logo tekst 6     

blokTE
Narodna Republika Kina uporno pokušava ekonomske odnose sa zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) podići na viši nivo, s tim u vezi istaknut je veliki interes Kine za ulaganje u region, a neki projekti su već i realizovani ili su u toku. Proteklih dana u Kini je održan Sajam za investiranje i trgovinu Kine i 16 zemalja CIE, na kojem učestvuju dvije bh. kompanije te delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predvođena ministrom Mirkom Šarovićem. Saradnja u obostranom interesu svakako je važna za BiH, ali i za Kinu. Sasvim je jasno da je BiH prilično malo tržište za Kinu, s tim da ipak ima interesa za investiranje. S druge strane, Kina je ogromno tržište i zasigurno može prihvatiti ogromne količine proizvoda, ali je pitanje mogu li bh. kompanije zadovoljiti potrebe tržište u smislu količine proizvoda. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, dosadašnja trgovina između BiH i Kine ne ide nam naruku. Naime, u prošloj godini u Kinu smo izvezli proizvode vrijedne 13,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza bila 664,3 miliona KM, što će reći da je uvoz iz Kine 50 puta veći od izvoza u ovu zemlju.

Trgovina i drvni sektor


Istovremeno, zvanični podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju da ulaganja NR Kine u BiH iznose oko tri miliona KM, a ono u šta su do sada najviše ulagali su trgovina i drvni sektor. Kada je riječ o investicijama najavljenim za naredni period, Kinezi su zainteresovani da ulažu u infrastrukturne projekte, poput koridora 5c, dionice autoputa Glamočani - Mliništa u RS-u, energetske projekte poput izgradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, hidroelektrane na Drini, hidroelektrane Ulog na Neretvi, hidroelektrane Vranduk, termoelektrane Banovići, te za oblasti informacionih tehnologija, poljoprivrede i turizma. Ministar Šarović se tokom posjete Kini sastao sa predsjednikom Izvozno-uvozne banke Kine (Exim banke), kojem je prezentirao najznačajnije projekte u BiH, a za koje su Kinezi zainteresovani: Blok 7 TE Tuzla, TE Banovići, te autoput Banja Luka - Mliništa. Osim ovih navedenih projekata, postoji još nekoliko njih koji su također značajni i u koje su uključene kineske kompanije. Neke od njih ćemo ovdje i predstaviti.

  • TE Banovići - Prošle godine je završena druga faza tenderskog procesa, a polovinom nove očekuje se konačni izbor partnera za izgradnju Bloka 1 snage 300 MW. Na listi kvalifikovanih ponuđača je 11 kompanija, osam kineskih, po jedna kompanija iz Španije i Rusije te poljsko-kineski konzorcij. Od izabranog partnera se očekuje da osigura finansiranje i izgradnju objekta termoelektrane Banovići koja će biti 100 posto u vlasništvu RMU Banovići, a rudnik će vraćati kredit pod uslovima koji će biti određeni ugovorom.
  • Termoelektrana i toplana KTG Zenica - Trebale su već biti izgrađene, s obzirom na to da je potpisan ugovor polovinom 2013. godine, ali gradnja još nije ni počela. Posljednja aktivnost u ovom poslu je bilo potpisivanje ugovora za snabdijevanje gasom. Nosioci projekta su švicarska kompanija KTG AG Lugano i Općina Zenica. Kineska državna kompanija SEPCOIII je izvođač radova, koja je preuzela obavezu da 85 posto projekta finansira Kina. Suvlasništva u kompaniji KTG Zenica: KTG AG Lugano ima udio 65 posto, Općina Zenica 25 posto, a HTG (HK) ENERGY INVESTMENT LIMITED, Hong Kong, Kina, preostalih 10 posto. Međutim, najavljeno je da će i kompanija SEPCO ući u vlasništvo zeničkog KTG-a. Projekt je vrijedan 250 miliona eura, gdje bi se proizvodilo 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice.
  • Autocesta Banja Luka - Mliništa - Split - Vlada Republike Srpske, odnosno preduzeće Autoceste RS-a potpisalo je memorandum kojim se izražava namjera kineske kompanije Sinohydro da gradi ovu dionicu autoceste do granice sa Hrvatskom. Gradnja bi bila finansirana kineskim kreditom za infrastrukturne projekte u JIE. Međutim, sve je ostalo u domenu memoranduma. Još ništa konkretno nije urađeno. Očekuje se da kineska kompanija dostavi prijedlog trase i finansijsku konstrukciju. A osim toga, 100 kilometara autoputa ide kroz RS, a 30 kroz Federaciju BiH, no FBiH se nikada nije izjasnila o tome. Osim toga, gradnja bi mogla početi tek 2020. jer je potrebno pet godina da se napravi studija izvodljivosti i izvrši eksproprijacija. S obzirom na to da ništa konkretno nije urađeno, opći dojam je da je to bila predizborna priča.
  • TE Stanari - Nakon privatizacije Rudnika uglja Stanari kod Doboja, kompanija EFT Energy Group, u vlasništvu Vuka Hamovića, počela je gradnju termoelektrane Stanari. Riječ je o projektu vrijednom 600 miliona eura. Kineska kompanija Dongfang Electric Corporation - DEC zadužena je za izgradnju elektrane, nabavku i instaliranje opreme. Dakle, po sistemu ključ u ruke. Ovo je kineskoj kompaniji prvi ovakav projekt u Evropi. Sredstva za izgradnju TE Stanari obezbijeđena su iz kredita od China Developmnet Bank najvećim dijelom, a u nešto manjim iznosima i od drugih komercijalnih banaka. Kapacitet TE Stanari, koja će ove godine biti puštena u probnu proizvodnju, a 2016. i u komercijalnu, jeste 300 megavata električne energije.

