- Pravilnik koji je stupio na snagu, udar na radnike  -

U FBiH na snagu je stupio Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim će se oporezivati svaki topli obrok veći od 8,5 KM po danu, piše bh. novinska agencija Patria. Prema ovom pravilniku oporezivat će se i regres ako je veći od 400 KM. Poslodavci i Ekonomsko-socijalno vijeće tvrde da je primjena Pravilnika novi udar na poslodavce i radnike jer oporezivanje toplog obroka nije pratilo i smanjenje poreza na plaće.
Iako je bio zatražen sastanak sa ministricom finansija Jelkom Milićević to se nije dogodilo, a Pravilnik je stupio na snagu. Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović u razgovoru za agenciju Patria ranije je kazao da bi samo u paketu Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak imali smisla. - Ako bi se počelo s primjenom pravilnika o oporezivanju toplog obroka, a onda se za mjesec ili dva donese novi zakon to bi napravilo jednu potpunu pometnju. Mi kao poslodavci tražili smo prvi korak koji će biti neutralan, odnosno neće biti dodatno opterećenje poslodavcima – kazao je Smailbegović. Smailbegović smatra da je osnovni problem BiH nezaposlenost, a da bi se povećao broj zaposlenih država mora stvoriti ambijent. Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Edhem Biber kazao je za NAP da je prema reformskoj agendi donošenje ovih zakona planirano za posljednji kvartal 2016. godine. - Zadatak reformske agende je smanjenje nameta privredi kako bi se otvorila radna mjesta – kaže Biber. Safudin Čengić, vlasnik Centrotransa smatra da bi primjena pravilnika o oporezivanju toplog obroka bila dodatni namet na poslodavce. - Neozbiljno je govoriti o uvođenju nameta, a nemati smanjenje doprinosa i poreza. Ni u kom slučaju ne treba uvoditi odvojeno – smatra Čengić. Kako je istaknuto iz Udruženja poslodavaca FBiH Vlada je samo deklarativno za rasterećenje privrede, a zakonodavne vlasti su u samo posljednjih godinu dana donijele više od deset propisa kojima uvode nova opterećenja. Sada su moguća dva scenarija da poslodavci smanje topli obrok na 8,5 KM kako ne bi imali dodatne troškove, a što će ići na štetu radnika čija će se mjesečna primanja smanjiti u prosjeku za 100 KM.  Drugi scenarij je da se smanji topli obrok, a poveća osnovna plaća što povećava troškove poreza i doprinosa koje plaća poslodavac. Manja je šansa da će se poslodavci odlučiti na ovaj korak, posebno u kompanijama gdje ima nekoliko stotina zaposlenih.

Puštanje u promet rekonstruisanog dijela slanovoda Rudnika soli Tuzla u dužini od 2.400 metara je upriličeno u ovom gradu. Riječ je o projektu koji će spomenutom rudniku pored veće sigurnosti prilikom transporta slanice donijeti i dodatno povećanje kapaciteta. “Ranije smo imali cjevovod od betonsko-azbestnih cijevi koje su pucale, nanosile nam štetu i nesigurnost transporta slanice. Iz tih razloga smo uradili rekonstrukciju, a projekat je realiziran iz vlastitih izvora u iznosu od 220.000 KM. Moram naglasiti i to da smo prošlog četvrtka pustili u proizvodnju dvije bušotine, što je blizu 80 posto godišnjih potreba rudnika”, kazao je vršitelj dužnosti direktora Rudnika soli Tuzla Anis Šaldić.

Premijer Tuzlanskog kantona (TK) Bego Gutić ističe da je puštanjem u promet rekonstruisanog dijela slanovoda osigurana izvjesna budućnost za 700 radnika kompanije Sisecam Soda Lukavac i 200 radnika spomenutog rudnika. “Ovo je ujedno odgovor onima koji nas ovih dana kritiziraju kako ne vodimo dovoljno računa i ne brinemo dovoljno o Rudniku soli. Vlada TK, a evo i novi menadžment rudnika koji je postavljen, pokazuje da je na prvom mjestu prioriteta reinvestiranje i stvaranje novih uslova i kapaciteta rudnika za svoje potrošače, što je, za razliku od onih koji su tužili Rudnik soli i svojim tužbenim zahtjevom koji je iznosio više od 205 miliona KM pokušali na taj način da ga zatvore. Vrhovni sud FBiH je prije mjesec dana stavio tačku na taj predmet”, poručio je Gutić. Prema riječima ministra industrije, energetike i rudarstva TK Srđana Mićanovića, projekat rekonstrukcije dijela slanovoda predstavlja jedan od dokaza da tuzlanski Rudnik soli ima uspješnu finansijsku konsolidaciju. “Vlada TK je početkom 2015. donijela odluku o finansijskoj konsolidaciji Rudnika soli, a danas vidimo da je ovo jedno privredno društvo koje investira u širenje svojih kapaciteta. Ovaj slanovod će povećati deset posto kapaciteta, odnosno dostave slanice u kompaniju Sisecam Soda Lukavac, čime ova kompanija može bolje i uspješnije poslovati”, kazao je Mićanović. On je dodao da investicije u rekonstrukciju dijela slanovoda i otvaranje nove dvije bušotine u iznosu od blizu 1.800.000 KM iz vlastitih sredstava pokazuju da ovaj rudnik ima određen privredni zamah koji u finansijskoj konsolidaciji daje izuzetno dobre efekte. “Ovo je jedan od rijetkih primjera finansijske konsolidacije na području Bosne i Hercegovine”, ocijenio je Mićanović.

