasta manjak talenata. Kako se navodi, udio radno sposobnih Evropljana opada iz dana u dan a opada i stopa nezaposlenosti. Međutim, nezaposlenost u nekim zemljama, poput Nemačke i Holandije, postaje suviše niska. To za posljedicu ima da je kompanijama potrebno sve više vremena da pronađu talente dok se suočavaju sa sve oštrijom konkurencijom da privuku najbolje. Pored toga, većina izvora rasta u zoni evra ostaje slaba, osim domaće potrošnje. S obzirom da se ne vide znaci jačanja na drugim frontovima (investicije ili izvoz), mnogi pozivaju vlade da podstaknu ekonomije fiskalnom politikom. U međuvremenu Evropska komisija traži od zemalja sa snažnim fiskalnim pozicijama, a taj poziv je posebno usmjeren na Njemačku, da “otvore novčanik”. To se, po svemu sudeći, neće destiti u 2017. Prioritet vlade Njemačke, najveće ekonomije zone evra i kontrolora njene finansijske stabilnosti, jeste još veće smanjenje duga kako bi ta zemlja ostala stub zone evra. Njemačka to radi i kako bi izbjegla iznenađenja od promjena u ekonomiji zbog starenja populacije. Uz obilje rizika za ekonomski rast, na horizontu gotovo da i nema podsticajnih faktora koji bi mogli da poguraju rast bruto domaćeg proizvoda zone evra u 2017, zaključila je Ilarija Maseli dodajući da će Evropa u najboljem slučaju nastaviti da se “provlači” a u najgorem će se silazna spirala koja je muči  ubrzati.

EuroAktiv.com


Kantonalna privredna komora Tuzla je upriličila tradicionalno godišnje druženje sa predstavnicima sredstava informisanja. Kao što je bilo slučaj i u prethodnim godinama, bila je to prilika da se predstavi nova usluga Komore namijenjena privredi i privrednicima. Ovoga puta, predstavnici sredstava informisanja su, prije neobaveznog druženja, upoznati sa detaljima ovog projekta.

komorapres

"Info stop TK shop Kantonalne privredne komore tuzla na jednom mjestu sadrži sve informacije potrebne za registraciju biznisa u Tuzlanskom kantonu. Potencijalni investitor na stranici Komore može naći informaciju o nadležnoj instituciji, koracima potrebnim za osnivanje preduzeća, dokumentaciji koju treba dostaviti, troškovima osnivanja. Uz mogućnost preuzimanja obrazaca u elektronskoj formi, dostupne su i informacije potrebne za izmjenu te zatvaranje pravnog lica. Na stranici su dostupne i odluke na nivou lokalnih zajednica,  koje se odnose na visine administrativnih i komunalnih taksi, građevinski i urbaistički postupci sa pripadajućim  taksama te druge procedure sa kojima se privrednik susreće prilikom pokretanja ili proširenja preduzeća. Za svaku lokalnu zajednicu su dostupne osnovne informacije i kontakt podaci službe nadležne za privredu. Pozivamo sve sadašnje i buduće privrednike da posjete našu web stranicu i upoznaju se sa sadržajima koji su dostupni. Za sve dodatne informacije Vam je na raspolaganju osoblje Kantonalne privredne komore Tuzla", pojasnio je Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla. Osvrnuo se i na godinu koja je na izmaku: "I ove godine smo u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla nastojali privrednicima pružiti različite mogućnosti za prezentaciju i promociju rada. Bili smo aktivni na sajamskim aktivnostima, učestvovali smo na dosta sajmova u BiH, a također i u regionu. Prezentirali smo zajedničku postavku privrede Tuzlanskog kantona, to je dalo određene rezultate i naši privrednici su to prepoznali. Mi već za iduću godinu pripremamo još jednu kvalitetniju i bolju prezentaciju privrede TK, u saradnji s Vladom TK, u okviru Sporazuma o saradnji Vlade TK i kantonalne privredne komore, to će biti jedan od projekata koje ćemo raditi zajednički", rekao je predsjednik Kikanović. Izraženo je zadovoljstvo izvanrednom saradnjom sa sredstvima informisanja i u toku godine na izmaku i upućene čestitke u povodu Nove godine i predstojećih praznika. 


Cijene nafte porasle su tokom prvog dana trgovanja u novoj godini pod uticajem dogovora OPEK-a i ostalih proizvođača ovog eneregenta da smanje isporuke svjetskom tržištu. Barel brent nafte poskupio je za više od dva procenta i dostigao cijenu od 58,37 dolara, što je najviše od jula 2015. godine.

nafta

Cijena je tokom dana opala na 58,22 dolara. Barel sirove nafte u SAD dostigao je 55,24 dolara, što je najviše u posljednjih 18 mjeseci. Prvog januara stupio je na snagu sporazum OPEK-a i proizvođača nafte izvan ove organizacije o smanjenju isporuka za oko 1,8 miliona barela na dan. Iz odluke o smanjenju proizvodnje izuzeta je Libija, koja je povećala proizvodnju na 685.000 barela na dan sa oko 600.000 u decembru. Rusija, koja nije članica OPEK-a, zadržala je proizvodnju na decembraskom nivou od 11,21 miliona barela na dan, što je najviše u posljednjih 30 godina, ali je spremna da smanji proizvodnju za 300.000 barela na dan u prvoj polovini 2017. godine da bi dala doprinost sporazumu.


Kantonalna privredna komora Tuzla je i ove godine upriličila tradicionalno druženje privrednika i predstavnika vlasti. Prijem je okupio veliki broj predstavnika Vlade Tuzlanskog kantona na čelu sa premijerom, Skupštine Tuzlanskog kantona, članova komorskih tijela UO, NO I Skupštine, predsjednike komorskih udruženja i privrednika, članica Komore.

KPKTZprijem

Pored druženja, prilika je ovo da se upute i čestitke na Novu godinu: "Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem na dolasku. Zahvaljujemo vam se što se u ovim teškim vremenima za privredu, uložili napor, organizovali svoje vrijeme i odlučili da nekoliko sati provedete na ovom zajedničkom druženju. Hvala što dajete svoj doprinos da ovo druženje nastavi tradiciju i da Kantonalna privredna komora Tuzla i dalje jeste i bude ono što je i do sada bila, mjesto okupljanja privrednika, mjesto saradnje privrede i vlasti. Kako god da je privreda i svi mi zajedno, doživljavali uspone i padove, imali dobrih i loših momenata, kao i u životu uostalom, očekivati je i nadati se da će 2017. godina donijeti baz za nekoliko procenata poboljšanja, da ćemo svi zajedno osjetiti napredak. Imam osjećaj da je ova godina na izmaku, bila godina smirivanja tenzija, godina u kojoj se težilo stabilnosti, sigurnosti, smanjenju oscilacija. Upravo zbog toga izražavam nadu da ćemo sa snažnim vjetrom u leđa i podrškom iz Vlade, svi zajedno u 2017. godini napraviti taj za sve nas vrlo značajan iskorak, napraviti korak naprijed, pokrenuti stvari na bolje. S tom željom vas još jedno pozdravljam, zahvaljujem se na dolasku i svima želim u ime Kantonalne privredne komore Tuzla i svoje ime, sretnu novu godinu i predstojeće praznike", rekao je pozdravljajući uvaženi skup, Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla. Privrednicima se obratio i Bego Gutić premijer Tuzlanskog kantona, čestitao Novu godinu, predstojeće praznika i izrazio očekivanja da se pozitivni trendovi privrednih kretanja, kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, znatno intenziviraju u idućoj 2017. godini. "Zadovoljstvo nam je vidjeti da se privreda na području našeg kantona polako oporavlja i da su prisutni određeni pozitivni pomaci i trendovi. Drago nam je ako je tim pozitivnim kretanjima svojim postupcima i politikom doprinijela i Vlada Tuzlanskog kantona. Brojni su programi i aktivnosti koje smo ove godine realizirali, a koji su u pravo u fokusu imali naše privrednike, njihovo poslovanje, nove investicije, a onda i otvaranje novih radnih mjesta. Tim kursom Vlada će nastaviti i u narednoj godini", rekao je premijer Gutić i svim privrednicima zaželio mnogo zdravlja, sreće i uspjeha u 2017. godini.