Split domaćin drugog sastanka – Prvi sastanak održan u Celju – Prijedlog da naredni sastanak bude održan u Zaječaru

U Splitu je održan sastanak predstavnika regionalnih gospodarskih/privrednih komora.  Nastavak je to aktivnosti početih na prethodnom ovakvom sastanku koji je prošle godine održan u Celju u sklopu Međunarodnog obrtničkog sajma MOS. Na tom skupu su učestvovali predstavnici 30-ak regionalnih komora iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. I ovaj sastanak je organizovan uz održavanje jednog značajnog sajma. Riječ je o jubilarnom 20. međunarodnom sajmu GAST - sajam turizma, ugostiteljstva, gastronomije i pratećih delatnosti, na splitskom Žnjanu. No, ovoga puta nije bilo sreće da se taj jubilarni sajam i održi u predvuđenom terminu, a uzrok prolongiranja  sajma bilo je veliko nevrijeme, vremenske neprilike kakve se ne pamte u ovom dijelu Dalmacije. HGK Županijska komora Split je, imajući u vidu aktuelni trenutak komorskih sistema u regiji, za sastanak predložila  i pripremila teme od krucijalne važnosti. U prvi plan je stavljena važnost očuvanja neovisnosti Komore, a potom jačanje međukomorske suradnje, zajednički nastupi na trećim tržištima, sudjelovanje u EU projektima/razmjena iskustava u korištenju EU fondova i dr. Sastanak je otvorila Katija Buličić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Split, a u uvodnim izlaganjima o regionalnoj saradnji govorili su Ratko Filipović, predsjednik Privredne komore Vojvodine, Nedret Kikanović, predsednik Kantonalne privredne komore Tuzla, Mitar Pržulj iz Privredne komore Srbije. Goran Radovanić iz Županijske komore Split je predstavio Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora. Jedan izuzetno veliki i značajan projekat koji direktno ne uključuje Bosnu i Hercegovinu ali su kontaktima predsjednika Komore Tuzla Nedreta Kikanovića i Gorana Radovanića koji u Komori Split vodi ovaj projekat, dogovorene aktivnosti na pronalaženju načina da se indirektn o u projekat uključi i Kantonalna privredna komora Tuzla. O IPA programima prekogranične saradnje Hrvatska –Srbija 2014-2020 i o Programu transnacionalne saradnje 2014-2020 govorila je Ivona Lučić, iz Županijske komore Split. Jačanje međukomorske saradnje, proširenje odnosa, doprinijelo je i tome da je po prvi put na ovom sastanku i na sajmu Gast, prisutna bila i Regionalna privredna komora Zaječar. Predsjednik Komore Dejan Tošić, prdstavio je  Timočku Krajinu i Međunarodni sajam „Zdravo – domaće – prirodno“ u Zaječaru. Ujedno, predložio je da se naredni sastanak upriliči baš u Zaječaru u vrijeme održavanja sajma „Zdravo – domaće – prirodno“.

Postrojenje za proizvodnju sintetičke sode sa najbržim rastom u evropi

-    Lahka soda, teška soda i soda bikarbona, tri osnovne sirovine koje se proizvode u fab¬rici Şişecam Soda Lukavac, koriste se u procesu proizvodnje deterdženta i stakla – Naš cilj je godišnji kapacitet proizvodnje povećati iznad 500 000 tona sode -

Dvije godine zaredom, u periodu od 2010. do 2012. godine, Agencija za unapređenje stranih investicija fabrici Şişecam Soda Lukavac dodjeljuje nagradu ‘’Najbolji strani investitor’’, a 2013. godine Fabrika sode se, kao firma koja je zabilježila najveći razvoj, okitila prestižnom nagradom ‘’Srebreni pečat’’. Uz ovo, mnogo je još razloga za razgovor sa Umut Bariş Dönmezom, generalnim direktorom koji je u ovoj firmi od prvog dana privatizacije.

