U saradnji sa općinama Tuzlanskog kantona, Centar za ekologiju i energiju (CEE) je prikupio informacije o implementiranim projektima u općinama TK, koji se odnose na energetsku efikasnost  (EE) i korištenje obnovljivih izvora energije (OIE). U 10 općina Tuzlanskog kantona u posljednjih 18 mjeseci je implementirano 26 projekta iz ovih oblasti, a u tri općine Tuzlanskog kantona do sada nije implementirani nijedan projekti iz oblasti EE i OIE. Projektni tim CEE u saradnji sa predstavnicima općina TK, na osnovu prikupljenih informacija, vrste implementiranih aktivnosti, indikatora i postignutih rezultata trenutno vrši odabir projekta koji će biti prezentirani kao najbolji i najefikasniji projekti i predstavljeni kao primjeri dobre prakse. Odabrani projekti će biti objavljeni u Brošuri „Projekti EE I OIE u TK“ sa ciljem da budu kao putokaz i da motivišu druge općine i institucije da naprave slične korake, ali i da kao važan skup informacija i primjera dobre prakse podstaknu Organizacije Civilnog Društva i pojedince da sami implementiraju slične projekte ili da od nadležnih institucija u svojim zajednicama traže implementiraciju sličnih projekta. Brošura će biti promovirana početkom novembra na Završnoj konferenciji projekta. Kao podrška svim projektnih aktivnsoti u toku je implementacije mjedijske kampanje, koja ima za cilj upoznavanje građana u općinama TK sa mogućnostima i prednostima efikasnog korištenja energije i koristenja obnovljivih izvora energije. Projekt „Projektima Energetske efikasnosti i Obnovljivih izvora energije do pozitivnih klimatskih promjena“ Centar za ekologiju i energiju realizira u saradnjii sa Fondacijom Heinrich Böll, Ured za B i H, saopćeno je iz Centra za ekologiju i energiju.

Odbor građevinara Privredne komore Federacije BiH ocjenjuje novi Zakon o radu kao iskorak ka efikasnijem zakonskom definisanju radnih odnosa u Federaciji BiH. Predsjednik Udruženja građevinara FBiH Hamed Ramić i sekretar tog udruženja Dženana Hodžić navode za Fenu da se novim Zakonom o radu u velikoj mjeri domaći propisi u ovoj oblasti harmoniziraju sa zakonodavstvom Evropske unije i evropskim principima i standardima radnog zakonodavstva. - Analizirali smo zajednički Zakon o radu, sagledavajući njegova rješenja sa aspekta radnika i poslodavca. Položaj radnika u građevinarstvu je tretiran u 182 člana, u odnosu na 151 član ranijeg zakona, gdje se nudi više od 30 rješenja za značajno poboljšanje prava zaposlenika - navode iz tog udruženja. Napominju da su neka rješenja prvi put obuhvaćena novim Zakonom o radu. Riječ je o preciznijem definisanju pitanja diskriminacije, zatim nude se rješenja kojima se podstiče širenje biznisa i zapošljavanja, regulišu pitanja odsustva i isplate plata te definišu neopravdani razlozi za otkaz.

Također, prvi put Zakon tretira pitanja kao što su mobing na radnom mjestu i jednakost plaća. - Diskriminacija je tretirana i u ranijem zakonu, međutim, novi Zakon o radu diskriminaciju na radnom mjestu i pri zapošljavanju tretira detaljnije. Diskriminacija se tretira i u članu 76. jednakost plaća, što podrazumjeva jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost, a što do sada nije bilo regulisano niti jednim zakonom u BiH. Nadalje, po novom zakonu, poslodavac je dužan da dokaže da zaposlenika nije izložio diskriminaciji. S obzirom na težnju za poslovnu orijentaciju ka izvozu bh. građevinskih usluga iz naše zemlje, član 25. precizno definiše odnos radnika koji se šalje na rad u inostranstvo, i poslodavca - kažu u Udruženju građevinara. Novim Zakonom je predviđena i definisana saglasnost o uslovima koju potpisuju radnik i poslodavac, a tiče se uslova smještaja, radnog mjesta u inostranstvu, mjesta rada