- Sindikat prozvao Vladu FBiH: Stanite iza svojih odluka -

Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović izjavila je da od Vlade FBiH očekuju podršku u očuvanju neradne nedelje i da Vlada mora stati iza svojih odluka i preuzeti odgovornost za njih.

- Jasno nam je da je ovo novina, da je živa materija i da proces zahtijeva adaptaciju kao i eventualne korekcije i spremni smo za to, ali radnici su u ovoj Vladi FBiH prepoznali spremnost za promjenu narativa, za konačno vraćanje dostojanstva radnicima i očekuju da ona u tome i istraje - rekla je Beširović.

Navela je da zvanične razloge za uvođenje 16 radnih nedjelja nije čula osim onoga što je rečeno u medijima, a to je potreba rada u sezoni.

- Ponovo promjena stavova, jer kada smo mi kao STBiH predlagali ovo rješenje upravo smo predvidjeli mogućnost određenog broja radnih nedjelja tokom sezone, zbog posjete dijaspore ili Sarajevo film festivala. I ponovo rečeno nam je da je cilj da turisti ne ostavljaju svoj novac u supermarketima nego u restoranima, da u svim evropskim turističkim centrima trgovine ne rade nedjeljom i slično - dodala je Beširović.

Smatra da je ponovo u pitanju individualni interes nekih aktera koji vjeruju da imaju moć da upravljaju svim procesima na tržištu rada ili je ovo, za Sindikat isključivo egzistencijalno pitanje, ponovo mehanizam za političku trgovinu, prenosi Fena.

- Jasno je da se mora naći neko kompromisno rješenje, ali je potpuno neshvatljivo da se stavovi toliko mijenjaju u tako kratkom vremenu, a svi pokazatelji govore da nema drastičnih gubitaka, da su radnici zadovoljni i prvi put se osjećaju kao ljudi, a ne kao roba - poručila je Beširović.

Istakla je da su potpuno zbunjeni najavom uvođenja 16 radnih nedjelja jer su informacije koje su dobili na zvaničnom sastanku koji je organizovalo Federalno ministarstvo trgovine, a na kojem su bili predstavnici najvećih trgovaca organiziranih u Udruženje poslodavaca FBiH, bile da je 16 radnih nedjelja za njih zadnja opcija.

Kako dodaje, insistirali su i na ukidanju mogućnosti izuzeća za lokalne zajednice kako bi se osiguralo ono što je njima u startu bio cilj, a to je jednoobrazno rješenje.

biznis.ba

- Gdje se najviše krši zakon, šta građani prijavljuju i ko je kažnjen? -

Nakon što je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uvela novu odluku o najnižoj plati i pokrenula platformu „Zaštita radnika“, radnici širom entiteta masovno su počeli prijavljivati poslodavce zbog kršenja radničkih prava. Više od 1000 prijava dostavljeno je u samo dva i po mjeseca, a inspekcijski organi već su izrekli stotine kazni. Šta je pokrenulo lavinu prijava, koje su najčešće nepravilnosti i kako institucije odgovaraju na navode radnika – pitanja su koja je N1 otvorio s Vladom FBiH, Poreznom upravom i Federalnom inspekcijom.

• Buđenje tihe većine

Pokretanjem platforme „Zaštita radnika“, Vlada FBiH je otvorila kanal za sigurno i efikasno prijavljivanje nepravilnosti, što se, prema broju zaprimljenih prijava, pokazalo kao prijeko potreban potez.  Platforma je za kratko vrijeme postala glas onih koji su godinama šutjeli – i taj glas se sada jasno čuje i donosi promjene", navode iz Vlade FBiH za N1. Više od 1000 prijava građana obrađeno je od nadležnih Porezne uprave FBiH i Federalne inspekcije, koje su provele ciljane inspekcijske nadzore. Prema navodima Vlade, time se ne samo štite radnici, već se stvara i pošteno poslovno okruženje.

• Šta su pokazale inspekcije?

Porezna uprava FBiH je, na osnovu 502 prijave zaprimljene preko sistema „Zaštita radnika“, izvršila 259 inspekcijskih nadzora. Kako navode za N1, zbog ponavljanja istih prijava za iste subjekte, broj inspekcija nije identičan broju prijava.„Najčešće utvrđene nepravilnosti odnose se na angažovanje radnika bez radno-pravnog statusa, neevidentiranje prometa, isplatu plata ‘na ruke’ i neplaćanje doprinosa“, ističu iz Porezne uprave FBiH. Do sada je izdano 106 prekršajnih naloga, s ukupnim novčanim kaznama koje dostižu 160.900 KM. Građani i dalje mogu anonimno prijaviti nepravilnosti putem posebnih telefonskih i elektronskih kanala koje uprava omogućava.

• Tri kantona u vrhu po broju nepravilnosti

Federalna uprava za inspekcijske poslove primila je oko 950 prijava u periodu mart–april 2025. Najveći broj prijava odnosi se na poslodavce iz Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona, a kršenja uključuju isplatu plata „u koverti“, nepoštivanje ugovora o radu i neuplaćene doprinose. Najveći broj prijava odnosi se na poslodavce iz realnog sektora. Evidentiran je i određeni broj nepotpunih prijava po kojima nije moguće postupiti“, navode iz Federalne inspekcije.