Zamjenski blok

 

  • Blok 7 TE Tuzla - Vlada Federacije BiH i Izvozno-uvozna banka Kine sredinom decembra su u Beogradu zaključile su memorandum o razumijevanju o finansiranju projekta izgradnje Bloka 7 - 450 MW u TE Tuzla. Trenutno Exim banka provodi ocjenu projekta i aplikacije za kredit čiji je garantor Vlada FBiH. U narednom periodu zajednička radna grupa, čije je formiranje predviđeno potpisanim Memorandumom, radiće na usaglašavanju detalja ugovora o kreditu. Izgradnja Bloka 7 započeće nakon što Vlada FBiH i Parlament BiH daju saglasnost na ugovor o kreditu.
  • Blok 7 je zamjenski kogeneracijski blok na lignit instalirane snage 450 MW i 270 MW toplotne energije. Planirana godišnja proizvodnja trebala bi dostići 2.756 GWh. Planirano je za gradnju Bloka 7 uložiti 1,4 milijarde KM, dok su ukupna ulaganja izgradnje novog Bloka skupa sa rudnikom 1,6 milijardi. Ovako velika investicija biće finansirana kroz projektno partnerstvo. Za preferiranog projektnog partnera izabran je konzorcij China Gezhouba Group Co Ltd. (CGGC - lider) i Guandong Electric Power Design Institute (GEDI) iz Kine, što je potvrdila i Vlada FBiH.

bimal
Fabrika za proizvodnju jestivog ulja BIMAL iz Brčkog dogovorila je prvu isporuku svojih jestivih ulja u Kinu. Predstavnici BIMAL-a bili su u posjeti kupcima u Shanghaju sa kojima je dogovorena prva isporuka jestivih ulja. Sa potencijalnim kupcima je potpisan predugovor za saradnju, a do 15. juna bi trebala biti realizovana prva pošiljka jestivih ulja iz Brčkog. BIMAL konstantno ulaže u proširenje proizvodnih kapaciteta, što kompaniji omogućava širenje na nova tržišta. "BIMAL ima stratešku viziju razvoja i plasmana svojih proizvoda na nova tržišta, uključujući i tržišta izvan regije Zapadnog Balkana, gdje je BIMAL već prepoznat kao renomirani proizvođač i snabdjevač jestivih ulja i drugih proizvoda proizvedenih u uljari u Brčkom. Najinteresantnija nova tržišta za BIMAL su tržišta Bliskog istoka i Azije", iz BIMAL-a je potvrdila Nataša Pucar, Direktorica korporativnih komunikacija.

