logo tekst 6     

unistok
Tvornica otkivaka i odbojno-vlačnih naprava Unis-Tok čiji su proizvodi otkivci za autoindustriju i proizvodi za šinska vozila je uspješan primjer bh. privatizacije. Osnovana je 1984. godine, u okviru sistema UNIS Sarajevo i već u prvim godinama rada afirmisala se kao vodeći proizvođač odbojno-vlačnih naprava na području jugoistočne Evrope. Unis-Tok zapošljava 220 radnika i proizvodi iz Kalesije se izvoz u Austriju, Njemačku, Srbiju, Crnu Goru, Francusku, Mađarsku, Italiju, Hrvatsku i Tursku. U razgovoru sa poslovni portal Akta.ba direktor Unis-Tok-a Mensur Hukić kaže kako u narednom periodu planiraju proširenje svog proizvodnog asortimana. "Riječ je o izradi pločastog namještaja, a novi proizvodni pogon koji se sastoji od dvije hale je u fazi rada i biće završen do kraja godine", kaže Hukić. Kako tržište za njihovim proizvodima ne može čekati privremenu su u pogonu za proizvodnju unutrašnje i vanjske stolarije odvojili dio za pločasti namještaj, ubacili mašine i počeli sa radom. Pločasti namještaj planiran je za izvozno tržište. Prve serije već su krenule, a do kraja godine kada se sve stvari polože po planiranom očekuju značajnije kapacitete. Otvaranjem novog pogona stvorena je i mogućnost za nova zapošljavanja, te u Unis-Tok -u kaže Hukić rade na prikupljanju kadrova. "U novom pogonu pločastog namještaja će raditi 30 ljudi, dok u cijeloj tvornici ove i naredne godine planiramo povećanje broja zaposlenih na 80", ističe Hukić. Osim proizvodnje pločastog namještaja, radit će i na proizvodnji briketa i povećanju mašinskih kapaciteta za 20 posto u postojećoj proizvodnji metaloprerade. Ono što je jako bitno naglasiti za ovu kompaniju jeste da prema svim kupcima osiguravaju maksimalan nivo pouzdanosti, posebno u odnosu na kvalitet proizvoda i rokove isporuke. Također, posljednjih godina Unis-Tok se profilira i kao proizvođač, čija su specijalnost srednjevolumenski prstenovi, koji se ugrađuju u ležajeve za najveća vozila marki Mercedes, Volvo, Dajmler-Krajsler, Daf, Man... Tvornica posjeduje kovačke kapacitete projektovane za oko tri miliona otkivaka godišnje ili 7.600 tona godišnje prerade čelika, sa trendom stalnih ulaganja i povećanja kapaciteta. Svi proizvodni procesi strogo se kontrolišu po posebnim procedurama, usklađenim sa zahtjevima kupaca, kojima se pružaju maksimalne garancije kvaliteta proizvoda i kompletan logistički servis, uključujući i isporuku na željenu adresu. Sistem kvaliteta ove kompanije uspostavljen je po standardu ISO 9001:2000, a izvršena je i verifikacija po standardu VDA 6.1., s obzirom da se najveći dio proizvodnje realizuje za kupce iz koncerna SCHAEFFLER - FAG-LUK-INA, kod čije je članice FAG Austrija Unis-Tok i zvanično u statusu "A" dobavljač. Najznačajniji kupci: Schaeffler Berndorf (Austrija), FKL Temerin,  Autometal (Višegrad), Željeznice Bosna i Hercegovina, Željeznice Srbija..

