logo tekst 6     

EnverBijedic
Povodom najave da Vlada Federacije BiH planira prodati dio BH Telecoma, navodno zbog nastavka izgradnje koridora 5C prema jugu, odnosno izgradnje tunela kroz Prenj i Vranicu, Enver Bijedić, član Predsjedništva SDP BiH i bivši federalni ministar prometa i komunikacija, smatra da bi to bio poguban potez. „Iako je izgradnja dionice koridora 5C prema Mostaru zahtjevan i skup projekat, njegova izgradnja je moguća uz već ponuđene načine finansiranja. Jedna od njih jeste koncesija za postojeću trasu, a sigurno je da bi bilo dovoljno zainteresiranih kompanija za koncesiju jer se radi o isplativoj dionici, s obzirom na planirani protok saobraćaja na ovoj trasi. Prodaja BH Telecoma u ove svrhe je nerazumljiva i zbog toga što se izgradnja koridora 5C može nastaviti i uz minimalna dodatna zaduženja Autocesta FBiH, kao i iz profita ove kompanije, jer je prethodna vlada izgradila dobre osnove za nastavak ovog krucijalnog građevinskog projekta. Nažalost, ono što vidimo od nove vladajuće koalicije jeste gubljenje vremena i osim projekata koji su usaglašeni od prethodne Vlade FBiH i za koje postoje finansijska sredstva, do sada novi saziv Vlade nije planirao dodatna finansijska sredstva za nastavak izgradnje koridora 5C. Podsjećam da je prethodna vlada napravila više kilometara tunela i vijadukata na koridoru 5C nego što su sve vlade ranije napravile kilometara autoputeva. Prodaja BH Telecoma ne dolazi u obzir, bilo da se radi o izgradnji infrastrukturnih projekata ili radi krpljenja budžetskih rupa, jer smo na primjeru prodaje Telekoma Srpske vidjeli da je to poguban potez. SDP BiH će se, kao i do sada, svim raspoloživim sredstvima boriti protiv prodaje ove kompanije. Ovako bitno pitanje mora biti predmet rasprave i odlučivanja u Parlamentu FBiH, jer je BH Telecom vlasništvo svih građana FBiH“, rekao je u svojoj izjavi Bijedić.


Tuzlanska pivara prije nekoliko dana krenula je sa isporukom prvih količina proizvoda u Tursku. Rezultat je to pregovora, koji su trajali dva mjeseca, menadžmenta Pivare sa predstavnicima K. H. for General Trading LTD. Ugovor koji je potpisan predviđa izvoz asortimana proizvoda sokova na ovo područje, kao i njihovu širu okolinu.- Prvi šleper je krenuo 18. maja za Tursku, a poslije toga ide još pet šlepera, s tim da se već pripremaju nove narudžbe. Ovo je sada pilot projekt, dok ne vidimo kako će to funkcionisati nećemo ići sa većim količinama kako ne bismo imali problema na graničnim prelazima. Ovih dana očekujemo dolazak naših proizvoda tamo, kazao je za Oslobođenje direktor Tuzlanske pivare Fahrudin Salihović. Kako je kazao Salihović, nisu imali mnogo problema oko samog izvoza u Tursku, ali je bilo određenih procedura oko samog dizajna i naziva proizvoda, te postizanja određenih cijena, ali i to je riješeno. - Osim Turske u koju smo počeli izvoz, u toku su pregovori i sa Švedskom i Švicarskom, te sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Nadam se da ćemo i to uskoro završiti i da će se naši proizvodi naći i na policama marketa u ovim zemljama, kazao je Salihović. Protekli period za Tuzlansku pivaru, kako je istakao Salihović, bio je jako uspješan. Promijenili su kompletan PET program, te su u toku prošle i ove godine u Pivaru uložili dva miliona KM. - Za ta dva miliona KM nismo se zadužili kreditno nego smo iz svojih izvora finansiranja to uradili. U ovoj godini su nam ambicije da povećamo te investicije sa dodatnih dva miliona KM. Ovih dana otvaramo podružnicu u Bihaću u kojoj ćemo zaposliti dva radnika. Želimo da smanjimo ukupne troškove na području Unsko-sanskog kantona i da se proširimo u svakom segmentu, da dođemo do svakog prodajnog objekta, poručio je Salihović. Za prva četiri mjeseca ove godine Tuzlanska pivara povećala je prodaju za 18 posto, a u maju su ostvarili povećanje prodaje u odnosu na maj 2014. godine za skoro sto posto. - Ostvarili smo pozitivne rezultate za prva četiri mjeseca ove godine, a ukoliko bi to uporedili sa istim mjesecima prošle godine kada je poslovanje bilo negativno, možemo reći da smo prešli u pozitivno poslovanje. U ovoj godini želimo da napravimo najbolji rezultat u proteklih 20 godina, dodao je Salihović.


U katastrofalnim prošlogodišnjim poplavama Površinski kop Šikulje, koji posluje u sklopu Rudnika uglja Kreka Tuzla, pretrpio je direktnu i indirektnu štetu od oko 80 miliona KM. "Prije nekoliko dana ispumpali smo posljednje kubike vode koji su se sručili u kop. U tom periodu imali smo probleme sa dotokom voda nakon kišnih padavina i problema sa podzemnim vodama. Pred nama je još puno posla, jer je na dnu kopa ostala ogromna naslaga zamuljenog pijeska. Taj problem ćemo rješavati u narednom periodu“, kaže Enver Omazić, generalni direktor Rudnika uglja Kreka u Tuzli. Uskoro će započeti remont bagera SRS-401, koji će koštati 6 miliona KM, a sredstva će biti osigurana iz dokapitalizacije. Vlastitim snagama remontovani su samohodni transporteri MK-10 i PS-1400, a vrijednost radova se procijenjuje na blizu 500.000 KM. "Slijedi nam remont drobilice, hidrauličnog bagera, još dva samohodna transportera i rotacionog bagera SRS-401. Remont ćemo obaviti iz svojih sredstava, a uzet ćemo i kredit u iznosu od 10 miliona KM“, naglašava direktor Omazić. U zamuljenom pijesku nalaze se još dva izuzetno vrijedna bagera, a nakon osiguravanja sigurnih pristupnih puteva uslijedit će i njihovo izvlačenje i remont. PK Šikulje, odnosno Rudnik uglja Kreka, kao član koncerna, od Elektroprivrede BiH je za saniranje pričinjenih šteta dobio 1,5 milion KM bespovratnih sredstava i 8 miliona KM pozajmice. Izostala je pomoć države... "Rudnik uglja Kreka nije dobio ni marku od novca prikupljenog na Donatorskoj konferenciji u Briselu. Šta više, od resornog ministarstva nismo dobili ni odgovor. Isti je slučaj i sa sredstvima Svjetske banke. Odbijenicu smo dobili od Razvojne banke FBiH kada smo tražili kredit od 15 miliona KM“, kaže Omazić navodeći kako je Vlada TK odbila mogućnost oslobađanja plaćanja koncesija u 2014. i 2015. godini, a odbijenica je stigla i od Fonda za pomoć nastradalim u nesrećama. Ipak, samo dva mjeseca nakon nezapamćene katastrofe dio proizvodnje u PK Šikulje je pokrenut. Proizvodi se dnevno blizu 1.500 tona uglja, što je upola manje u poređenju sa proizvodnjom prije katastrofe. Godinu dana kasnije PK Šikulje nalikuje na "groblje gvožđa“, ali vrijedne ruke tamošnjih majstora čine napore kako bi osposobili višemilionski vrijedne mašine potopljene u naletu vodene bujice koja je nosila sve pred sobom. "Do kraja godine okončat ćemo radove na izmještanju korita Šikuljačke rijeke i time riješiti jedan od gorućih problema. Bit će izgrađen nasip na rijeci Spreči tako da se svi nadamo kako ovakvih i sličnih katastrofa neće biti više nikada“, kaže Enver Omazić, generalni direktor Rudnika uglja Kreka iz Tuzle. Blizu 800 zaposlenika PK Šikulje u proteklom periodu bili su angažovani na saniranju nastalih šteta ili su bili raspoređeni u druge radne organizacije Rudnika uglja Kreka. U najtežim trenucima uposlenici su dobijali redovne plate, a godinu dana nakon nezapamćene katastrofe govore kako je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, jer su pojedini radnici spašavani u posljednji tren prije nego je površinski kop pretvoren u jezero.
Klix.ba


Federalni zavod za zapošljavanje objavio je danas (25.maj) Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva 2015., prenosi novinska agencija Patria.
Ovim programom planirano je zapošljavanje najmanje 4.000 osoba sa evidencije nezaposlenih. Na ovom linku možete naći sve potrebne informacije:
http://www.fzzz.ba/doc/Program_sufinansiranja_zaposljavanja_prvog_radnog_iskustva.pdf


Erdogan u jednodnevnoj posjeti Sarajevu


Početak implementacije Kreditne linije i svečano potpisivanje Sporazuma o finansiranju, svojim prisustvom je uveličao, predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan, 20. maja u Sarajevu, a riječ je o kreditnoj liniji koju je obezbijedila Vlada Republike Turske i bit će plasirana krajnjim korisnicima putem ZiraatBank BH d.d. Sarajevo, prenosi bh. novinska agencija Patria. Cilj implementacije je pružanje podrške pravnim licima, samostalnim poduzetnicima/obrtnicima i fizičkim licima kroz obezbjeđenje povoljnijih uvjeta dostupnosti finansijskih sredstava. Sredstva iz Kreditne linije koristit će se za kreditiranje investicionih i poduzetničkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini koje imaju za cilj: jačanje i unaprijeđenje ekonomije u BiH, povećanja zaposlenosti i samozaposlenosti u BiH, finansiranja projekata iz oblasti proizvodnje (u širem smislu), poljoprivrede, turizma, prerađivačke industrije i povezanih usluga. Iznos Kreditne linije je 50.000.000,00 EUR na period od 10 godina, po najpovoljnijim kamatnim stopama: do 12 mjeseci: 2,99%, od 13 do 60 mjeseci  3,49% i od 61 do 120 mjeseci 3,99%. Svečanom potpisivanju Sporazuma o finansiranju i početku implementacije Kreditne linije Republike Turske prisustvovao je i Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, a sporazum je potpisan u Parlamentarnoj skupštini BiH.