Na osnovu Uredbe o usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala (Službene novine F BiH", br. 71/09, 33/10, 23/11, 83/11, 2/13, 80/13 i 48/15), te Programa usavršavanja ("Službene novine F BiH", br. 40/10), predsjednik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, o b j a v lj u j e

Javni poziv za

dostavljanje prijava za usavršavanje kandidata za članove nadzornih odbora i članove uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala

1. Objavljuje se Javni poziv za dostavljanje prijava za usavršavanje za članove nadzornih odbora i članove uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala (u daljnjem tekstu: usavršavanje).
2. Usavršavanje na osnovu javnog ovlaštenja organizira Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Usavršavanje su obavezni proći predsjednici i članovi nadzornih odbora i uprava privrednih društava u kojima ovlasti po osnovu učešća državnog kapitala vrše Federacija BiH, kantoni, gradovi ili opštine.
Usavršavanju može pristupiti i svaka druga lica koja ispunjavaju uslove predviđene odredbama člana 260. Zakona o privrednim društvima (''Službene novine F BiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 84/08, 88/08 i 7/09).
Prijava za usavršavanje sadrži:
1. Prijavni upitnik
2. Dokaze o ispunjavanju uslova iz Zakona i Uredbe
- ovjerena fotokopija diplome o stjecanju školske spreme
- potvrda o radnom iskustvu
Kandidati su dužni prijave sa dokazima o ispunjavanju traženih uslova dostaviti na adresu:
Kantonalna privredna komora Tuzla Trg slobode bb  75000 Tuzla ili
Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH Ul. Branislava Đurđeva br. 10. 71000 Sarajevo sa naznakom
"Javni poziv za dostavljanje prijava za usavršavanje za članove nadzornih odbora i članove uprava društava sa učešćem državnog kapitala – ne otvaraj")
Kontakt osobe za dodatne informacije: Edina Kurtić - tel: 035 369 551 e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili
Enisa Kadić – tel.: 033 200 419 ili e-mail:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

PRIJAVA

PROGRAM

Trajna opredijeljenost za proizvodnju non-GMO hrane dio je poslovne strategije Agroindustrijskog kompleksa STUDEN Holdinga u Brčkom, jednog od najvećih proizvodno-prehrambenih kompleksa u regiji, u kojem posluje i fabrika za proizvodnju jestivog ulja BIMAL. Direktorica korporativnih komunikacija STUDEN Holdinga i kompanije BIMAL, Nataša Pucar, na ovogodišnjoj konferenciji »FoodTalk 2016« održanoj u Novom Sadu, u okviru panela »Korpa zdrave hrane – Organska proizvodnja, hrana, GMO i certifikati«, govorila je o strateškoj opredijeljenosti brčanske fabrike za proizvodnju non-GMO proizvoda od soje te članstvu u Dunav soja asocijaciji.

»BIMAL je oduvijek imao jasnu strategiju, a to je proizvodnja bez genetske modifikacije koju primjenjujemo od kako je BIMAL dio Holdinga od 2002. godine. Razlog za ovu opredijeljenost je jednostavan, BIMAL, odnosno STUDEN Holding, svoju budućnost i mjesto na velikom i konkurentnom tržištu vidi u proizvodnji non-GMO hrane“ naglasila je Pucar. U laboratoriji BIMAL-a provodi se ELISA test kojim se u trenutku određuje prisustvo genetskih modifikacija (liberty link i roundup ready) u sjemenu soje. Pored toga, radi se i analiza na sjemenu pomoću PCR metode koja određuje prisustvo gena u samom sjemenu, koje se ne može utvrditi drugim testovima. BIMAL je od 2012. godine članica Dunav soja asocijacije, koja promoviše i potiče uzgoj genetski nemodifikovane soje na području dunavske regije. „Kao članica ove asocijacije, BIMAL vrši otkup Dunav soje i proizvodi non-GMO proizvode od soje i sojinu proteinsku sačmu, kako bismo obezbijedili da i finalni proizvodi, kao što su naprimjer jaja, mlijeko i meso koje jedemo, budu također bez genetske modifikacije, čemu prehrambena industrija regije treba težiti “, zaključuje Pucar.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović potpisao je danas u Briselu Sporazum između Evropske unije i BiH o učešću u Programu Unije ''Konkurentnost preduzeća i malih i srednjih preduzeća (COSME) (2014-2020)''.

Ukupan budžet Programa COSME od 2014. do 2020. godine iznosi 2,298 milijardi eura, a značajan dio sredstava moći će da koriste preduzetnici iz BiH. Opšti ciljevi tog sporazuma su jačanje konkurentnosti i održivosti preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća, kao i podsticanje kulture preduzetništva i promovisanje osnivanja i rasta malih i srednjih preduzeća. Potpisani Sporazum velika je šansa malim i srednjim preduzećima u BiH za pristup fondovima i projektima EU, a glavni korisnici Programa COSME će biti preduzetnici, posebno u malim i srednjim preduzećima, koji će imati koristi obzirom na olakšan pristup fondovima za razvoj, sredstvima za konsolidaciju i rast njihovih preduzeća, kao i građani koji žele osnovati svoj biznis (samo-zaposleni), a koji su suočeni s poteškoćama u procesu uspostavljanja njihovog vlastitog poslovanja, kao što su mladi i žene preduzetnice, saopćeno je iz Ministrstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Fena

