Sajam turizma List u Lukavcu je okupio turističke djelatnike iz BiH, regije i šire. U periodu od  7.do 9.maja,  svoje proizvode, usluge i kapacitete predstavilo je 130 izlagača iz: Njemačke, Turske, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore,  Albanije i Bosne i Hercegovine. Na otvaranju sajma prisutni su se obratili Izet Nuhanović, direktor sajma, Dževad Mujkić, načelnik Općine Lukavac, doc.dr.sc Bruno Bojić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Edin Ajanović, ministar turizma, trgovine i saobraćaja u Vladi TK i Čedomir Božić, predsjednik Općine Žabalj. Tokom tri dana održavana su tematska predavanja, prezentacije i promocije knjiga, a koje se odnose na turizam, ponudu pojedinih gradova i regija i tradiciju i kulturu zemalja učesnica. Najviše učesnika okupili su Festival hrane i pića, na kojem se predstavilo 18 udruženja žena iz cijele BiH, Sajamska biciklijada sa preko 60 biciklista i Novinarska kotlićijada u kojoj je učešće uzelo 12 ekipa.
Sajamski dani bili su prilika i za druga kulturna i sportska dešavanja i koncerte u Lukavcu. Sajam turizma List organizirali su „Nuhanović“ d.o.o  PJ Lukavački sajam i Općina Lukavac, a uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade TK i drugih institucija i organizacija. 13.Sajam turizma List organizovali su „Nuhanović“ d.o.o  PJ Lukavački sajam i Općina Lukavac, a uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade TK i drugih institucija i organizacija.

Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla, upriličio je sastanak sa Željkom Babićem predsjednikom Obrntičke komore TK i Abdulahom Hadžiavdićem, generalnim sekretarom u Obrtničkoj komori Tuzla. Nakon što su u Obrtničkoj komori završeni izbori za predsjednika, odlučeno je da se pokušao uspostaviti kvalitetnija saradnja sa Kantonalnom privrednom komorom Tuzla, na višem nivou kao što je to bilo u vrijeme tradicionalnog organizovanja predstavljanja drvoprerađivačke industrije Bosne i Hercegovine na sajmu "Gast" u Splitu. Razgovaralo se o mogućnostima zajedničkih aktivnosti po nekoliko pitanja. Prije svih, želja i jedne i druge strane je da se za obrtnike i privrednike na području kantona, pokušati obezbijediti što povoljniji poslovni ambijent. Obje komore će putem svojih tijela i udruženja, i u narednom periodu davati maksimum napora u ostvarivanju kontakta sa svim institucijama koje mogu doprinjeti stvaranju boljeg poslovnog okruženja. S tim u vezi, razgovarano je o problemima koji su već dugo prisutni i koji već duži period opterećavaju rad obrtnika i privrednika. Zaključeno je da je neophodno približiti članice ove komore kako bi se zajednički pokušalo rješavati nagomilane probleme vezane za poresku politiku, doprinoste, uvoz-izvoz, selektivne kontrole privrednika od strane nadležnih inspekcijskih organa, rad na crno. Važnim se nameće zajednički nastup prema Vladi Tuzlanskog kantona i resornim ministarstvima, temeljem čega bi se zajedno sa kantonalnim vlastima  pokrenula inicijativa za promjene odreženih zakona za čije donošenje je nadležna Federacija BiH. Značajan aspekt zajedničkog djelovanje jeste organizovanje zajedničkog predstavljanja obrtnika i privrednika na značajnim sajamskim manifestacijama u Tuzlanskom kantonu, Bosni i Hercegovini i zemljama regiona. Prema dosadašnjim iskustvima, postignutim rezultatima, kvalitetu organizacije, tradiciji, posjetama, broju izlagača i opredjeljenjima članica ove dvije komore, izdvajaju se sajmovi u "Grapos expo" u Gračanici, sajam u Gradačcu, "ZEPS" u Zenici, "Ekobis" u Bihaću, sajmovi u susjednoj Hrvatskoj u Splitu, Virovitici, Osijeku, Varaždinu, te sajam "Zdravo-domaće-prirodno" u Zaječaru, Republika Srbija a otvorena je i mogućnost zajedničke organizacije posjete sajmovima u Celju i Minhenu. Dogovorena je i saradnja na polju razmjene informacija koje se objavljuju u "Komorskom informatoru" i nedavno pokrenutom listu Obrničke komore TK "Obrtnik".

