Grupacija poizvođača kornišona Tuzlanskog kantona koja djeluje u okviru Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla, održala je konferenciju za novinare na temu "Značaj kooperativne proizvodnje krastavca kornišona i problem plasmana na EU tržište". Na konferenciji su predstavljeni podaci o broju poljoprivrednih gazdinstava koja su putem kooperativne proizvodnje uključena u proizvodnju kornišona, značaju upošljavanja porodica u ruralnom području koje su vlasnici malih-usitnjenih posjeda, ali sa podrškom stručne agronomske službe i primjenom agrotehničkih mjera – uzgoj na špaliru, navodnjavanje kap na kap, zaštitom krastavca od gljivičnih uzročnika bolesti i insekata, postižu izuzetno visok kvalitet i prinos kornišona. Kako je istaknuto na skupu, na EU tržištu naša proizvodnja kornišona bez državnih novčanih podsticaja gubi konkurentnost, jer proizvođači kornišona u EU imaju na raspolaganju „plavi“ dizel i novčane podsticajne mjere po hektaru zasađenog kornišona. Kako su istakli članovi Grupacije, vlasnici firmi proizvođača, prerađivača i izvoznika kornišona, situacija u ovoj oblasti je izuzetno teška i još od prvog mjeseca ove godine, uočene su naznake alarmantnog stanja u izvozu kornišona. Organizatori proizvodnje kornišona i njihovi kooperanti zbog nemogućnosti plasmana kornišona, primorani su da dio proizvodnje ostane neubran ili ga bace na smeće.

"Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini a tako i u Tuzlanskom kantonu je takva da je ugroženo poslovanje brojnih firmi koje se bave proizvodnjom kornišona, uzgajivači su zbog smanjenje potražnje iz EU za ovim proizvodom, obaranja cijena, nepoštovanja dogovora i ugovora o otkupu prinuđeni da uništavaju ogromne količine ovog proizvoda. Pogođeni su proizvođači u Krajini, Tuzlanskom kantonu, u dijelovima oko Doboja, ali i uzgajivači kornišona iz drugih krajeva BiH. Apsurd je veći uz činjenicu da se u trenutku kada u BiH propadaju stotine tona kornišona, država na godišnjem nivou uvozi 2.500 tona kornišona i krastavca", izjavio je Suad Selimović sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla. Na sastanku je istaknuto da u vremenu kada druge zemlje štite svoje poljoprivredne proizvođače, obezjbeđuje razne vidove pomoći i podsticajnih mjera, u Bosni i Hercegovini oko 7000 porodica koje se bave uzgojem kornišona, ili oko 30.000 ljudi koji žive od ovog poslan, nemaju sigurnu budućnost. Osnovni problem leži u činjenici da Bosna i Hercegovina putem Ministarstva za trgovinu, Ministarstva za poljoprivredu i drugih nadležnih institucija, još uvijek nema niti izrađenu strategiju niti jasnu viziju proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda, zaštite domaće proizvodnje, razvoja i jačanja vlastite poljoprivrede. Bez svega navedenog, nemoguće je biti konkurentan na EU tržištu. Kako do sada iz nadležnih institucija nije bilo podrške niti pomoći, neophodno je da dođe do zaokreta, da se učine konkretne mjere kako bi se zaštitila domaća poljoprivredna proizvodnja, u konkretnom slučaju, da se spase od propadanja firme koje se bave uzgojem kornišona u BiH, stav je učesnika skupa. Upućivani su apeli nadležnim institucijama ali, kako su istakli članovi Grupacije, nikakvog odgovora niti reakcije nije bilo od nadležnih sa bilo kog nivoa. "Svi mi koji se bavimo proizvodnjom, preradom i izvozom kornišona ćemo vjerovatno preživjeti ovo teško stanje i naći načina da opstanemo. No, da bi novonastalu situaciju najbezbolnije pravazišli, da bi se svi zajedno obziljno pozabavili ovim velikim problemom, doprinijeli kvalitetnoj poljoprivredi u našoj zemlji, njenom razvoju u skladu sa EU standrardima,  krajnje je vrijeme za konkretnu reakciju resornih ministarstava u BIH, FBiH, Tuzlanskom kantonu i svih ostalih nadležnih institucija na svim nivoima. Zamolio bih sve nivoe vlasti da se ne bave prebacivanjem nadležnosti i odgovornosti, da riješe zajednički problem, da učestvuju u zajedničkom projektu, da preuzmu odgovornost", zaključio je Rasim Husić vlasnik ZZ "Gračanka" Gračanica.