i boravka, te trajanja rada u inostanstvu, precizirana je valuta u kojoj će se isplaćivati plaća i druga primanja u novcu i nature na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u inostanstvu, te uslovi povratka u zemlju. Za radnike u građevinarstvu važan je i član 26., koji naglašava da se ugovor o radu zaključuje samo za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih osoba i ne ugrožavaju radnu okolinu. Član 52. novog Zakona o radu definiše da ukoliko se ne iskoristi godišnji odmor, zaposleniku će broj dana koji nisu korišteni biti isplaćeni, što vrijedi u slučaju raskida ugovora. Naknada za plaćeni godišnji odmor, prema novom Zakonu bit će jednaka naknadi kada je zaposlenik prisutan na radnom mjestu. Radnik koji bude na bolovanju do šest mjeseci ima zagarantovano isto radno mjesto. Ukoliko bolovanje traje duže od šest mjeseci radnik može biti raspoređen na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim kvalifikacijama. - Važno je naglasiti da se po novom Zakonu o radu ugovor na određeno vrijeme ne može prekinuti ukoliko je zaposlenik na liječenju. Po novom Zakonu, plaća se isplaćuje isključivo u novcu, što dosad nije bilo regulisano, čime je bila otvorena mogućnost kompenzacija robom itd. Platna lista se po ovom zakonu smatra izvršnom ispravom, što znači da je poslodavac dužan zaposlenom, svaki mjesec, dati platnu listu, bez obzira da li je isplatio plaću. Sa tim obračunom, uposlenik može direktno na sudu pokrenuti izvršni postupak za naplatu plaće - navode iz Odbora građevinara. Smatraju da je član Zakona koji govori o otkazu, bez poštivanja otkaznog roka, poboljšan u smislu da je u slučaju lakših prijestupa ponovljeni prijestup ograničen u roku od šest mjeseci. Dosadašnje rješenje je bilo takvo da, ukoliko radnik učini lakšu povredu radnih obaveza, poslodavac može dati otkaz u slučaju ako se takav prijestup ponovi. Novim rješenjem je to ograničeno u smislu "ako se takav prijestup ponovi u roku od šest mjeseci". Dakle, opet u korist radnika jer ukoliko ponovi povredu iz radnih obaveza nakon sedam mjeseci, znači da mu se ne može otkazati ugovor o radu. Član 99. Zakona se odnosi na rok za otkaz bez poštivanja otkaznog roka. Rok sa 15 dana je povećan na 60 dana od dana saznanja za činjenicu, odnosno jednu godinu od učinjene povrede. U članu 97. se konkretno navode neopravdani razlozi za otkaz, što dosada nije bio slučaj. - Zakon o radu sveobuhvatno definiše kolektivne ugovore, što se često navodi kao "problem" i podvodi pod nezadovoljstvo radnika. Međutim, objektivno gledajući Odbor građevinara cijeni da je predloženim rješenjima detaljnije regulisan postupak kolektivnog pregovaranja, zaključivanja i otkazivanja kolektivnog ugovora, utvrđene vrste i sadržaj kolektivnih ugovora, određene strane kolektivnog ugovora i utvrđena obaveza pregovaranja u dobroj mjeri. Rok u kojem su strane u kolektivnom pregovaranju dužne da postignu suglasnost je 45 dana, u protivnom moguće je obrazovati arbitražu - navode iz tog odbora. Također, propisana je forma i trajanje kolektivnog ugovora. - Da bi se spriječilo da jedna od ugovornih strana onemogućava zaključivanje novog kolektivnog ugovora ili da neke njegove odredbe zbog određenih okolnosti postanu neprimjenjive, predloženo je ograničeno trajanje kolektivnih ugovora i njihovo zaključivanje na određeno vrijeme od tri godine. Predviđena je mogućnost proširenja primjene kolektivnih ugovora uz obavezu pribavljanja mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora. Zaštitu prava iz kolektivnog ugovora, pored ugovornih strana, prema predloženim rješenjima mogu zahtijevati i radnici koji ostvaruju prava iz kolektivnog ugovora - navode iz Udruženja građevinara FBiH.