Klix.ba

Na sajmištu Kamberovića polja u Zenici danas je svečano otvoren 23. generalni bh. Sajam ZEPS 2016. i 13. ZEPS Intermetal. Sajam na kojem će od 04. do 08. oktobra na površini od 18.000 m2 predstaviti izlagači iz zemlje i inostranstva otvorio je Branimir Muidža, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i generalni direktor HeidelbergCement grupacije u Bosni i Hercegovini i predsjednik Vijeća stranih investitora. Muidža je izrazio svoje zadovoljstvo jer u vremenu informacionih tehnologija ZEPS okuplja i bilježi rekordan broj izlagača iz čak 27 zemalja. "ZEPS je važan dio ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine koji povezuje privrednike", kazao je Muidža, te dodao kako je danas Zenica mjesto susreta, ali i mjesto za vrijedne, kvalitetne i ambiciozne ljude. Pojasnio je kako je formula stabilnog razvoja domaće ekonomije proizvodi i kupuj kvalitetno i pri tome domaće. "Mi smo kao država jaki, onoliko koliko je jaka naša privreda, prvenstveno poljoprivreda i industrija. Jaki smo onoliko, koliko koristimo svoje resurse, koliko imamo domaćih i stranih investitora, koliko budimo optimizam u mladima, a kako bi bili jači treba nam politička stabilnost i odgovornost",naglasio je Muidža.

Predsjednik NO Poslovnog sistema RMK d.d. Alem Laličić kazao je kako je ovo jedan od dokaza da se u Bosni i Hercegovini mogu postizati izvrsni rezultati. "Zenica ima nekoliko simbola po kojima je prepoznatljiva u privrednom svijetu, a jedan od njih je svakako ZEPS što doživljavamo kao posebnu privilegiju, ali i odgovornost. Naša misija je da u vremenu razvijenih informacionih tehnologija ostanemo mjesto susreta uspješnih privrednika, ali i onih koji to žele biti", kazao je Laličić, navodeći kako je zahvaljujući ovome Sajmu sklopljeno na stotine miliona eura poslova. Navodi kako su mnoge kompanije rasle i razvijale se sa ZEPS-om, na što su posebno ponosni. "U odnosu na prošlu godinu broj izlagača je veći za 15 posto, te ja na Sajmu prisutno preko 600 izlagača iz 27 zemalja svijeta sa svih kontinenata", kazao je Laličić. Podršku Sajmu dao je i predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić koji je ovom prilikom istakao kako u Bosni i Hercegovini trebamo graditi zajedništvo, jedinstvo, a sve u cilju razvoja države. "Želim vam uspješnu promociju proizvoda i usluga, prijateljstava i ugovora", istakao je Bojić. Na Sajmu će se održati i okrugli sto na temu  "Diskusija o prioritetima za razvojne intervencije" kroz projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II), kojeg finansiraju američka i švedska vlada, sa predstavnicima javnog i privatnog sektora. Na okrugli sto u Zenici pozvani su svi relevantni akteri iz ZDK i SBK, uključujući kantonalna ministarstva poljoprivrede, načelnike općina i općinske službe za poljoprivredu, razvojne agencije, te organizacije proizvođača i prerađivača. Također u sklopu 13. ZEPS Intermetal će se predstaviti lideri metalne industrije iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Njemačke, Austrije, Poljske i Švicarske. Učešće na Sajmu uzeo je i poslovni portal Akta.ba. Poslovni partneri portala i posjetioci mogu ih pronaći u hali A. Predstavnici Privrede TK, firme članice Kantonalne privredne komore Tuzla koje su na ovoj značajnoj sajamskoj manifestaciji nastupili samostalno su "Pivara" dd Tuzla, Fabrika deterdženata "Dita" Tuzla i "Kreativa marketing" Tuzla vlasnik licence i distributer "Zmaj" piva.

USAID/Sweden FARMA II projekat otvorio je tri nova javna poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u sektoru poljoprivrede. Sredstva se dodjeljuju za: poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji i preradi smilja, podršku ekonomskom osnaživanju žena kroz dodavanje vrijednosti u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja i meda i  poboljšanje konkurentnosti kroz dodavanje vrijednosti u sektoru voća i povrća, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Zainteresovane organizacije registrirane u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine mogu preuzeti pakete javnih poziva na web stranici USAID/Sweden FARMA II projekta http://farmabih.ba/bs/press/pozivi/grantovi).

Zahtjevi moraju biti dostavljeni elektronski (putem e-mail adrese Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.), te u štampanoj formi u jedan od ureda USAID/Sweden FARMA II projekta (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka ili Mostar) do 19. oktobra. USAID/Sweden FARMA II će organizovati informativne sastanke u Mostaru 5. oktobra za javni poziv za poboljšanje konkurentnosti za proizvodnju i preradu smilja, te u Sarajevu 6. oktobra za preostala dva javna poziva. Na ovim sastancima zainteresovanim organizacijama će biti pružene sve informacije i uputstva za podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva.