logo tekst 6     


Pismo namjere BiH prema Međunarodnom monetarnom fondu biće potpisano najdalje do septembra, jer vlasti RS i FBiH, nažalost, nemaju drugu alternativu, osim da se zadužuju po daleko skupljim uslovima, što nije u interesu ni jednih ni drugih, saznaju „Nezavisne“. „Do kraja decembra, a možda i prije toga, prva tranša MMF-a će stići u BiH jer vlasti jednostavno nemaju drugog izbora. Odluka da se ne potpiše pismo namjere je privremena i to je svima jasno“, ispričao je izvor „Nezavisnih“ blizak vlastima na nivou BiH, ističući da situacija u entitetskim budžetima nije sjajna.

mmf

Da kase entiteta imaju velikih problema s nedostatkom novca, potvrđuje i Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, koji je za odluku Fadila Novalića, premijera FBiH, i Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, rekao da predstavlja „slom sustava“. „Pismo namjere je usaglašeno i usvojeno na Fiskalnom vijeću, kojim predsjedava Zvizdić, a član je Novalić, i takva odluka s obzirom na stanje u entitetskim proračunima i fondovima predstavlja slom sustava i potpunu diskreditaciju Zakona o Fiskalnom vijeću“, rekao je Bevanda. S obzirom na to da sredstva od MMF-a neće biti uplaćena kako je predviđeno, entitetske vlade uskoro će morati raditi rebalanse svojih budžeta, što je potvrdila i Jelka Milićević, ministarka finansija FBiH, istovremeno naglašavajući da plate i penzije neće biti ugrožene, ali da hoće svi transferi koji se odnose na kapitalni dio FBiH. Podsjećanja radi, Novalić i Zvizdić odbili su staviti svoj potpis na pismo namjere BiH prema MMF-u, koji je spreman odobriti 550 miliona evra kredita. Svoj potpis federalni premijer i predsjedavajući Savjeta ministara BiH uslovljavaju prihvatanjem adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji RS ne želi da prihvati. Dobro upućeni u dešavanja u vezi sa pismom namjere tvrde da se sve radi s ciljem da se RS još neko vrijeme uskrati novac kako bi eventualno pristala na neke ustupke, od čega po svemu sudeći neće biti ništa. Veliku buru u javnosti oko MMF-a izazvalo je i pismo namjere, u kojem se, između ostalog, navodi da će entitetske vlasti sprovesti bolne reforme, a među njima su prodaja državnih preduzeća, zatim smanjenje administracije, donošenje zakona u vezi s poslovanjem banaka, zatim smanjenje doprinosa itd… Na ovo pismo uglavnom su reagovale stranke u FBiH s obzirom na to da se Vlada FBiH obavezala na prodaju „Sarajevo osiguranja“, Fabrike duhana Sarajevo, „BH Telecoma“, HT Mostar itd. Za SDP u pismu namjere nemoguće je naći ijednu mjeru koja je planirana u interesu vlastitih građana, te da je „premijerska trojka“ spremna na potpuno urušavanje domaće privrede i opšteg životnog standarda. Slično misle i u DF-u, gdje kažu da se vlast obavezala da će uništiti i rasprodati i ono malo domaćih kompanija, te da Zvizdić i Novalić obmanjuju javnost jer će pismo namjere potpisati u sljedećih desetak dana. O pismu namjere govorio je i Dragan Čavić, predsjednik NDP-a, ističući da RS ima problema budžetskog deficita, što je rezultat pogrešne ekonomske politike koju je sprovodila aktuelna vlast u proteklih 11 godina. On je, takođe, naglasio da je vanjsko zaduživanje RS neminovnost.   „Mora se kad-tad riješiti pitanje kredita s MMF-om, koje ne bi trebalo da se veže sa drugim pitanjima, kao što je adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, rekao je Čavić.
Nezavisne novine


Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o raspodjeli grant sredstava za sajamske organizacije u zemlji. Riječ je o 270.000,00 KM grant sredstava iz budžeta Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, namijenjenih za podršku organizatorima 18 sajamskih manifestacija u Bosni i Hercegovini, s ciljem promocije domaće proizvodnje.

sajmovigrant


Problemi rudara u Federaciji su višestruki. Blokada računa sedam rudnika, koju je naložila Poreska uprava Federacije, prvi je znak za uzbunu. Vlast mora hitno pronaći izlaz za rudnike u Federaciji, jer im, zbog višemilionskih gubitaka i dugovanja, prijeti stečaj. Nekoliko hiljada radnih mjesta u tim rudnicima je ugroženo. U stručnoj analizi Elektropivrede BiH o stanju u rudnicima u Federaciji stoji da je u svim hitno što brže prestrukturiranje, jer su, kako je navedeno, ekonomski neodrživi.