akta.ba

trgovina2
Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH u posljednja tri mjeseca su u laganom porastu, a i trgovci su počeli da prave manja pakiranja određenih namirnica, po istoj cijeni, kako bi, na neki način, prikrili tiho poskupljenje. Tvrde ovo iz udruženja potrošača i iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, alarmirajući da će na jesen situacija biti još teža, jer će, vjerovatno, doći do dodatnih poskupljenja. Ove podatke o rastu cijena potvrđuje i tabela Ministarstva trgovine FBiH, u kojoj su prikazane cijene osnovnih namirnica, pšenice i naftnih derivata u BiH, posebno u FBiH, posebno u RS. Iz ove tabele se vidi da je zabilježen lagani rast cijena u protekla tri mjeseca. Prema tim cijenama, primjera radi, brašno, hljeb, ulje i puter skuplji su u BiH nego u susjednoj Srbiji. Tako je prosječna cijena kilograma hljeba u FBiH 2,40 KM, u RS dvije, u Srbiji 1,80, a u Hrvatskoj 3,20 KM. Prosječna cijena brašna po kilogramu tipa 500 u FBiH košta 0,90 KM, u RS jednu KM, Srbiji 0,90 KM, a u Hrvatskoj 1,5 KM. Mlijeko je najjeftinije u Srbiji s prosječnom cijenom 1,30 KM, dok je u FBiH i Hrvatskoj 1,5 KM, a u RS 1,40 KM. Iz udruženja potrošača podsjećaju da prosječna plata u FBiH od 826 KM može pokriti samo 45 posto vrijednosti potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Ovi podaci, kako ističu iz Ureda ombudsmana, uopšte nisu tihi, oni su alarmantni. "Manja gramaža, a ista cijena - znači da je proizvod poskupio. Riječ je o postupnom, skrivenom poskupljenju. Obično se tome pristupa ako se cijena nekim proizvodima ne može službeno povećati", kažu iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona i predstavnica potrošača FBiH, ističe da su posljednjih dana dobili mnogo pritužbi građana o rastu cijena namirnica u trgovačkim centrima, ali i o veoma visokim cijenama na zelenim pijacama u FBiH. Ističe da posljednjih godina cijene osnovnih namirnica godišnje rastu za 3,4 posto, što je zabrinjavajuće. "Veliki broj proizvoda u BiH je skuplji nego u zemljama okruženja koje nisu u EU, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, a cijene pojedinih namirnica polako se približavaju cijenama zemalja u EU", kazala je Bulićeva. Igor Gavran, ekonomski analitičar, govori da je evidentan rast cijena, te da najviše zabrinjava najavljeno poskupljenje komunalnih usluga u Sarajevu, što će, kako smatra, dodatno uticati na kupovnu moć građana, ali i na rad malih preduzeća koja su orijentisana samo na BiH. Dodaje da će najveću štetu pretpjeti poljoprivrednici zbog suše, te očekuje da će cijene ovih proizvoda biti visoke zbog toga što će uvoznici biti u prilici da koriste ovu tešku situaciju izazvanu vremenskim neprilikama. Prodavci na pijacama u Sarajevo i Banjaluci takođe su nezadovoljni jer su pazari sve tanji. Kažu, kupovna moć građana je slaba, često se ne kupuje na kilogram, već na komad. Safet Dedić, penzioner iz Sarajeva, kaže da je sve skupo. "Paprike, koje volim, nisam kupio cijelo ljeto, jer su skupe, koštaju između 2,5 i tri KM za kilogram. Kupim voćku ili povrće na komad i tako preživljavam", kaže ovaj penzioner.
Prosječna cijena kg hljeba (u KM)
3,20 u Hrvatskoj
2,40 u Federaciji BiH
2 u Republici Srpskoj
1,80 u Srbiji
Prosječna cijena litre mlijeka
1,50 u Federaciji BiH
1,50 u Hrvatskoj
1,40 u Republici Srpskoj
1,30 u Srbiji