OmegaDitaKPKTZ
Na incijativu Edima Džambića generalnog direktora "Omega" doo Živinice i Nedreta Kikanovića predsjednika Kantonalne privredne komore Tuzla, organizovan je se sastanak sa predstavnicima Fabrike deterdženata "Dita" Tuzla. Sa Hajrudinom Kunalićem stečajnim upravnikom Dite i Dzevadom Mehmedovićem predsjednikom sindikata Dite, Direktor Džambić sa najbližim sardnicima, razgovarao je u Komori o saradnji "Dite" i firme "Omega", članice Komore Tuzla. Edim Džambić direktor "Omege" je ponudio pomoć pri plasmanu proizvoda "Dite", širom Bosne i Hercegovine a putem distributivne mreže "Omege" u BiH.
Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla: "Drago nam je da smo dio ove pozitivne priče oko tuzlanske Dite u koju se uključila i firma Omega koja je naša članica. I ranije smo radili na pronalaženju strateškog partnera a dogovorili smo sa stečajnim upravnikom i predsjednikom sindikata Dite da i u narednom periodu nastavimo te aktivnosti. S tim u vezi biće i izrada jedne zajedničke aplikacije za potencijalne strateške partnere".
Edim Džambić generalni direktor "Omega" Živinice: "Jedini motiv sastanka u Komori jeste da se pomogne lokalnom partneru Diti na putu oporavka. Omega kao jedan od najvećih distributivnih lanaca u Bosni i Hercegovini će raditi bez zarade dok se Dita ne oporavi. Stojimo na raspolaganju u svakom vidu pomoći a na Diti je da istakne potrebe. Ovdje mislim i na našu spremnost da finansiramo nabavku sirovina".
Hajrudin Kunalić stečajni upravnik Dite: "Zahvaljujemo se Komori na organizaciji ovog sastanka, posebno Omegi na spremnosti da pomogne Ditu. Napravljeni su ovdje preliminarni dogovori za saradnju koje u vrlo skoro vrijeme treba konkretizovati. Vrijeme je značajan faktor, nemamo obrtnih sredstava, imamo veliki interes javnosti, stvorena je pozitivna atmosfera, raduje da Dita nije ostala sama i svaka pomoć nam je dobrodošla. Veoma je značajno da pronalazimo partnere koji su spremni investirati u nabavku repromaterijala a takva je Omega članica Komore Tuzla. Važno nam je ostvariti proizvodnju koja pokriva svoje troškove i paralelno tražiti strateškog partnera".

OMEGALOGO

HemijaTusanj
U Udruženju za hemiju i nemetale Kantonalne privredne komore Tuzla, održana je redeovna sjednicu Odbora Udruženja. Domaćin izuzetno dobro posjećenog sastanka bio je Rudnika soli Tušanj Tuzla. Amir Sušić direktor Rudnika i Nihad Akeljić iz Sisecam soda Lukavac, prezentirali su temu "Mogućnost odlaganja otpadnog taloga bijelog  mora SSL u eksploatacione bušotine  kamene soli Tetima". Kako je istakao Esad Arnautović sekretar ovog komorskog Udruženja, tema za koju su se u Odboru odlučili vezana je za Strategiju razvoja upravljanja otpadom na području Tuzlanskog kantona. "Industrije koje se trenutno razvijaju, posebno industrije koje pored velike proizvodnje stvaraju i velike količine otpadnih taloga, moraju na adekvatan način i brinuti o otpadu. Jedan od problema firme Sisecam soda Lukavac je "bijelo more". To je ogorman problem koji  ljudski faktor u dogledno vrijeme mora riješiti", rekao je sekretar Arnautović. Dodao je kako postoji puno ideja za rješavanje ovakvih problema. Otpad ima korisnu funkciju, kao što je posipanje kiselih zemljišta, za puteve, ali se postavlja pitanje da li može imati i ekonomsku opravdanost. Kada su u pitanju mogućnosti odlaganja otpadnog taloga bijelog  mora SSL u eksploatacione bušotine  kamene soli Tetima, za takav projekat po riječima direktora Sušića postoje realne osnove u tehničkom smislu. Potrebno je uraditi i tehničku dokumentaciju i sve što je potrebno iz pratećih aktivnosti. Eksploatacija na ležištu kamene soli Tetima je metodom kontrolisanog izluživanja pojedinačnim bušotinama sa površine terena a buši se na 24 od 11 projektovane bušotine. "Nakon eksploatacionog vijeka pojedinih bušotina, ostaje prostor površine između 200 i 300 hiljda kubnih metara, koji je beskoristan. Već sada raspolažemo sa oko milon kubnih metara praznih prostora u ležištu. Nadam se da će nakon ovog veoma uspješnog sastanka kojem smo domaćini, biti pobuđena svijest o mogućnostima korištenja ovih prostora ne samo za otadno "bijelo more", nego i za skladištenje drugih materijala,  kakave imamo u praksi širom svijeta", rekao je direktor Sušić. Kako je istakao, velike su, i iz godine u godinu ih je sve više, površine koje bi u narednom periodu mogle biti iskorištene u skladišne svrhe. Navedeni su primjeri rudnika soli iz Austrije, primjeri skladištenja plina i nafte kakvi nisu rijetkost u svijetu. Mogućnosti postoje, treba ih još i dokazati, ne razmišljati isključivo o "bijelom moru" ukoliko se ne pokaže ekonomska opravdanost imajujći u vidu udaljenost Tetime i Sisecam soda Lukavac.

energoinvestenerga
Energoinvest Group, koji okuplja desetak respektabilnih bh. kompanija, koje osim inženjeringa djeluju u oblasti proizvodnje elektro opreme kao i informacijskih sustava, logističkog vođenja tehnoloških procesa u elektroenergetici, uveliko se pripremaju za nastup na predstojećim projektima izgradnje termoblokova u Bosni i Hercegovini. Ove godine, kao i prethodnih, se predstavljaju na sajmu Energa koji se održava u Tuzli kako bi predstavili potencijale domaćih kompanija iz ovog sektora.  Sead Gušmirović, predstavnik kompanije Energoinvest d.d. Sarajevo, koja je jedna od članica ove grupe, kaže da je Grupa trenutno okuplja najrepekatabilnije kompanije iz energetskog sektora. ''Svi se na neki način pripremamo za izgradnju termoenergetskih projekta u BiH kao što je izgradnja bloka 7 u TE Tuzla i izgradnje bloka 1 u TE Banovići", ističe za ekapija.ba Gušmirović. Smatra da je ovo zadnja šansa za izgradnju termoenergetskih blokova u regiji. ''Zadnje direktive koje su došle sa sastanka grupe G7 govore o skorom gašenju ložišta na karbonska goriva, a mi kao država iz uglja dobivamo preko 70 posto energije. Naši potencijali iz obnovljiviih izvora energije postoje, ali će se u doglednom vremenu morati razvijati i povećavati. Prije svega mislim na hidroenergetski i vjetroenergetski potencijal. U tim oblastima ćemo morati imati sve veći udjela u razvoju energetskog sektora'', navodi on. Iz navedenih razloga bi započete akcije, koje se odnose na izgradnju novih termoenergetskih blokova u BiH, trebalo što prije završiti. ''Sigurno je da ćemo se u narednih 15-20 godina morati prilagoditi novim uvjetima eksploatacije'', kaže on. Novi blokovi će morati biti u skladu sa uvjetima definiranim odredbama europske Energetske zajednice. Napominje i da će emisija štetnih plinova morati biti u okvirima dozvoljenih parametara. Inače, Energoinvest nastoji da sudjeluje na svim bitnijim projektima koji se događaju u BiH. Jedan od aktualnih je projekt izgradnje trafostanica i sustava prijenosa električne energije koji financira i Elektroprenos BiH. Gušmirović navodi da svaka od kompanija iz ove Grupe ima i svoje domaće i inozmne aranžmane. U poslovima koje se odvijaju na stranom tržištu dominira Energoinvesta d.d. koji oko 90 posto svojih projekta realizira u inozemstvu. Zemlje kao što su Alžir, Libija, Sjeverni Irak, Etiopija, Albanija, Crna Gora, Srbija su tržišta koja su trenutno aktualna za ovu kompaniju. Gradilištima u Alžiru, Albaniji i Crnoj Gori te Etiopiji su uspjeli u ovoj i dijelom u narednoj godini osigurali solidnu uposlenost njihovih kadrova, navodi naš sugovornik.
eKapija.ba