    Već osam godina radim u Şişecamu. Nakon što je putem privatizacije bivša fabrika prešla u vlasništvo Grupacije Şişecam, počeo sam raditi u fabrici Şişecam Soda Lukavac kao izvršni direktor Sektora za ekonomsko-finansijske poslove. Prije pet godina stupio sam na dužnost generalnog direktora Fabrike, a tu dužnost obavljam i danas.

K.I: Fabrika sa istorijom ulazi u Grupaciju Şişecam?

    Fabrika sode koja je izgrađena 1893. godine, spada u red najstarijih industrijskih postrojenja u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom regionu. Do devedesetih godina prošlog vijeka, odnosno do početka rata na ovim prostorima, fabrika je, sa svojim godišnjim kapacitetom proizvodnje od 250 000 tona sode, više bila orijentisana na domaće tržište. Procesom privatizacije koji je uspješno priveden kraju 2006. godine, Fabrika sode Lukavac je postala član Hemijskog ogranka Grupacije Şişecam, te je od početnih 120 hiljada tona, konstantnim ulaganjima dostigla kapacitet godišnje proizvodnje od 450 000 tona sode. SSL nije jedina investicija Sisecam-a u BiH. Također smo  50% vlasnici rudnika kamena krečnjaka Vijenac, kojeg smo preuzeli 2010-te godine. Ukupan trošak investicije je 30 mil. KM. U proteklom periodu od osam godina kako je fabrika postala dijelom grupacije Şişecam konstantno su trajali radovi na modernizaciji pogona s ciljem da se od 2016. godine godišnji proizvodni kapacitet poveća na 500 hiljada tona. Fabrika je jedan od najvažnijih izvoznika u Bosni i Hercegovini i zapošljava 547 radnika. Veći dio sirovina dobavlja se iz domaćih izvora, dok cjelokupna proizvodnja ide u izvoz. Fabrika obezbjeđuje sirovine za važne evropske proizvođače stakla i deterdženata, plasirajući vlastite proizvode u cijeloj Evropi, posebno na tržišta srednje i jugoistočne Evrope.

K.I: Upoznavanje sa procesom proizvodnje u vašoj fabrici?

    U našoj fabrici se proizvodi sintetička soda, a u krugu fabrike nalazi se termoelektrana u kojoj proizvodimo paru i električnu energiju, sirovine koje koristimo u procesu proizvodnje sintetičke sode. Spaljivanjem antracita i kamenog kreča, u krečnim pećima proizvodimo kreč i karbon-dioksid, sirovine koje su nam, također, potrebne u procesu proizvodnje. Isto tako, u procesu proizvodnje sode, u fabrici vršimo i sve ostale hemijske procese kao što su apsorbcija, destilacija, karbonizacija, filtracija, kalcinacija i sl.

K.I: Koji je asortiman proizvoda fabrike?

    U fabrici proizvodimo tri osnovne sirovine, a to su: lahka soda, teška soda i soda bikarbona. Lahka i teška soda najčešće se koriste u procesu proizvodnje deterdženta i stakla a jedni od naših najvežih kupaca su Vetropack, Henkel, Procter & Gamble, Osram, Guardian, O-I i dr.. A soda bikarbona je sirovina koja se koristi u raznim proizvodnim procesima, od prehrambene do farmaceutske industrije, ali se, također, koristi i u procesu proizvodnje stočne hrane i prečišćavanju dima iz fabričkih dimnjaka. Posjedujemo sve relevantne certifikate koje tržiste zahtjeva: ISO 9001:2008, 14001:2004, 22000:2005, 18001:2007, HACCP, GMP+, FAMI QS, WCA, HALAL, KOSHER i td.

K.I: Kakvo je izvozno opredjeljenje?

    Izvozimo sve što proizvedemo. Şişecam Soda Lukavac nalazi se uvijek u top 10 izvoznika u Bosni i Hercegovini. Dajemo posebnu dodatnu vrijednost za Bosnu i Hercegovinu, uzimajući u obzir činjenicu da je preko 98% sirovina za proizvodnju sode domaćeg porijekla, a gotovo cijela proizvodnja se plasira u izvoz na tržišta Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske te zemlje iz regiona.  Međutim, ponekad prema uputama matičnog odjela za prodaju i marketing, realizujemo i prekomorsku prodaju koristeći hrvatske luke.

