Nakon što su obavili posjete premijeru Tuzlanskog kantona Begi Gutiću i njegovim ministrima te u Gradskoj upravi Tuzla gradonačelniku Jasminu Imamoviću i njegovim saradnicima,  predstavnici TIKA-e, Turske uprave za međunarodnu saradnju i razvoj i Ministarstva za razvoj Turske, upriličili su posjetu Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, predsjedniku Nedretu Kikanoviću i njegovim najbližim saradnicima. U razgovorima su otvorene teme vezane za privredne potencijale na području Tuzlanskog kantona i ključne infrastrukturne projekte.

Nedfret Kikanović predsjednik Komore je prezentirao gostima informacije vezane za privredne potencijale, industrijske grane koje su razvijene u TK kao i glavne projekte čija se realizacija očekuje u narednim godinama. Istaknuti su projekti Blok 7 TE Tuzla, TE Banovići, kargo centar MAT i "Y krak" koridora 5C - Orašje - Tuzla - Žepče. Gosti iz Turske su iskazali interes za poslovne zone, povlastice koje one daju, kao i opšte uslove poslovanja koji se odnose na strane investitore. Takođe su istaknute i dosadašnje uspješne investicije turskih privrednika u Tuzlanski kanton. Ističući zadovoljstvo dosadašnjom dobrom saradnjom sa Republikom Turskom, na sastanku je izraženo očekivanje da u narednom periodu saradnja bude intenzivnija, konkretnija i u većem obimu. Ujedno, upućen je poziv turskim privrednicima da se, ukoliko se odluče investirati na području Tuzlanskog kantona, za potrebne informacija i neophodnu pomoć obrate u Kantonalnu privrednu komoru Tuzla.

Krajem protekle sedmice otvoren je ekskluzivni „Beko shop“ u Goraždu, ulica Maršala Tita br.1.   Beko shop otvara firma Omega d.o.o., koja je ekskluzivni  zastupnik brendova Beko, Grundig i Blomberg za BiH.

Ovo je prvi  Beko shop u Goraždu, a 25-ti u BiH. Beko shop se prostire na površini od 200 m2 prodajnog prostora. U Beko shopu  se može naći veliki asortiman BEKO samostojeće tehnike – veš mašine, mašine za suđe, sušilice, frižideri, zamrzivači, el.štednjaci, ugradna tehnika, led televizori i elektronika, klima uređaji, mali kućanski aparati i slično. U ponudi ima preko 1000 različitih proizvoda. Pouzdanost, kvalitet u izradi, energetske učinkovitosti i velike vrijednosti, samo su neki od razloga koji su sve više i više presudni kod odabira Beko kućanskih aparata. Beko svake dvije godine na tržište lansira novitete. Ove godine su stigle nove linije Beko mašina za suđe, samostojeće i ugradne, nekoliko modela kombinovanih perilica/sušilica Beko te  pećnice  Beko. Posebna ponuda su Beko mašine za veš sa ProSmart Motorom, i dajemo 10 godina garanciju na motor mašine. Ovaj motor je 3 puta tiši i 50% ušteda energije. Pro Smart Inverter tehnologija pruža povećanu efikasnost i pouzdanost trošeći manje energije uz produženje životnog vijeka uređaja. Unikatna i patentirana kontrola balansa te kombinacija različitih pokreta osigurat će superiorno iskustvo. Jedna od prednosti kod kupovine Beko uređaja jeste jaka servisna mreža, sa preko 50 ovlaštenih  servisa u BiH. Besplatna dostava, unošenje u stan, kupovina sa popustima, beskamatni krediti, kupovina na rate samo su neki od razloga zašto posjetiti Beko shop. Osim Beko proizvoda u Beko shopu se mogu naći i GRUNDIG proizvodi koji su svakako svima već dobro poznati, a polako se ovaj brand ponovo vraća i u našu zemlju sa sve većom ponudom televizora i elektronike. Na dan  svečanog otvaranja Beko shopa Goražde   za prvih 50 kupaca pripremljeni su vrijedni pokloni kao i prvih 10  dana za sve kupce je obezbjeđen popust od 5 % na kompletan asortiman uz dodatni popust od 5% za gotovinsko plaćanje. 

Dobro došli u  novootvoreni Beko shop Goražde!

Sparkasse Bank je u Sarajevu organizovala druženje sa medijima, na kojima je Uprava banke predstavila rezultate poslovanja u 2015. godini, uz osvrt na makroekonomske pokazatelje i ostvarenje bankarskog sektora. Sparkasse Bank u 2015. nastavila kurs uspješnog poslovanja – i dalje jedan od najaktivnijih kreditora na bankarskom tržištu BiH. Prema rijecima direktora Sparkasse Bank, Sanela Kusturice, Sparkasse Bank je u 2015., kao i prethodnim godinama, bila primjer kompanije koja pravi pozitivno okružje, a to je upravo ono što treba bh. ekonomija: kompanije koje poticu bh. privredni rast snažnom tržišnom aktivnošcu i investicijama, te šalju poruku stranim investitorima da u BiH postoji prostor za isplativa ulaganja.