Pored obaveza koje poslodavac mora izmiriti prema radniku (plaća i doprinosi) i državi (visoki porezi), poslodavci su prema zakonima dužni plaćati i razne naknade. Uz porez na prihod poslodavac mora izdvojiti novac za posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, opću vodnu naknadnu, te naknadu za općekorisne funkcije šuma. Na svaki ugovor s uposlenikom, poslodavac za posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih nesreća i vodnu naknadu plaća po 0,5 posto od netoplate. "Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća propisana je Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i ona se uplaćuje u kantonalni Trezor, a kantonalni Trezor ta sredstva dalje raspoređuje u federalni, općinske i kantonalni Budžet prema Zakonu", rečeno nam je u Federalnom ministarstvu finansija. Prema preliminarnim podacima kojima raspolaže Federalno ministarstvo finansija u 2014. godini je uplaćeno blizu 21.000.000,00 KM po osnovu naknada. Kazna za neuplaćivanje ovih naknada je propisana Zakonom o prekršajima i ostalim propisima koji reguliraju kazne. Udruženje poslodavaca Federacije kao jednu od mjera za rasterećenje privrede u FBiH predložilo je ukidanje vodne naknade početkom ove godine. Kao razloge za ukidanje navode da je neustavno da naknadu plaća onaj koji nema korist od vodnog dobra kao dobra od općeg interesa. Također, to za njih predstavlja diskriminaciju obveznika plaćanja, te povredu prava na imovinu. "Poslodavci traže od novih vlasti ukidanje ovog parafiskalnog nameta, ili da se odredi da su obveznici plaćanja svi zaposleni, osobe koje ostvaruju prihode po osnovu ugovora o djelu i članstva u upravnim i nadzornim odborima. Na osnovu podataka Ministarstva finansija FBiH, po kojem su ukupno naplaćene vodne naknade u 2013. godini bile 77.560.092 KM, poslodavci procjenjuju da se od tog iznosa na opću vodnu naknadu odnosi polovina tog iznosa, odnosno oko 36 miliona KM. Smatraju da bi umjesto toga taj iznos sredstava trebao biti upotrijebljen za razvoj i novo zapošljavanje, a samim tim i bolje punjenje budžeta i vanbudžetskih fondova", kazali su iz Udruženja poslodavaca FBiH. Kada je u pitanju naknada za šume, propisi su dosta promijenjeni od 2002. godine kada je uveden Zakon o šumama FBiH. Krajem 2009. godine Zakon je stavljen van snage i zamijenjen Uredbom o šumama. Zbog učestalog osporavanja zakonitosti Uredbe Vlada FBiH je od Ustavnog suda zatražila tumačenje osnovanosti donošenja Uredbe. Prema Mišljenju Ustavnog suda Vlada nije imala ni ustavni ni zakonski osnov za donošenje Uredbe. Međutim, mišljenje nije imalo pravnu snagu da ukine obavezu plaćanja naknade. Dakle, u 2012. godini nije bilo pravnog osnova za plaćanje naknade za šume i tada su se aktivirali kantoni koji su donijeli svoje zakone. Do sada, samo sedam kantona ima ovaj zakon (KS, USK, TK, BPK, ZDK, ZHK i Kanton 10). U KS naknada za šume se određuje Zakonom o šumama KS. Prema članu 60. ovog zakona, utvrđuje se visina naknade za općekorisne funkcije šume od 0,07 posto, način uplate, obavezu/oslobađanje plaćanja i kontrolu obračuna i uplate naknade. Kada poslodavci uplaćuju ovu naknadu, 20 posto se uplaćuje na račun javnih prihoda Budžeta FBiH, a 80 posto na račune kantona na čijem je području prihod ostvaren. Naknadu za šume obavezne su platiti sve pravne osobe registrovane za obavljanje djelatnosti na teritoriji FBiH, kao i dijelovi pravnih osoba čije je sjedište van FBiH, a obavljaju djelatnost na teritoriji FBiH, te fizičke osobe koje obavljaju samostalnu privrednu, profesionalnu i drugu djelatnost. Naknadu ne plaćaju javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije.
Biznis.ba/Klix.ba

U dogovoru sa Upravom Rudnika mrkog uglja „Banovići“ d.o.o. Banovići, dostavljamo Vam Upitnik za apliciranje za radove na izgradnji termoenergetskog i industrijskog kompleksa u Banovićima.