• Antal Varga, predsjednik Industrijske i trgovinske komore Czongrad, Szegedin, Mađarska
  "U ovim teškim vremenima susreo sam se s izuzetno velikim entuzijazmom poduzetnika koji su tu u ovom regionu i siguran sam da će to dovesti do velikih rezultata." 
• Tibor Šebek, predsjednik Regionalne Privredne Komore Kikinda
  "Ja mogu da kažem da se već  11 godina družimo predsjednik komore i ja i njegovi saradnici i naši u Kikindi i sve najlepše mogu da kažem o tome. Deset  godina je kako smo potpisali sporazum o saradnji i svaki put smo bili na sajmu i svaki put je sve lepše. Moram da kažem da je Kikinda nekad bila bratski grad u onoj staroj Jugoslaviji ako se seća neko, ovi stariji znaju. To se raspalo na neki način posle rata, međutim ta saradnja komore bila je toliko entuzijastička da su se ponovo pre par godina bratimili Kikinda i Bihać i ja se nadam da će i gradske kuće i vaše i naše tu tradiciju i nastaviti i i da neće više biti potrebno komore tu da intervenišu."
• Igor Brajdić, stručni suradnik Hrvatska Gospodarska Komora Županijska Komora Bjelovar
  "Suradnja između Privredne komore USK i Županijske komore Bjelovar datira iz 02.09.2005. godine, dakle, danas nam je 10 godišnjica suradnje koja je dobra, suradnja će biti i još bolja i još jača. Za gospodarstvo Bjelovara i gospodarstvo Bihaća ta suradnja i uzajamno sudjelovanje na sajmovima je od velikog interesa  jer gospodarstvenici imaju prilike svoje proizvode predstaviti na drugom tržištu. Bjelovarski gospodarstvenici imaju prilike svoje proizvode predstaviti u Bihaću, a bihaćki, odnosno gospodarstvenici s područja Unsko-sanskog kantona imaju priliku predstaviti svoje proizvode na sajmu u Bjelovaru i to njima puno znači."

  

• Martina Mikaš, Karlovačka županija, regija partner na sajmu EKOBIS 2015
  "Drago nam je da smo nastupili na EKOBIS sajmu i nadamo se i daljoj uspješnoj suradnji Karlovačke županije sa sajmom u Bihaću kao i sa Unsko-sanskim kantonom. Mislim da je bilo fenomenalno na sajmu, bilo je puno posjetitelja i baš smo se iznenadili. Neki sajmovi kod nas imaju puno manje, nakon dva dana već nema toliko posjeta, ovdje je i čak i treći dan sajma bila velika posjećenost i naš štand je stalno bio pun."
• Slavko Švraka, „Medena“, pčelar iz Virovitice
  "Ove nagrade koje sam dobio na sajmu EKOBIS mi znače puno, isto mi daju podstreka da se bavim i dalje i da usavršavam to pčelarstvo, inače sam i seleći pčelar, nomad, posjedujem 18 šlepera koje selim po cijeloj Hrvatskoj sa paše na pašu. EKOBIS, vrlo sam zadovoljan s njima, već više godina dolazim na sajam preko Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Virovitica, a EKOBIS i ova komora iz Bihaća također dolazi na naše sajmove i mi im uzvraćamo i vrlo sam zadovoljan i sa posjetama i osjeća se da je i ove godine sajam puno više posjećen a i ja sam sigurno 30 ili 40% više prodao meda nego prošle godine"
• Timka Bašagić, pčelar iz Cazina
  "Da vam kažem, za  EKOBIS uvijek kažem i na ulici i gdje god  kad idem po sajmovima, uvijek kažem, prvo je EKOBIS i javno kritikujem građane, neka mi oproste na kritikama, koji ne dođu da ovo sačuvamo naše ovdje i da proširimo na više i pozvala bih da se ujedinimo i da sajam održimo i da ga proširimo da sve ovo bude još jače i još bolje."

Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine, objavila je nove kreditne linije. Opširnije, klikom na sliku...

Još je na snazi privremena zabrana izvoza poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Rusku Federaciju, a osim zvaničnih izjava da se aktivno radi na rješavanju ovog problema, javnosti nije objašnjeno koji je pravi razlog zabrane. No, "Avaz" je došao do informacije da je razlog za zabranu izvoza iz BiH u najveću državu svijeta - 18 tona breskvi! Tačnije, u pitanju su breskve koje je neko iz BiH prodao kao naš proizvod bjeloruskoj kompaniji „Gaz venćure“, a koja ih je kasnije pokušala uvesti u Rusiju.

Ruski carinici primijetili su ovu sumnjivu pošiljku na svojoj granici te istragom utvrdili da su breskve zapravo porijeklom iz Gvineje i da su praćene lažnim fitosanitarnim certifikatom upravo iz naše države. Voće je prije nekoliko dana uništeno te je donesena zvanična odluka da se zbog ovog prekršaja našoj zemlji zabrani izvoz voća i povrća u Rusiju. Ruska strana bila je na oprezu zbog brzog i neočekivanog rasta izvoza voća i povrća iz naše zemlje u tu zemlju. Stoga je i velika količina breskvi izazvala pažnju. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine u Rusiju smo izvezli voća u vrijednosti od 19.848.475 KM, dok je, primjerice, u cijeloj prošloj godini izvezeno voća i povrća u vrijednosti od 23.208.826 KM. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine, praktično, ostvarena cijela prošlogodišnja norma. Ostaje nerazjašnjeno ko je izdao fitosanitarni certifikat naše države za breskve uzgojene u Gvineji te ko je uvezao u BiH breskve iz Gvineje te ih prepakovao i prodao kao bh. proizvod. Kroz sličnu situaciju BiH je već jednom prošla, a u pitanju je afera vezana uz izvoz svježeg mesa po povoljnim uvjetima u Tursku. I u ovom slučaju problem je bio reeksport mesa kroz BiH. No, zabrana izvoza u Tursku nije uslijedila. Najveći uvoz i izvoz voća u prvih 6 mjeseci ove godine
Najveći uvoz voća u BiH do kraja juna:

• 18.380.428 KM - Italija
• 11.855.128 KM - Slovenija
• 8.988.134 KM - Grčka

Zemlje u koje je izvezeno najviše voća do kraja juna:

• 19.848.475 KM - Ruska Federacija
• 5.920.098 KM - Švedska
• 5.411.418 KM - Srbija