Sa Međunarodnog aerodroma Tuzla je od 17. decembra, startala nova avio-linija. Riječ je o liniji Tuzla – Berlin za koju već sada postoji veliko interesovanje. Treća je ovo destinacija pokrenuta u jesensko-zimskom periodu, a na koju je moguće doći sa Tuzlanskog aerodroma. Ranije su, tačnije krajem oktobra, ostvareni i prvi letovi za London u Engleskoj, te za Billund u Danskoj. Letovi za Berlin-Schoenefeld saobraćat će dva puta sedmično, utorkom i subotom, a karte koštaju oko 60 eura. Novim linijama tu nije kraj. Od marta iduće godine planirani su i letovi za Bratislavu, Köln, Friedrichshafen, Nürnberg i Växjö. Novi avion će omogućiti avioprevozniku Wizz Airu i povećanje broja sedmičnih letova na postojećim rutama iz Tuzle za Eindhoven, Gothenburg, Malmo, Frankfurt Hahn… Sa novim uslugama, Wizz Air nudi ukupno 16 nisko-tarifnih ​ruta u 7 zemalja iz Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić rekao je da je metalska industrija jedna od najvažnijih grana privrede BiH koja ima potencijal, samim tim što se 30 odsto ukupnog izvoza odnosi na metalski sektor, a pokrivenost uvoza izvozom je 67 odsto. Na konferenciji “Istraživanje i razvoj u metalskoj industriji CEFTA zemalja”, u Sarajevu, Bojić je naveo da se problemi u ovom sektoru najviše pojavljuju zbog konkurentnosti, te istakao da su proizvodi iz azijskih zemalja kvalitetni. Prema njegovim riječima, BiH bi trebalo da na evropsko tržište izvozi proizvod čiji će stepen obrade biti daleko veći nego što je sada, što bi, prema njegovom mišljenju, firmama donijelo i veći profit. “Nadam se da će danas biti predstavljena rješenja koja će doprinijeti boljem poslovanju, efikasnosti, a sve sa ciljem opstanka ovog sektora koji je “pritisnut sa svih strana”, naglasio je Bojić. On je podsjetio da je BiH u bivšoj Jugoslaviji bila poznata po metalskom sektoru, ne samo u tadašnjim republikama članicama, već u cijelom svijetu, te dodao da ova grana privrede danas zapošljava 35.000 radnika, što nije mnogo u odnosu na kapacitete i moguće iskorake.

“Konferencija će sigurno pomoći BiH, kao i svim zemljama Cefte, da pronađu nove vrijednosti, trendove i načine kako uspješnije poslovati i biti konkurentan i razvijati svoje poslovanje, koristiti domaće proizvode, odnosno potencijale BiH, odnosno svake zemlje Cefte”, kaže Bojić. Profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Ahmet Čekić smatra da BiH malo ulaže u metalski sektor, te da bi morala da nađe način da se formiraju fondovi iz kojih bi se finansirala istraživanja u vezi sa ovom granom industrije. “BiH bi ipak trebalo da nađe mogućnosti i snage da se napravi detaljna strategija razvoja metalskog sektora u BiH”, istakao je Čekić na konferenciji koju je organizovala Spoljnotrgovinska komora. Predstavnik Privredne komore Srbije Nenad Dragović saglasio se da se problemi u metalskoj industriji odnose na konkurentnost ove grane privrede, te dodao da zemlja iz koje dolazi pokušava da prevaziđe taj problem tako što se vodi računa da radnici u ovom sektoru više ne rade za najnižu platu. “Strani proizvođači koji dolaze da ulažu u Srbiju, to ne čine isključivo zbog jeftine radne snage, već zbog toga što mogu da dobiju kvalitet i garanciju”, rekao je Dragović. On kaže da je 1,9 miliona ljudi zaposleno u metalskom i elektro sektoru Srbije, od čega 560.000 u industriji. Kada je riječ o izvozu u prvih devet mjeseci ove, u odnosu na isti period prošle godine, Srbija je prema njegovim riječima u usponu, a u odnosu na BiH, izvoz je jednak uvozu. Govoreći o istraživanjima u metalskom sektoru, Dragović je dodao da je neophodno okrenuti se novim tehnologijama koje se koriste u svijetu.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača izjavio je za Avaz da je pripremljen set izmjena Zakona o radu, koji bi u narednim danima trebalo ponovo da bude razmatran na Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH. Ovim se izmjenama, kazao je ministar, kvalitetnije uređuje oblast kolektivnog pregovaranja, onemogućuju razne zloupotrebe te suzbija siva ekonomija. Jedna od njih, ističe ministar, jeste pooštravanje kazni, tako da, ukoliko poslodavac ne prijavi zaposlenog radnika u zakonskom roku, treba platiti kaznu od 1.000 do 3.000 KM, a ako mu se to ponovi, onda mora platiti kaznu od čak 5.000 do 10.000 KM.

- Preciznije smo regulirali primjenu povoljnijeg prava, pa se akcent stavlja na važnost Zakona o radu riječima "ako ovim zakonom nije drugačije uređeno". Svakako, propisano je i da Vlada utvrđuje najnižu minimalnu satnicu nakon konsultacija s ESV-om, u skladu s indeksom potrošačkih cijena - kazao je Drljača. Dalje navodi da je u izmjenama ovog zakona propisana jasnija definicija radnog učinka koji je sastavni dio plaće te obaveza poslodavca da radnika prijavi onog dana kada je počeo raditi. - Izmjenama smo pokušali rasteretiti sudove od tužbi pa smo dali mogućnost radniku i poslodavcu da se, ako je radniku poslodavac ugrozio pravo, dogovore u roku do 30 dana prije nego što se pokrene tužba - kaže Drljača. Također, izmjenama Zakona o radu, naveo je on, istaknuto je i da je u procesu kolektivnog pregovaranja i Vlada FBiH učesnik jer je najveći poslodavac. Drljača je otkrio i da će Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) imati znatno jaču ulogu u suzbijanju sive ekonomije. - Ojačali smo ulogu FUZIP-a, odnosno da inspektori obavljaju neposredan inspekcijski nadzor u preduzećima i ustanovama od interesa za FBiH - istaknuo je ministar Drljača.

U proteklih godinu i po dana, prema podacima Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, zaposleno je 24.959 osoba. Pozitivni pomaci u ovom kantonu rezultat su i aktivnih mjera zapošljavanja. Stručna saradnica za informiranje Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Amela Zahiragić kaže da su u ovom kantonu najčešće zapošljavale kompanije iz triju sektora i to su građevina, trgovina, odnosno komercijala i proizvodnja. - Kada govorimo o proizvodnji mislimo na industrije kao što su drvna, metalska, konfekcijska, obućarska i plastična - pojasnila je Zahiragić za Fenu. Podsjetila je da je Vlada Federacije donijela Uredbu o prvom zapošljavanju i samozapošljavanju te izdvojila 14.065.000 KM za ovaj kanton, a do sada je osigurano zapošljavanje za 325 osoba. - Kada govorimo o zapošljavanju sklopljeni su ugovori sa 73 poslodavca za 164 zapošljavanja i kada govorimo o samozapošljavanju sa 161 osobom je sklopljen dogovor - dodala je.

Prema ovoj uredbi, javni poziv za kompanije koje imaju potrebu za novim uposlenicima otvoren je do utroška sredstava, a najkasnije do kraja decembra 2016. godine. Stručna saradnica u Službi nabave Kompanije Bingo Dina Dervišević istakla je da je u ovoj firmi zaposlena od oktobra 2015. godine. Prije toga nije imala stalni radni odnos. - Kao i svi mladi pokušavala sam na razne načine naći posao radeći honorarne poslove, ali upravo Bingo je dao tu mogućnost da mladi dobiju priliku da pokažu svoje znanje i ono što su stekli na fakultetu - mišljenja je Dervišević. Prema podacima Poreske uprave FBiH od aprila 2015. do oktobra 2016. u Federaciji zabilježeno je povećanje od 26.219 zaposlenih. Za Tuzlanski kanton to znači povećanje od 6,27 posto zaposlenih u ovom kantonu.