logo tekst 6     


snivanje firme u Bosni i Hercegovini još uvijek je sizifovski posao. Osim mnoštva troškova, nove poduzetnike odmah na početku očekuje velika papirologija. Prema izvještaju Svjetske banke, početak poslovanja u BiH zahtijeva 12 postupaka i vremenski traje 67 dana. BiH se nalazi na 175. mjestu od 189 zemalja po lakoći poslovanja, a posljednji smo u grupi zemalja regiona.

papirologija

  • Šalter maraton

Reformska agenda predviđa osnivanje one-stop šopova, odnosno kancelarija u kojima će potencijalni poduzetnici saznati sve o pokretanju preduzeća i biti u mogućnosti da završe svu papirologiju. Ova opcija je još uvijek na čekanju, kao i budući poslodavci u BiH, koji i dalje idu staromodnim putem – od šaltera do šaltera. Alisa Gekić iz Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara izjavila je ranije za Faktor da privrednici na rješenje o PDV-u mogu čekati i više od mjesec.
– Od momenta prijave za dobijanje PDV broja, poduzetniku teku sve obaveze. U to spadaju prijava radnika, priprema djelatnosti, firma nešto mora i privređivati. Firma tada ima troškove koje država ne priznaje. Nažalost, ni programi podrške firmama nisu dovoljni za početak biznisa – spomenula je Gekić.

  • Pozitivni primjeri

Nekoliko općina u Federaciji su zbog dugotrajne procedure osnovale službe za pomoć novim privrednicima pri osnivanju preduzeća. Jedna od njih je i općina Kakanj u kojoj je sve procedure za osnivanje preduzeća na lokalnom nivou moguće završiti za dan ili dva. Šef stručne službe Općine Kakanj Enver Kusić izjavio je za Faktor kako su primijetili da investitori prvo pitaju šta im Općina nudi, te su morali osmisliti određene programe koji će ih privoliti na ulaganje u Kakanj. – Osnovali smo tim za odstranjivanje administrativnih barijera, koji investitorima pomaže gdje god 'zaškripi'. Novi poduzetnici samo treba da izraze želju i donesu osnovne podatke, a sav dodatni posao odrađuju službe općine. Tako je osnovan veliki broj preduzeća. To je posebno korisno za strane ulagače, kojima je dosta teže snalaziti se u domaćoj birokratiji – rekao je Kusić. Općina Kakanj ne pomaže investitorima samo na lokalnom nivou, nego im olakšava i proceduru na kantonalnom i federalnom nivou. Ovo je itekako pozitivna inicijativa, ali treba imati na umu da je to ipak primjer jedne općine. Što se tiče investitora u većini drugih lokalnih zajednica, oni će i dalje koristiti oprobani šalterski sistem koji je našu zemlju 'zakucao' na samo dno svjetske liste.

Grupacija poizvođača kornišona Tuzlanskog kantona koja djeluje u okviru Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla, održala je konferenciju za novinare na temu "Značaj kooperativne proizvodnje krastavca kornišona i problem plasmana na EU tržište". Na konferenciji su predstavljeni podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava koja su putem kooperativne proizvodnje uključena u proizvodnju kornišona, značaju upošljavanja porodica u ruralnom području koje su vlasnici malih-usitnjenih posjeda, ali sa podrškom stručne agronomske službe i primjenom agrotehničkih mjera – uzgoj na špaliru, navodnjavanje kap na kap, zaštitom krastavca od gljivičnih uzročnika bolesti i insekata, postižu izuzetno visok kvalitet i prinos kornišona. Kako je istaknuto na skupu, na EU tržištu naša proizvodnja kornišona bez državnih novčanih podsticaja gubi konkurentnost, jer proizvođači kornišona u EU imaju na raspolaganju „plavi“ dizel i novčane podsticajne mjere po hektaru zasađenog kornišona. Kako su istakli članovi Grupacije, vlasnici firmi proizvođača, prerađivača i izvoznika kornišona, situacija u ovoj oblasti je izuzetno teška i još od prvog mjeseca ove godine, uočene su naznake alarmantnog stanja u izvozu kornišona. Organizatori proizvodnje kornišona i njihovi kooperanti zbog nemogućnosti plasmana kornišona, primorani su da dio proizvodnje ostane neubran ili ga bace na smeće.