Rudari

Rudnici tonu u višemilionskim gubicima, a rudari uglavnom rade u nehumanim uslovima i sa zastarjelom opremom. Najteže je u onom najvećem u Federaciji - u Rudniku Kreka. Ukupan gubitak i dugovanja prema državi su 263 miliona maraka, a samo u prošloj godini Kreka je poslovala sa 27 miliona maraka gubitka. Zbog toga joj ozbiljno prijeti stečaj. «Teško naslijeđe Kreke je jedno od najsloženijih pitanja uopšte u privredi BiH. Mi očekujemo i razumijevanje i banaka i dobavljača i organa koji su nadležni za ubiranje poreza i doprinosa. Svaka druga varijanta bi značila stajanje Kreke i potpuni krah energetike na području TK-a», kazao je Bajazit Jašarević, direktor Elektropivrede BiH. Edin Delić, s Rudarskog fakulteta u Tuzli, upozorava kako se može očekivati da se svakog trenutka dođe u poziciju da zbog tehničkih ili geoloških uslova bude prekinuta eksploatacija na bilo kojem pogonu u Kreki. «Naglo izvlačenje tepiha ispod nogu Rudniku Kreka značit će destrukciju ekonomskog sistema na području kantonu», kaže on. Skoro identična situacija je i u ostalim rudnicima u Federaciji. Rudnik Zenica je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 125 miliona maraka, dok je gubitak samo u prošloj godini iznosio 22,5 miliona maraka. Rudnik Kakanj također je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 114 miliona maraka, a gubitak u prošlo godini je iznosio 21 milion maraka. Ukupni gubici i obaveze Rudnika Đurđevik prema državi su 35 miliona maraka, dok je samo u prošloj godini ovaj rudnik imao gubitak od 7 miliona maraka. Ukupan gubitak i obaveze prema državi Rudnika Breza su 102 miliona maraka, a u prošloj godini ovaj rudnik je poslovao s gubitkom od 20,7 miliona maraka. Svi rudnici imaju nisku produktivnost u odnosu na veliki broj zaposlenih, posebno u administraciji, gdje radi znatno više radnika nego u proizvodnji. «Mi smo iscrpljivali rudnike posljednjih decenija, od rata do danas. Rudnici su bili i socijalni amortizer za rješavanje pitanja koja nisu bila rudnička. Bili su na neki način prostor za namirivanje kojekavih političkih ili drugih sličnih interesa», tvrdi Delić. Ukoliko se hitno stanje u rudnicima ne promijeni, mogli bi biti dovedeni u pitanje veliki energetski projekti bez čije izgradnje nema ni sigurnog plasmana rude. Ako se uzme u obzir da cijena struje na tržištu konstantno pada, te da su projektovane cijene električne energije novih energetskih projekata dva puta veće od tržišne, rudnike ne čeka svijetla budućnost.

federalna.ba


43. Međunarodni Sajam Poljoprivredne i prehrambene industrije Gradačac biće održan u Gradačcu u periodu od 24. do 28. avgusta. "Svi oni koji su dolazili u Gradačac za vrijeme sajma, rado se vraćaju svake godine, jer gradačački sajam je mjesto gdje se prave poslovi, trguje a posebno druži. Ove godine za vrijeme sajma bit će izložba voća i povrća koje se uzgaja isključivo na području Gradačca. Naravno, šljiva će imati svoje mjesto u samom vrhu", kazao je u izjavi za Fenu direktor Gradačačkog sajma Hašim Šabanović. Sajam šljive je najstariji specijalizirani sajam u BiH koji je prvi put organiziran 1969. godine i od tada do danas privlači sve veći broj izlagača i posjetitelja. I ove godine tijekom održavanja sajma posjetitelji će moći vidjeti prezentacije najnovijih proizvoda i usluga iz oblasti proizvodnje i prerade hrane i pića, poljoprivredne mehanizacije i sredstava za zaštitu bilja.Promotivni letak za 43. Međunarodni Sajam Poljoprivredne i prehrambene industrije u Gradačacu možete pogledati na sljedecem linku: http://gradacackisajam.com.ba/home/vijesti/80. Više informacija i prijave na: http://gradacackisajam.com.ba/.

Gradacacsajamsljive2016

GS