13. međunarodni ekološki sajam “EKOBIS 2015” sa temom održivi razvoj u ruralnim područjima. U skladu sa temom sajma planirana je i Međunarodna konferencija na istu temu: „Održivi razvoj u ruralnim područjima“ koja će se održati 10.9.2015. godine. EKOBIS je sajam izložbeno-prodajnog karaktera. Na sajmu su do sada promovirani izlagači iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke, Italije, Francuske, Turske, Finske i IzraelA. Sajam “EKOBIS” je manifestacija ekologije, ekoturizma i ekološke industrije koju organizuje Privredna komora Unsko-sanskog kantona već 12 godina. Sajam EKOBIS pokrenut je 2003. godine, nalazeći uporište u postojećim resursima ovog područja i viziji budućeg razvoja. On predstavlja unikatnu, međunarodnu, poslovnu manifestaciju sajamskog, selektivnog karaktera, vezanu za ekološke tehnologije uopće. Pored klasičnog, sajamskog dijela, koji ima izložbeno – prodajni karakter, u kojem se u proteklih 10 godina predstavilo preko 1500 izlagača iz 15 zemalja, EKOBIS je prepoznatljiv po tome što se uz svaku priredbu organiziraju i bogati edukacijski programi – okrugli stolovi, stručni skupovi, prezentacije i promocije firmi, proizvoda i projekata, poslovni susreti privrednika, ekološke akcije, dječje ekološke radionice, gastro-festival, kulturno-umjetnički i sportsko-rekreacijski sadržaji i dr. Do sada je realizirano preko 260 ovakvih sadržaja, a sajam je posjetilo preko 100 000 posjetioca. Zbog ovakvog načina koncepcije EKOBIS je postao novi poslovni proizvod Unsko-sanskog kantona, moderna poslovna manifestacija za koju iz godine u godinu pokazuju sve veći interes, kako domaći tako i strani izlagači i poslovnih ljudi, a ovo potvrđuje i činjenica da smo za njega dobili priznanje za najbolji regionalni projekt na principima održivog razvoja u jugoistočnoj Evropi. Sajam EKOBIS je mjesto za brojne i sadržajne poslovne kontakte, prilika da se na jednom mjestu upoznaju istomišljenici, izmjene iskustva, razgledaju najnovija dostignuća u proizvodnji i tehnologijama, spoznaju naučni trendovi te da se susretnu proizvođači i prerađivači sa trgovcima i potrošačima. Organizator sajma “EKOBIS” je Privredna komora Unsko-sanskog kantona.

Tuzlanska Fabrika deterdženata Dita i dalje čeka na remont parovoda u dužini od 400 metara, koji spaja Ditu sa Termoelektranom, a koji je jedini preduslov za pokretanje pogona praškastih deterdženata u ovoj fabrici. Cijeli projekt bi trebao koštati oko 35 hiljada KM, a, kako nam kažu u Diti, projekt remonta parovoda je na sebe preuzela Elektroprivreda BiH. Dita samo treba još prikupiti potrebnu građevinsku dozvolu, a urbanističku su već izvarJili. Praškasti deterdženti Arix i Ida su najtraže-niji proizvodi tuzlanske Dite i osnovni su preduslov koji su pred rukovodstvo Dite postavili svi koji žele ostvariti saradnju sa njima. "Nedavno smo imali poslovnu posjetu jednog privrednika iz Srbije, koji je zaista zainteresovan za saradnju. Dobro je upoznat sa našim proizvodima i spreman ih je plasirati i u Srbiju, ali kao osnovni preduslov za početak saradnje on je naveo Arix i Idu, koje želi na tim paletama koje ćemo mu dostaviti. 3DE i ostali proizvodi, bez obzira na to što su vrhunskog kvaliteta, svima su u drugom planu. Svi žele samo praškaste", kazao nam je Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata radnika Dite. Borba sa parovodom traje otkako je krenula proizvodnja kroz stečajni postupaku Diti. U sanaciju parovoda uključila se i Gradska uprava Tuzla, koja je uz pomoć Javnog preduzeća Centralno grijanje obećala bez naknade odraditi stručni i fizički dio posla. "Blizu smo rješenja. Sad se i Elektroprivreda uključila, jer mi nismo mogli od naših prihoda sve ovo finansirati. Dobili smo urbanističku dozvolu, sad još čekamo građevinsku i sanacioni radovi će krenuti", kazao je Mehmedović. Dok se čeka na pokretanje remonta parovoda, koji bi fabriku trebao vratiti na tržište, radnici i rukovodstvo Dite ne miruju. Tako su jučer počeli sa proizvo-dnjom nekoliko novih proizvoda, odnosno verzija već postojećih sredstava za čišćenje Blic i Alls Deo. S ovim se nadaju da će povećati učešće na tržištu, koje lagano postaje prezasićeno. "Normalno je da se tržište polako zasićuje. Nas na tržištu nije bilo godinama i onaj prvi val je bio očekivan, kao što je očekivano i ovo blago zasićenje, koje nije strašno", dodao je Mehmedović. Proizvodnja u Diti teče nesmetano i trenutno je dovoljna da pokrije obaveze koje na naplatu dolaze iz mjeseca u mjesec. Radnici su početkom prošlog mjeseca dobili i prve plate nakon gotovo četiri godine. Uskoro će biti podijeljena i druga plata. "Proizvodnja se odvija normalno i služi nam da pokrijemo račune za struju i ostale režije, a uskoro ćemo isplatiti i drugu platu radnicima. Kad će tačno biti plata, ne mogu tvrditi, ali će sigurno biti do desetog u mjesecu", kazao nam je stečajni upravnik Dite Hajrudin Kunalić.