Nezavisne

zakonoradu
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara je izrazio zadovoljstvo što je potpisao ukaz o proglašenju Zakon o radu, koji je usvojen u oba doma Parlamenta FBiH. - Od sekretarke Vlade FBiH dobio sam informaciju da će Zakon u Službenim novinama FBiH biti objavljen 12. augusta te bi trebao stupiti na snagu 20. augusta, osam dana nakon objave - kazao je Čavara za Fenu. Nada se da će tim zakonom tržište rada oživjeti i omogućiti novo zapošljavanje radnika i slobodu u privatnim preduzećima. - S druge strane, stvorile su se tenzije o kolektivnom ugovoru o radu, a to je da u roku od 90 dana, ukoliko se ne postigne sporazum, prestaje da važi. Možda javnost ne zna da je kolektivni ugovor stvorio mogućnost da državni i administrativni djelatnici prvenstveno tuže institucije u kojima rade - da se takav način već milijardu KM po presudama čeka na naplatu na svim razinama u FBiH. To je zabrinjavajuće i taj trend se morao zaustaviti, što će na neki način taj zakon riješiti - istakao je Čavara. Dodao je da će Zakon o radu omogućiti više prava radnicima koja do sada nisu imali. Predsjednik Federacije BiH smatra da treba razgovarati i pregovarati o poboljšanjima Zakona o radu te o donošenju i drugih neophodnih zakona da bi bila definirana i druga područja. - Mislim da na takav način možemo stvoriti jedan sustav koji bi stvorio pozitivan ambijent za rast, gospodarstvo i nova zapošljavanja - istakao je Čavara. Podsjetio je da mnogi radnici u privatnim preduzećima nemaju pravo na godišnji odmor, na 40-satni radni tjedan, kao ni pravo na tjedni ni dnevni odmor, navodeći da su u 72 točke Zakona o radu pobrojani svi prekršaji koji se mogu kazniti od pet do 10 tisuća KM. - To otvara prostore, kroz dosljednju primjenu zakona da svi oni koji rade, pa čak nekad i u javnom sektoru, nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava da imaju plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Znamo niz preduzeća čiji su radnici morali svoja prava tražiti na ulici, a da država nije ranije reagirala da se po godinu dana ne isplaćuju ni plaće, ni mirovinsko-invalidski doprinosi itd., a ovaj zakon rješava da se u roku od 30 dana mora isplatiti plaća u novcu - zaključio je u izjavi za Fenu predsjednik FBiH Marinko Čavara.

TTuTE
Radnici Tvornice transportnih uređaja Tuzla, održali su zbor u krugu tvornice. Odbili su prihvatiti posao koji nudi Termoelektrana Tuzla, u kojem bi bilo angažovano oko 50 radnika, a ostali bi bili na čekanju, te nema garancije da bi posao bio naplaćen, istakao je Mehmed Terzić, predsjednik Sindikata radnika TTU-a. Odlučili su proteste ponovo održati pred zgradom Kantonalne vlade u četvrtak, te ostati preko noći ispred te institucije dok se njihovi zahtjevi o materijalnom zbrinjavanju, otvaranju novog žiro računa i imenovanju direktora ne ispune.

federalna.ba

ditanova
Radnici Fabrike deterdženata Dita su nakon dužeg vremena dobili plaću. Zadovoljstvo među radnicima je očito, posebno i zbog činjenice da proizvodnja trenutno raste, a samim tim i prihodi ostvareni prodajom proizvoda za kojima je potražnja sve veća. Otkako je Dita u stečaju, iz ove tuzlanske fabrike deterdženata svakodnevno stižu pozitivne vijesti. Najbolja je vezana za radnike, a to je da su nakon dužeg vremena uplaćene plaće na njihove žiro-račune. Radnici ne kriju zadovoljstvo. "Plaću nismo dobili dvije i po godine, sad mi je kao da prvi put u životu radim i prvi put dobijam plaću", kaže radnica Ajša Oštraković. Ova grupa tuzlanske radničke klase nastavlja dalje u svojoj borbi očuvanja Dite i radnih mjesta. Oko 70 radnika donijelo je odluku o usmjeravanju sredstava namjenjenih za topli obrok u izgradnju novog parovoda, neophodnog za praškasti pogon. "Nećemo ići s isplatom toplog obroka već ćemo kupiti cijevi koje koštaju 25.000 maraka i općina je jučer dogovorila da će pomoći sa svojim komunalnim preduzećima da saniramo parovod", pojašnjava Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata radnika Dite. Trenutno se završava tehnička dokumentacija, te će se u narednih 20-ak dana raditi na izgradnji parovoda, kako bi se što ranije startalo s početkom proizvodnje praškastog deterdženta Ida i Tenzo, za koji je iskazan veliki interes od strane kupaca.

federalna.ba