„U 2015. smo nastavili aktivnu politiku kreditiranja, sa stopama rasta koje su i dalje iznad tržišnog prosjeka – u 2015. je plasirano 516 miliona KM kreditnog novca. Kreditni portfolij je rastao za 5,5% na oko 880 miliona KM, dok je tržište kredita raslo za oko 3%. Rezultat je rast aktive od 12,6% na iznos od skoro 1,2 milijardi KM. Ostvarena je dobit od 14,5 miliona KM ili 35% više nego u 2014. godini, te je povrat na kapital povećan sa 9 % na 11%. Mi u BiH zapošljavamo preko 470 graana ove zemlje, i zajedno sa matičnom grupacijom Erste i Sparkasse Austrija smo odlučni u reinvestiranju dobiti u domaću ekonomiju. Kao i prethodnih godina, ostvarenu dobit smo usmjerili u povećanje kapitalne baze - kapital je povećan za 11,2% u odnosu na 2014., dok je kapital bankarskog sektora BiH rastao za 3%“. Bankarski sektor u 2015. pratio pozitivne trendove u bh. ekonomiji jačanjem kreditne aktivnosti, ali je sa 97 miliona KM, dobit sektora niža za 39% nego 2014. Prema Odjelu za istraživanje Erste Group Austrija, oporavak rasta BDP-a od 2,5% y/y je najpovoljnija prognoza u regiji jugoistočne Evrope, što je velikim dijelom potaknuto oporavkom vanjsko-trgovačkih partnera u Evropi. Ostvarenje srednjoročne prognoze rasta bh.ekonomije od 3- 4%, zavisit će od političke stabilnosti i dinamike provođenja reformske agende. Stimulisan pojačanom unutrašnjom potražnjom, kreditni rast na nivou svih bh. banaka je ubrzan sa 1% u 2014. na 3%. Krediti su iznosili oko 16,5 mlrd. KM, a depoziti oko 18 mlrd. KM sa rastom od 7%. Usljed pada referentne kamatne stope u proteklom periodu, zabilježen je trend pada aktivnih kamata na kredite, i posljedicno jači pad kamata na depozite. Pritisak na cijene kredita je doveo do stagnacije prihoda na nivou svih banaka, dok su troškovi rasli za 6%, dominantno zbog udara na troškove rezervisanja za kreditne gubitke na nivou bankarskog sektora Republike Srpske. Ovaj negativan odnos prihoda i rashoda na nivu sektora je doveo do pada profitabilnosti od 39% u odnosu na godnu ranije, te je na nivou sektora ostvarena dobit od 97 miliona KM.

Oko 60 hiljada tona mesa uvozi se u BiH svake godine. Broj je iz godine u godinu sve veći kao i priče da se uvozi zaleđeno meso sumnjivog kvaliteta. Meso koje u zemlju ušlo kao smrznuto, smije samo u preradu, međutim u Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da imaju informacije, da se zaleđeno meso prodaje na tezgama kao domaće. Tržište mesom u BiH, puno je aspurda. Pa tako smrznuto meso uvozimo iz Turske dok Turcima, istovremeno, avionima trasnportujemo svježe domaće meso. U BiH, ove godine uvezeno je meso u vrijednosti 160 miliona maraka. Od toga količina u vrijednosti od 31 milion bila je zamrznuta. S druge strane, izvezeno je uglavnom svježeg mesa, vrijednosti 80 miliona maraka, čiji izvoz, za zemlju koja nema proizvodnje ni za svoje potrebe, nema logike, i što dovodi do pitanja, šta onda jedu njeni građani? Za pojedine vlasnike mesnica, dokaz da se zamrznuto meso podvaljuje kao svježe, jeste cijena koja, kažu, nikakvom matetmatikom i sniženjem ne može da bude postignuta. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kažu da imaju informacije, ali nemaju dokaze. Zatražili su od entitetskih inspekcija da na terenu izvrše provjere. Јoš, kažu, nisu dobili odgovor, Republička inspekcija tokom svojih redovnih provjera, nije utvrdila neprvilnosti. Najčešće se spekuliše o mesu iz Argentine. Međutim, ta priča, barem na papiru, ne stoji. Zamrznuto meso, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, uvozilo se iz Njemačke, Poljske, Belgije, Austrije i Turske. A stručnjaci sumnjaju i u priče o uvozu mesa iz starih robnih rezervi. Zamrzavanje je preskup proces za čuvanje mesa. Da se ne bi moralo vjerovati ovom ili onom trgovcu na riječ, vlasnici koji se ne boje da kažu odakle je njihovo meso, traže da se konačno donese pravilnik o obaveznom deklarisanju i da svi u svoje izloge stave zemlju porijekla i datum klanja živine.