Kornison

"Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini a tako i u Tuzlanskom kantonu je takva da je ugroženo poslovanje brojnih firmi koje se bave proizvodnjom kornišona, uzgajivači su zbog smanjenje potražnje iz EU za ovim proizvodom, obaranja cijena, nepoštovanja dogovora i ugovora o otkupu prinuđeni da uništavaju ogromne količine ovog proizvoda. Pogođeni su proizvođači u Krajini, Tuzlanskom kantonu, u dijelovima oko Doboja, ali i uzgajivači kornišona iz drugih krajeva BiH. Apsurd je veći uz činjenicu da se u trenutku kada u BiH propadaju stotine tona kornišona, država na godišnjem nivou uvozi 2.500 tona kornišona i krastavca", izjavio je Suad Selimović sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla. Na sastanku je istaknuto da u vremenu kada druge zemlje štite svoje poljoprivredne proizvođače, obezjbeđuje razne vidove pomoći i podsticajnih mjera, u Bosni i Hercegovini oko 7000 porodica koje se bave uzgojem kornišona, ili oko 30.000 ljudi koji žive od ovog poslan, nemaju sigurnu budućnost. Osnovni problem leži u činjenici da Bosna i Hercegovina putem Ministarstva za trgovinu, Ministarstva za poljoprivredu i drugih nadležnih institucija, još uvijek nema niti izrađenu strategiju niti jasnu viziju proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda, zaštite domaće proizvodnje, razvoja i jačanja vlastite poljoprivrede. Bez svega navedenog, nemoguće je biti konkurentan na EU tržištu. Kako do sada iz nadležnih institucija nije bilo podrške niti pomoći, neophodno je da dođe do zaokreta, da se učine konkretne mjere kako bi se zaštitila domaća poljoprivredna proizvodnja, u konkretnom slučaju, da se spase od propadanja firme koje se bave uzgojem kornišona u BiH, stav je učesnika skupa. Upućivani su apeli nadležnim institucijama ali, kako su istakli članovi Grupacije, nikakvog odgovora niti reakcije nije bilo od nadležnih sa bilo kog nivoa. "Svi mi koji se bavimo proizvodnjom, preradom i izvozom kornišona ćemo vjerovatno preživjeti ovo teško stanje i naći načina da opstanemo. No, da bi novonastalu situaciju najbezbolnije pravazišli, da bi se svi zajedno obziljno pozabavili ovim velikim problemom, doprinijeli kvalitetnoj poljoprivredi u našoj zemlji, njenom razvoju u skladu sa EU standrardima,  krajnje je vrijeme za konkretnu reakciju resornih ministarstava u BIH, FBiH, Tuzlanskom kantonu i svih ostalih nadležnih institucija na svim nivoima. Zamolio bih sve nivoe vlasti da se ne bave prebacivanjem nadležnosti i odgovornosti, da riješe zajednički problem, da učestvuju u zajedničkom projektu, da preuzmu odgovornost", zaključio je Rasim Husić vlasnik ZZ "Gračanka" Gračanica.


Sudjelovanje na ovogodišnjem 43. međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive, koji će se održati od 24. do 28. kolovoza, prijavilo je više od 300 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja. U managementu tvrtke Gradačački sajam, koja organizira tu gospodarstvenu manifestaciju, ističu kako je Sajam šljive ponovno okupio najznačajnije proizvođače i prerađivače iz oblasti poljoprivrede. "Ovogodišnji Sajam šljive će, nakon jubilarnog iz 2003. godine, biti najveći po broju izlagača. Vjerujemo da je razlog ovolikog interes taj što gradačački sajam poljoprivrede i prehrambene industrije predstavlja mjesto ugodnih druženja, ali i brojnih sadržaja koji uključuju komercijalne susrete, prezentacije, prodajne izložbe ali i znanstvena savjetovanja, okrugle stolove i izravnu komunikaciju svih uklujučenih u agrarni sustav", kazao je Muhamed Prnjat, izvršni direktor Gradačačkog sajma. Prnjat se posebno osvrnuo na mljekare koje su dobile dopuštenje za izvoz svojih proizvoda u zemlje Europske unije.

sajam sljive

"Ove godine posjetiteljima će se predstaviti mljekare Lactalis BH, Milkos, Meggle i Mlijekoprodukt. Vrijedi istaći i sudjelovanje pivara iz Bosne i Hercegovine poput Sarajevske, Bihaćke i Tuzlanske pivare", istaknuo je izvršni direktor Gradačačkog sajma. Očekuje se kako će sa Sajma šljive biti upućene poruke i poziv na žurno rješavanje problema proizvodnje, prerade i plasmana voća i povrća. To se posebno odnosi na pomoć u subvencioniranju poljoprivrednika, ali i prerade i izvoza poljoprivrednih proizvoda. "Firme koje mogu promjeniti situaciju u ovoj oblasti su: Bosnaplod Brčko, Swity Gradačac, Destilerija Krušik Modriča, Voćni rasadnik Srebrenik, PMG ViP Gradačac i drugi prerađivači koji su najavili sudjelovanje na Sajmu šljive. Svakako, očekujemo da o ovoj ali i temama kvalitete zemljišta, navodnjavanja, plasteničke proizvodnje i izvoza šljive više kažu profesori sa poljoprivrednih fakulteta iz Osijeka i Banja Luke, kao i stručni radnici organizacija i tvrtki koje prate i svojim proizvodima unapređuju poljoprivredu i prehrambenu industriju", kazao je Prnjat. Dodao je kako će se glede pitanja umjetne gnojidbe i zaštite bilja s novim proizvodima i dotignućima u toj oblasti predstaviti Novoprom Modriča, GIKIL Lukavac, Genera Sarajevo, Poljovet Gradačac te Holcim iz Republike Hrvatske.