• Podaci Federalne inspekcije

S obzirom na nadležnosti, ističu, dio prijava je već proslijeđen kantonalnim inspekcijama i Poreznoj upravi. Prikupljeni podaci bit će objedinjeni i dostavljeni Uredu premijera FBiH, a sankcije će zavisiti od prirode povrede propisa.
Početak promjene ili kratkotrajna reakcija? Institucije u FBiH, kako je vidljivo, koordinirano djeluju u cilju suzbijanja sive ekonomije i zaštite radničkih prava. Vlada FBiH poručuje da je spremna dodatno jačati inspekcijske kapacitete i unaprijediti međuinstitucionalnu saradnju. Ovo je prva Vlada FBiH u historiji koja je sistemski pristupila zaštiti radnika. Radnička prava se ne smiju i neće kršiti bez posljedica“, pohvalili su se iz Vlade. Iako ohrabruje broj prijava i institucionalni odgovor, ostaje pitanje hoće li se ovakav trend odlučne zaštite radničkih prava i transparentnosti nastaviti dugoročno. Prve reakcije iz prakse govore o pozitivnim pomacima, no efikasnost sustava „Zaštita radnika“ uvelike će ovisiti o daljoj političkoj volji, inspekcijskom kapacitetu i podršci samih radnika da i dalje dignu svoj glas.

n1info.ba

- Moguće uvođenje 18 radnih uz značajnu naknadu -

Uoči najavljenog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji će se održati u nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu je poručio da "neradna nedjelja ostaje temelj zakona", ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike.
Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno definiše nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar ističe kako dosadašnji pokazatelji govore u prilog tom rješenju.

- Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u aprilu je promet porastao 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5 posto u odnosu na mart ove godine - kazao je ministar, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8 posto, kad se uračuna inflacija.
Broj zaposlenih nije opao

Ministar ističe da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Osvrnuo se na informacije Porezne uprave Federacije koje ukazuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih.

Međutim, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, Federalno ministarstvo trgovine priprema novo zakonsko rješenje koje predviđa kompromis. Planirani model podrazumijeva uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje koje bi trgovci unaprijed morali prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Radnici bi za te dane dobivali posebnu naknadu, najmanje 10 posto osnovne plaće po nedjelji.

- Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje - pojasnio je ministar.
Izuzeće lokalnih zajednica

Ministar Hasičević je pojasnio da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeća od zabrane rada nedjeljom, ali većina nije ispunila uvjete propisane uredbom, poput dokaza o padu prometa i zaposlenosti, jer ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Kada je riječ o izuzećima zbog turističkih razloga, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum.
Ministar najavljuje da će nova zakonska rješenja onemogućiti daljnja izuzeća na lokalnoj razini jer će ta mogućnost biti ukinuta. Svi važeći propisi i uredbe bit će stavljeni van snage, a novi član zakona detaljno će regulirati radno vrijeme i pitanje dežurstava te pripadajućih naknada.

avaz.ba

- Kolaps kupovne moći u BiH -

Kupovna moć građana Bosne i Hercegovine nalazi se na historijski niskom nivou. Inflacija, politička neizvjesnost i ekonomska stagnacija stvorili su začarani krug u kojem građani svakim danom sve teže zadovoljavaju osnovne životne potrebe.

Prehrambene i higijenske potrepštine, koje čine osnovu potrošačke korpe, bilježe kontinuiran rast cijena. Na tržištu se bilježi znatno poskupljenje osnovnih namirnica poput hljeba, ulja, mesa i mlijeka, dok se istovremeno realne plate ne povećavaju u skladu s tim. U brojnim domaćinstvima hrana više nije pitanje izbora, već preživljavanja — prioriteti se mijenjaju, a luksuz postaje ono što je nekada bilo svakodnevica.

Plate u javnom i privatnom sektoru, uz rijetke izuzetke, nisu pratile tempo inflacije. Najveći udar trpe porodice s djecom, penzioneri i nezaposleni, koji su najosjetljiviji na promjene cijena. Razlika između nominalne plate i stvarne kupovne moći nikada nije bila izraženija.
REUTERS/Fabrizio Bensch

Pored ekonomskih izazova, politička kriza dodatno destabilizuje već narušenu svakodnevicu. Umjesto efikasnog odgovora i sistemskih mjera podrške, institucije se sve češće suočavaju sa blokadama, etničkim tenzijama i nedostatkom političke volje da se problemi građana stave u prvi plan. Ključni zakoni i reforme koje bi mogle ublažiti posljedice inflacije ostaju zaglavljeni u procedurama.

Nedostatak koordinisanih ekonomskih mjera i socijalnih politika samo produbljuje jaz između građana i vlasti. Pomoć koja se povremeno najavljuje rijetko dolazi do najugroženijih slojeva društva, a transparentnost u raspodjeli sredstava gotovo ne postoji.

Dok korpa postaje sve skuplja, odgovori sistema ostaju tihi. Građani sve češće pribjegavaju štednji na osnovnim potrebama, odgađanju liječenja, povlačenju iz tržišta rada i razmatranju odlaska iz zemlje. BiH se suočava ne samo s ekonomskim, već i s duboko socijalnim i demografskim problemom, koji može imati dugoročne posljedice.

Bez konkretnih i hrabrih političkih poteza, oporavak neće biti moguć. U međuvremenu, svakodnevni život građana svodi se na preživljavanje, dok institucije, umjesto rješenja, proizvode nova pitanja.

n1info.ba