Necarinske barijere s kojima se preduzeća iz BiH susreću prilikom izvoza svojih proizvoda u Srbiju već godinama možda bi uskoro mogle postati stvar prošlosti. Kako navode u Spoljnotrgovinskoj komori (STK), BiH je prema Srbiji prijavila četiri necarinske barijere, i to tri zvanične koje su uočene prilikom izvoza pilećeg mesa, mehanički otkoštenog mesa i mlijeka, te jedna koja još nije prihvaćena kao zvanična, a tiče se izvoza piva. Pojašnjavaju da su necarinske barijere prijavljene u smislu zadržavanja robe na granici, uzimanje uzoraka za analizu svake pošiljke te nepriznavanja analiza akreditovanih laboratorija BiH.

Tako ima slučajeva da se pri izvozu visokokvarljive robe, poput mesa, uzimaju uzorci od svake pošiljke, a rezultati analiza zadržavaju robu na granici do 10 dana, sve dok ona ne postane kvarljiva. "Ovakve situacije, koje su, nažalost, vrlo česte, predstavljaju ozbiljan problem izvoznicima, a rješenje je jednostavna analiza rizika", rekli su iz STK BiH. Da bi se ovim pojavama moglo stati u kraj u nekom narednom periodu, potvrdio je nedavni sastanak Mirka Šarovića, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa Rasimom Ljajićem, ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, čija je tema bila upravo uklanjanje necarinskih barijera u trgovini zemalja regiona. Šarović je tada predočio Ljajiću pritužbe bh. kompanija koje se bave izvozom mesa peradi i barijerama na koje nailaze u Srbiji, posebno onima koje se odnose na laboratorijske analize. Kako su nam rekli iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministri su dogovorili da nadležna ministarstva BiH i Srbije u što skorije vrijeme organizuju sastanak nadležnih inspekcijskih tijela dviju zemalja kako bi bile eliminisane barijere u veoma razvijenoj trgovinskoj saradnji. Iz STK BiH rekli su da su necarinske barijere, koje se najčešće pojavljuju u trgovini između zemalja CEFTA regiona, tehničke, sanitarne i fitosanitarne te administrativne. Pojašnjavaju da se tehničke barijere javljaju u smislu neprihvatanja dokumenata o ocjeni usaglašenosti, odnosno dešava se da su zemlje CEFTA regiona na različitim nivoima usvajanja direktiva EU o tehničkim propisima, pri čemu se javlja problem ovakve vrste. Kod sanitarnih i fitosanitarnih barijera, kažu, dolazi do neprihvatanja sertifikata izdatih od strane akreditovanih kuća. Kada su u pitanju administrativne barijere, iz STK BiH pojašnjavaju da su one najčešće prisutne na graničnim prelazima, i to, na primjer, netransparentna procedura carinjenja, kontrole i verifikacija dokumenata o porijeklu robe, nedostatak informacija o novousvojenim propisima, te skupa i dugotrajna procedura izdavanja dozvola. "Hronološki posmatrano, u 2009. godini, prema izvještaju CEFTA sekretarijata, najviše barijera pri trgovini prijavili su Kosovo i Srbija, dok je 2015. godine najviše prijavljenih barijera bilo od strane Srbije i BiH", precizirali su iz STK BiH. Prema njihovim riječima, u 2009. godini dominirale su prijave barijera prilikom trgovine prehrambenim proizvodima, pićem, alkoholima i sirćetom, duvanom i cigaretama te živim životinjama i životinjskim proizvodima. "U 2015. najviše prijavljenih barijera bilo je takođe iz oblasti prehrambene industrije, zatim hemijske industrije, živih životinja i životinjskih proizvoda", rekli su iz Komore. Dodaju da, iako se do danas broj prijavljenih barijera smanjio na najmanju moguću mjeru, sve tri vrste barijera i dalje se javljaju pri izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u Srbiju. Naglašavaju da se problemi međusobnog nepriznavanja sertifikata proizvoda javljaju bez obzira na potpisane protokole o međusobnom priznavanju sertifikata akreditovanih laboratorija, što se smatra istinskom necarinskom barijerom. Međutim, u praksi postoje i slučajevi kada kompanije prijavljuju barijeru kao necarinsku, a nakon obavljenog preispitivanja barijere, utvrdi se kako takva barijera nije imala osnova, na primjer, sertifikat robe nije izdat od strane neakreditovane laboratorije i slično. S tim u vezi, a kako bi se izbjegle necarinske barijere, barem one poput zadržavanja prehrambenih proizvoda na granicama, iz STK BiH kažu da je potrebno uspostaviti sistem analize rizika u svakoj od zemalja CEFTA. Pojašnjavaju da je analiza rizika sistem provjeravanja pošiljki i uzimanja uzoraka pošiljki na granicama u određenim periodima. Ukoliko se pokaže da su posljednje tri analize uzoraka negativne na tretirane sastojke, onda bi pošiljke granicu trebalo da prelaze nesmetano jedan određen period. "Za uspostavljanje ovakvog sistema nadzora zadužene su Uprave za veterinarstvo i inspekcijske službe svake od zemlje i trebalo bi da budu predmet njihovog međusobnog dogovora", rekli su iz STK BiH.
Biznis.ba / NN