logo tekst 6     


ditanova
Ako je suditi prema mišljenju pojedinih eksperata, akcija masovne kupovine proizvoda Dite kroz kampanju putem društvenih mreža može se kopirati na druge firme, ali s druge strane sam model buđenja firme nije snažan kao što se čini. Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Muris Čičić smatra kako su puno bitnije stvari previđene te da se trenutno dešava jedna "bajkovita priča" koja zapravo nema smisla. "To što se radi je dokaz koliko se javnost slabo informiše. Društvene mreže su i podrška, ali i problem, jer se tu može javiti ko hoće i o ekonomiji može pričati i ko ima i ko nema veze s njom. Dita je žalostan slučaj koji traje dugi niz godina i ja se pitam što se ovo nije uradilo ranije? Ali ni ovo nije nikakav model. Stečajni upravnik je našao neke sirovine, podržale ga neke distributivne kuće i sad sve izgleda kao bajka. Meni je žao jer se stvara slika da je moguće ovim rješenjima pokrenuti proizvodnju", rekao je Čičić za Klix.ba dodavši da trenutni zamah kupovine ne može trajati vječno. "Šta nakon kupovine 2-3 deterdženta? Šta ako ne valja i ako je konkurencija bolja? Ja ću prvi kupiti njihove proizvode iz patriotskih razloga, ali ova priča je šuplja ko švicarski sir!", rekao je Čičić. On je naglasio i problematiku same prirode trenutnog pokretanja proizvodnje koja je za Čičića izuzetno sumnjiva. "Ko je pokrenuo proizvodnju i sa kojim novcem? Ko je platio sirovinu, ko je platio struju, ko je platio vodu i ko će platiti radnike? Da bi se nešto pokrenulo morate imati impute, morate imati kapital. Mašine ako su stajale 7-8 godina morate ih popraviti, a ko ih je popravio? Stečajni upravnik je pokrenuo tu proizvodnju, radnici nisu jer bi oni to uradili davno da su mogli. Ovaj slučaj zaslužuje ozbiljniju analizu i neko mora otići tamo i ispitati ko je zapravo sve pokrenuo", rekao je Čičić objasnivši da je medijska slika akcije potpuno pogrešna. "Ja ovo ne bih rekao da ovo ne stvara presedan i uvjerenje da se radi o tome kako je zločesta vještica uzrokovala gašenje tvornica. To ne ide tako i ovakav model Dite ne postoji i nije moguć. Romantična priča koja nas sve dira emotivno je nemoguća na način kako se prezentuje javnosti", zaključio je Čičić.

  • Akcija na Facebooku

Predsjednica Samostalnog sindikata hemije i nemetala BiH Kata Iveljić ima blaži pogled na stvari i ona smatra kako Ditin model pokretanja proizvodnje može biti kopiran na druge posrnule firme, ali uz određene uslove. "Dita je u problemu i svi smo se fokusirali na nju. Ona nikada nije trebala doći u ovu situaciju. Da je bilo dobro volje vlasti ona nikada ne bi došla u ovakvo stanje. S obzirom na to kakav je bio odnos države u posljednjih 15 godina, i da se uvozio deterdžent koji prevazilazi potrebe građana BiH, kako je onda jedna takva kompanija mogla opstati?", pita se Iveljić koja pozitivno gleda na kampanju na krilima medija i društvenih mreža. "Ono što je pozitivno i zbog čega kažemo da će Dita opstati jeste probuđena svijest građana i politike da zaštiti domaću proizvodnju i radna mjesta. To nas je ohrabrilo, a pogotovo potražnja Ditinih proizvoda. Primjena recepta Dite na neka druga preduzeća zavisi od toga imaju li tržište, jer nema firme koja će pasti ako ima tržište. Zavisi i od toga kojom se proizvodnjom bavi i koliko je za nju zainteresovana šira zajednica", zaključila je Iveljić.

termoelektranakakanj1
U posljednje vrijeme u Evropi se sve češće može čuti kako termoelektrane zagađuju okolinu, nisu okolinski prihvatljive, te kako su jedni od najvećih generatora emisije stakleničkih plinova i stoga je ih je potrebno zatvoriti. Bosna i Hercegovina, koja je na putu euroatlantskih integracija, ima četiri termoelektrane u Kaknju, Tuzli, Ugljeviku i Gackom, koje proizvode značajnu količinu električne energije. Sudeći prema direktivama Evropske unije, naša zemlja mogla bi biti suočena sa pritiskom iz Brisela da u dogledno vrijeme zatvori ove termoelektrane, jer su "potencijalni zagađivači okoline". Tim povodom Poslovni portal Akta.ba razgovarao je sa predsjednikom Naučno-stručnog odbora Regionalnog centra za edukaciju i informacije iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu iz Sarajeva (REIC) Aleksandrom Kneževićem, koji je pojasnio da Evropska unija nije se odlučila gasiti proizvodnju električne energije iz termoelektrana, nego pod plaštom politike suzbijanja klimatskih promjena želi otežati Kinezima da plasiraju svoju opremu za termoelektrane u Evropu. Kako je Knežević precizirao, Kina svake nedjelje otvori dvije, tri nove termoelektrane, te je razvila proizvodnju opreme koja je kvalitetna, a znatno jeftinija od evropske, dok s druge strane Evropa želi plasirati svoje vjetro i sunčeve elektrane. "Kako bi promjenila odnose na tržištu energijske opreme Evropska unija uvela je plaćanje naknade za emisije ugljendioksida. Zahvaljujući tome, samo prošle godine u EU je isključeno 15 termoelektrana", objasnio je Knežević. Dodao je da, kako se BiH približava EU, će i naše termoelektrane plaćati višu cijenu naknade za korištenje uglja. "Naknada trenutno iznosi 20 KM po toni uglja, sa perspektivom da bude viša od 50 KM. To neće isključiti gradnju novih termoelektrana u BiH, ali će biti smanjena njihova ekonomičnost, odnosno biće povećan rizik gradnje novih termoelektrana", kazao je Knežević. Rekao je da novac koji se dobija od naknada, domaće elektroprivrede bi mogle investirati u proizvodnju nekarbonske električne energije, te bi na taj način "izbubljeno mogu povratiti".

  • Zastarjele domaće termoelektrane

Govoreći o zastarjelosti naših termoelektrana, Knežević je izjavio da su one odradile više nego svoj dvostruki radni vijek, kroz obavljene poslove revitalizacije. "One mogu raditi još 10 do 15 godina. Međutim, tu imamo novu prijetnju. Evropa želi izvoziti svoju opremu za odsumporavanje dimnih gasova i u toku su pregovori oko preuzimanja obaveza da se ograniči emisija sumpordoksida iz postojećih termoelektrana na nivou koji odgovara novim elektranama u Evropi", rekao je Knežević. Prema njegovim riječima, to je neopravdan zahtjev, jer je "neekoonmično stavljanje nove zakrpe na staru vreću". "Po prijedlogu EU termoelektrane koje ne ograniče svoju emisiju zagađujućih materija prema direktivama EU, moći će nakon 2018. godine raditi još samo 20.000 sati (npr. pet godina po 4.000 sati.)", pojasnio je Knežević. Naveo je da postoji mišljenje, izneseno u jednoj nedavno odbranjenoj doktorskoj disertaciji, da je ekonomično jedino odsumporavanje dimnih gasova u TE Ugljevik, naravno o trošku obje elektroprivrede, jer se time smanjuje emisija države. "To bi bio maksimum naših mogućnosti da udovoljimo zahtjevu Evropske unije", zaključio je Knežević.  Spomenuo je da će, prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, proizvodnja uglja rasti u svijetu sve do 2040. godine, ali da će zahvaljujući politici EU proizvodnja uglja u Evropi opadati. "Kao što sam rekao to povećava rizik gradnje novih termoelektrana u BiH. Međutim, termoelektrane na ugalj na liniji su održivog razvoja BiH i tu imamo dva suprotstavljena zahtjeva – eksploatisati ugalj kao element razvoja u BiH ili slijediti politiku EU koja utiče na smanjenje potrošnje uglja. Država i entiteske vlade treba da su svjesne tog rizika i da upravljaju tim rizikom (kroz pregovore sa Evropskom komisijom i kroz kreiranje domaćih planova razvoja)", dodao je Knežević.

  • Upravljanje rizikom zadatak je vlasti

Rekao je da naši investitori znaju projektovati i graditi termoelektarne, ali da ne mogu upravljati rizikom, jer je to zadatak vlasti.  Prema njegovim riječima, u svijetu, posebno u Evropi, snažan je proces zamjene karbonske energije nekarbnoskom. "Nekarbonski izvor najprije može nadomjestiti nedostatak električne energije. Naša privreda i domaćinstva rasipnici su energije i tu je zadatak države da uspostavi sistem povećanja energijske efikasnosti kod potrošača. Odgovarajući zakoni usvojeni su u RS, ali se ne primjenjuju, dok taj zakon u Federaciji BiH nakon pet godina čekanja još nije usvojen", objasnio je Knežević.  Dodao je da u BiH imamo značajan potecijal za nove hidroelektrane, ali ih teško možemo sami graditi zbog visokih investicionih troškova. Kazao da nastajnu brojne barijere – od otpora građana zbog neodgovarajućeg pristupa projektu potencijalnih investitora, nesposobnosti pregovaranja sa stranim investitorima i sl. Knežević je ocijenio da hidroelektrane trebaju postati osnovni isporučioci električne energije u BiH. "Termoelektrane bi se trebale uključivati kada je visoka potrošnja električne energije, i kada je najviša cijena električne energije na otvorenom tržištu", zaključio je.  Potrebna aktuelna energijska politika u BiH
Na pitanje da li je za BiH skupa proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, Knežević je odgovorio da razvojem tehnologije i gradnjom postrojenja sa sve većom snagom, opadaju troškovi gradnje elektranana koje bi koristile obnovljive izvore energije. Naveo je da podsticaji koji se dobijaju za obnovljivu energiju, te plaćanje naknada za emisije ugljendioksida čine električnu energiju jeftinijom od one iz termoelektrana. "Moramo imati aktuelnu energijsku politiku u BiH. Stvari se brzo mijenjaju, moramo se tome prilagođavati. Posebno je važno da rudnici uglja budu spremni da, u slučaju pada potražnje uglja, pređu na alternativnu proizvodnju (druge mineralne sirovine, bio masa, poljoprivreda i stočarstvo – čak i prerađivačka industrija). Ne treba čekati zadnji dan, pa onda otpuštati rudare. Več danas rudnici treba da rade na back-stop (zamjenskim) tehnologijama", poručio je Knežević.
akta.ba

FadilNovalicAljazeerasshot
BOSNI i Hercegovini prijeti ekononomska katastrofa koja bi se mogla dogoditi već tijekom jeseni ukoliko se hitno ne počnu provoditi reforme na kojima inzistira Europska unija, upozorio je u četvrtak austrijski veleposlanik u BiH Martin Pammer u intervjuu koji je objavio sarajevski "Dnevni avaz". Pammer je potpuno otvoreno kazao kako sadašnje ponašanje bosanskohercegovačkih političara, koji unatoč novom pristupu EU-a - čiji je cilj pomoći stabiliziranju stanja u njihovoj zemlji - nastavljaju stare igre i različitim blokadama zapravo vode zemlju u konačnu propast. Austrijski veleposlanik koji dobro poznaje stanje u BiH nije napravio izravnu usporedbu s Grčkom no stanje kakvim ga je opisao jasno podsjeća na krizu u koju je dospjela ta zemlja. "Ekonomske reforme su najhitnije jer je socijalni položaj vrlo loš i zemlja bez njih kao i bez međunarodne pomoći, bez kredita, poklona i pomoći dijaspore ne može stvarno preživjeti", kazao je Pammer.

  • Istekao stand-by aranžman s MMF-om

Njegovo upozorenje uslijedilo je samo dan nakon što je i službeno istekao rok važenja stand-by aranžmana između BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pri čemu je MMF odlučio da neće isplatiti ostatak kredita jer u zemlji nisu provedene očekivane reforme. Na temelju aranžana zaljučenog 2012. godine BiH je trebala dobiti 669 milijuna eura kredita a isplaćeno joj je tek 506 milijuna eura. Korisnici kredita su entiteti koji tim sredstvima "krpaju" proračunske rupe jer nisu u stanju osigurati druge izvore prihoda. Predsjednik vlade Federacije BiH Fadil Novalić je već u srijedu najavio kako će njegova vlada sada izdati nove kratkoročne trezorske zapise i pokušati ih prodati te time pokriti manjak proračunskog novca no komercijalne banke koje otkupljuju takve vrijednosne papire već su pokazale suzdržanost i manje zanimanje od očekivanog za takve transakcije. Tako je, primjerice, u aukciji trezorskih zapisa provedenoj u travnju vlada FBiH uspjela prodati tih vrijednosnica tek za 20 milijuna konvertibilnih maraka (10 milijuna eura) a planirala je da to bude iznos od 40 milijuna KM (20 milijuna eura).

  • I RS u problemima

Slično je stanje i u Republici Srpskoj čija se vlada, kako bi nadomjestila manjak, pokušala "domoći" kredita Svjetske banke (WB) vrijednog 35 milijuna KM (17,9 milijuna eura) no to su spriječile stranke-protivnici Milorada Dodika uz ocjenu kako se time entitet sve više zadužuje da bi servisirao rastrošnu vlast. Zbog činjenice da joj u državnom parlamentu nije data suglasnost za taj kredit vlada RS odlučila je blokirati usvajanje plana provedbe reformi na državnoj i entitetskim razinama. Taj plan traži Bruxelles i o njegovu usvajanju ovisi svaka dalja financijska potpora Europske unije BiH na što je ponovo upozorio i veleposlanik Pammer. "Predstavnici jednog dijela zemlje, jedne od dvije kvaziprovincije, odlučili su to ne potpisati zbog nekog nerealiziranog kredita. Povezali su dvije stvari koje jedna s drugom nemaju veze", konstatirao je Pammer.

  • Prvo reforme, onda novac

Podsjetio je kako EU u odnosu prema BiH ima sasvim jasno definiran pristup usvojen nakon socijalnih nemira koji su potresli BiH u veljači 2014. godine. "To je učinak za protuučinak što znači najprije reforme a onda novac. Stoga su ekonomske reforme važne i neizbježne jer ako se to ne desi i ako EU i financijske institucije stanu na svom stajalištu, na jesen bi zemlja mogla skliznuti u katastrofalnu ekonomsku krizu", kazao je austrijski veleposlanik. Konstatirao je kako po takvom scenariju od jeseni BiH odnosno njeni entiteti jednostavno više neće imati novaca za mirovine i plaće zaposlenih u državnim i javnim službama.


Savez sindikata radnika rudnika FBiH za 27. jul ove godine najavljuje moguće masovne proteste zbog alarmantnog stanja u kojem se nalaze rudnici u ovom dijelu BiH. Svoje nezadovoljstvo posljednjih dana, kroz ostanke u jamama, manifestovali su komorati rudnika u Mramoru i Biloj, a standard rudara i sigurnost na radu u mnogim drugim jamama su na izuzetno niskom nivou. Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika (SSRR) FBiH, kaže kako je ključni zahtjev u pregovorima s Vladom FBiH usmjeravanje 1,5 feninga od proizvedenog kilovat-časa električne energije za ulaganje u modernizaciju rudnika. "Mi smo Vladi FBiH dostavili sporazum koji sadržava osam tačaka. Oko sedam smo se složili, dok oko osme tačke još nema dogovora. Rudari su do danas sami nosili teret socijalne cijene električne energije, a Vlada FBiH je na taj način kupovala socijalni mir. Mi više ne možemo sami nositi taj teret", kaže Husić. Sakib Slijepčević, pomoćnik ministra u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, ističe kako je resorno ministarstvo poslalo pozitivne odgovore po svim tačkama sporazuma koji je predložio Savez sindikata radnika rudnika FBiH, te da se pokušava doći do zakonskog modaliteta kako bi se dogovor i realizovao. Međutim, Husić kaže kako resorno ministarstvo deklarativno podržava zahtjeve SSRR i da se konačan dogovor ne nazire. "Naš zahtjev o izdvajanju 1,5 feninga za rudnike po proizvedenom kilovat-času električne energije na godišnjem nivou bi rudnicima donosio oko 105 miliona KM. Ne kažemo da izdvajanje mora biti 1,5 feninga, odnosno spremni smo s Vladom FBiH sjesti za pregovarački stol i dogovoriti taj iznos", navodi Husić. Rudnici u FBiH, kako kaže Husić, trenutno nemaju nikakvih primitaka po osnovu proizvodnje električne energije, a ističe kako je Vlada FBiH uredbom o administrativnoj cijeni uglja u praksi obezbijedila socijalnu cijenu električne energije za potrošače.

rudari

"U preostalih sedam tačaka predloženog sporazuma mi se u četiri tačke obavezujemo da ćemo sprovesti određene mjere i otkloniti uočene slabosti u sopstvenim redovima. Također, tražimo od izvršne vlasti u FBiH da podrži gradnju novih termoenergetskih objekata u FBiH", zaključuje Husić. Ukoliko Vlada FBiH prihvati svih osam tačaka predloženog sporazuma, Husić ne želi prejudicirati da li će takva odluka po automatizmu povećati cijenu električne energije domaćinstvima i privrednim subjektima. Međutim, ukoliko Vlada FBiH ne postigne kompromisno rješenje s predstavnicima rudara iz rudnika u FBiH, prvi put nakon 1990. godine na protestima ispred sjedišta izvršne vlasti imat će i rudare. Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, navodi da svako povećanje cijena električne energije ima efekat na rast cijena robe u širokoj potrošnji. "To je takozvano zidanje cijena na principu uvođenja dažbina ili parafiskaliteta koji se različito nazivaju, počev od povećanih stopa do apsolutnih naknada. U pravilu se radi o novom poreskom teretu sa tzv. alokacijom na mjestu potrošnje", rekao je Kešetović i doda da je objašnjenje o ulaganju u rudnike čista prevara građana. Kako je naveo, Vlada ima mogućnosti uvođenja mjera kojima bi se učinio efikasniji sistem poslovanja energetskog sektora, što podrazumijeva i sektor proizvodnje uglja. "Finansijske dubioze rudnika kao zavisnih društava prevazilaze obim nekoliko stotina miliona KM ili razinu cijelog budžeta FBiH. U osnovi se radi o raspodjeli dohotka u plate, koje su u energetskom sektoru zaštićene kolektivnim ugovorima i nisu u korelaciji s tržištem radne snage niti s rezultatima poslovanja", navodi Kešetović.

BegoIntralBHAida
Nastavak saradnje fabrike obuće Aida i preduzeća Intral BH iz Lukavca bio je tema sastanka premijera Tuzlanskog kantona Bege Gutića, ministra industrije energetike i rudarstva TK Srđana Mićanovića i direktora Aide Bahrudina Bašića sa vlasnikom Intrala BH Borutom Lukežom i generalnim direktorom Kompanije Alijom Šehovićem. Govoreći o trenutnim aktivnostima Vlade Tuzlanskog kantona u pogledu rješavanja situacije u Aidi, rečeno je da je potpisivanje sporazuma sa radnicima u završnoj fazi, te da će odmah po okončanju tog postupka i verifikacije od strane Skupštine Tuzlanskog kantona, direktor Bašić nadležnom sudu podnijeti zahtjev za pokretanje stečaja u tuzlanskoj fabrici obuće. "Zbog obaveza i dugovanja koja se gomilaju svakim danom rada Aide u ovakvom statusu, nama je u cilju da se stečaj otvori što prije. Ipak očekujemo da će se zbog procedura i zakonski predviđenih rokova stečaj proglasiti za oko mjesec dana", istakao je premijer Gutić. Kada su u pitanju započete aktivnosti, saradnja i budući odnos Aide i Intrala BH, istaknuto je da bi u Aidi bilo uputno voditi programirani stečaj kroz koji će se Aida nastaviti voditi u interesu povjerenika, ali i radnika kojih bi dio tokom provođenja stečajnog postupka mogli nastaviti raditi u Aidi. Direktor i vlasnik kompanije Intral BH su istakli da im je, na osnovu upita njihovih klijenata, želja i htjenje da u perspektivi ova saradnja dvije fabrike iznjedre rast proizvodnje i nova zapošljavanja.