K.I: Šta za Vas predstavlja činjenica da ste dio Grupacije Şişecam?

    Pored toga što sam na ličnom planu veoma zadovoljan, izrazito sam ponosan jer sam dio Grupacije Şişecam, koja je pravi primjer uspješne turske industrijske korporacije, i koja se u globalnim okvirima ističe svojim konstantnim ulaganjima, kao i zbog toga što imam priliku dati svoj doprinos u ostvarivanju navedenih uspjeha. Također, Grupacija Şişecam je najbolji primjer koji nam pokazuje da se uspjeh može ostvariti poštujući društvenu sredinu i radnika ne zanemarujući etičke vrijednosti i temeljne postulate čovječnosti.

K.I: Mišljenje o hemijskom sektoru?

    Proizvodnja sode ima izrazitu stratešku važnost jer je jedna od osnovnih sirovina u procesu proizvodnje stakla. Ovaj strateški značaj je još veći ako se uzme u obzir da su izvori sode u svijetu prilično ograničene. Svi proizvođači sintetičke sode u cijelom svijetu u procesu proizvodnje primjenjuju slične metode. Mi, uposlenici fabrıke Şişecam Soda Lukavac, smatramo da je vrlo važno biti drugačiji i povećati svoju održivu profitabilnost u kapitalno-intenzivnoj industriji kao što je to industrija sode.

K.I: Komparativne prednosti?

    Mislim da smo specifični i stvaramo razliku kada je u pitanju logistika. Oko 70% naše proizvodnje biva transportovano u našem aranžmanu. Budući da potrebnim sirovinama snabdijevamo najpoznatije proizvođače stakla i deterdženta u Evropi, u poslu kojim se bavimo vrlo važno je to što vršimo stalnu i neprekidnu isporuku. U fabrici imamo tračnice i jednu transportnu lokomotivu. Paralelno sa povećanjem proizvodnje, u narednom periodu cilj nam je još više ojačati logistiku koristeći u većem intenzitetu transport željezničkim saobraćajem, pa čak i riječnim. Još jedna od naših prednosti je to što posjedujemo fleksibilnost da svoje sisteme možemo prilagoditi kupcima iz razloga što smo fabrika koja je u procesu obnove i novih ulaganja.
K.I: Zasigurno su zacrtani jasni ciljevi?

    Ulaganja ćemo završiti u 2016. godini, te nam je cilj da sa kotlom na ugalj sa fluidiziranim slojem koji ima kapacitet proizvodnje 120 tona pare na sat, osiguramo energetsku produktivnost i stabilnost proizvodnje. Planiramo da od 2016. godine godišnji kapacitet proizvodnje povećamo iznad 500 000 tona sode.

Sisecam slika 2

K.I: Značajan faktor je timski duh?

    Vjerujem da se uspjeh može ostvariti ukoliko svi zaposlenici rade zajedničkim snagama za ostvarenje zajedničkog cilja. Zato je timski duh vrlo važan. U stranoj zemlji timski duh se može izgraditi samo rukovodećom politikom koja je prilagođena lokalnoj kulturi. Zbog toga, da bismo izgradili timski duh i ostvarili zacrtane ciljeve, koristimo motivacijske i upravljačke metode prilagođene kulturi lokalne zajednice.

K.I: Koji su temeljni principi u Vašem poslovnom životu?

    Pored profesionalne etike, radne discipline, otvorenosti za komunikaciju, timskog rada, te otvorenosti za novine i promjene, i izbjegavanje predrasuda predstavlja temeljne postulate našeg poslovanja.

K.I: Kakav je odnos povećanja proizvodnje i ambicioznih spram prirode i okoliša?

    Otvoreno možemo reći da smo 2006. preuzeli jednu ekološku katastrofu Şişecam je po samom dolasku zanemario profitabilnu ekonomsku stranu proizvodnje kaustične sode i istu ugasio zbog izrazito negativnog uticaja na okoliš, a njene pogone pretvorio u magacin gotove robe. Izgrađen je rashladni toranj, na različitim lokacijama su postavljeni sistemi za otprašivanje, elektrofiltere smo u potpunosti stavili u funkciju i zbog svega navedenog kao i drugih poslova koje smo na ovom polju uradili, bez obzira na povećanje proizvodnje, teret zagađenja vodotoka je smanjen za tri puta, a emisija dimnih plinova stavljena u dozvoljeni okvir. Od 2010. godine posjedujemo okolišnu dozvolu i jedna smo od prvih fabrika sa TK koja je ispunila uslove za dobijanje iste. Naše obaveze definisane u ovoj dozvoli redovno pratimo i poštujemo. Nismo stali, naprotiv nastavljamo sa investiranjem u ovu oblast. Planiramo izgradnju potpuno novog kotla kapaciteta 120 t pare/h. Zajedno sa kotlom i najmodernijim elektrofilterskim postrojenjem gradit će se prvi pogon za desulfurizaciju u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način obnovit ćemo veći dio naše termoelektrane, , a emisiju uskladiti ne samo sa lokalnim nego i sa regulativom i standardima EU.  Važno je napomenuti da smo na osnovu podataka koje su objavile „Poslovne Novine“ zauzeli treće mjesto u BiH u kategoriji ulaganja u okoliš.

K.I: Za vjerovati je da u vašoj fabrici ne nedostaje društvenih aktivnosti?

    Jednom godišnje organizujemo manifestaciju pod nazivom ‘’Porodični dan’’, kada se okupe svi zaposlenici sa svojim porodicama. A za novogodišnje praznike organizujemo aktivnosti zabavnog karaktera za djecu naših zaposlenika. Isto tako, sportsku dvoranu koja se nalazi u krugu naše fabrike, stavili smo na raspolaganje školama iz Lukavca. A kada je riječ o projektima društvene odgovornosti, tu nastupamo zajedno sa matičnim organizacijama.

K.I:  Postoji i vizija Grupacije Sisecam za budućnost ?

    Grupacija Şişecam ima viziju da u 2020. godini zauzme mjesto među tri najuspješnije grupacije u polju proizvodnje stakla. Jako nas motiviše jedan ovako ambiciozan projekt. U ime svih zaposlenika fabrike Şişecam Soda Lukavac želio bih naglasiti da smo svjesni dijela odgovornosti koji je na nama, te da sa velikim zadovoljstvom izvršavamo sve svoje obaveze na putu ostvarivanja ovog cilja.

Privreda TK na sajmu 20. sajmu “Viroexpo” u Virovitici

Jubilarni 20. međunarodni sajam gospodarstva obrtništva i poljoprivrede “Viroexpo 2015”, otvorila je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. Svečano od otvaranja do zatvaranja sajma, radno, organizovano, korisno, profesionalno od pripremnih aktivnosti, dočeka izlagača, postavke izložbenih prostora, poslovnih susreta, druženja, ispraćaja. Tako to rade u Virovitici već 20. put za redom. I svake godine su sve bolji, svake godine izlagači odlaze sve zadovoljniji, svake godine dolazi ih sve više. I sama predsjednica nije krila zadovoljstvo kada je u obraćanju pomenula broj izlagača i zemalja iz kojih dolaze. A glasilo je to ovako: “Veliko mi je zadovoljstvo prisustvovati jednoj ovakvkoj manifestaciji koja okuplja više od 700 izlagača iz 26 zemalja svijeta. Čestitam 20. obljetnicu održavanja sajma i iznimna mi je čast što imam priliku otvoriti jedan od najvećih sajmova u Hrvatskoj”, bile su riječi Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice hrvatske na ceremoniji otvaranja sajma. Značajan je broj delegacija koje su prisustvovale otvaranju baš kao što je i impozantan broj izlagača na jubilarnom sajmu, a oni, izlagači, svakako imaju prednost u prostoru novine koja je posvećena privredi i privrednicima, uz svo dužno poštovanje i predsjednice i političara i članova brojih delegacija. Uostalom, i svi su u pozdravnim govorima bili upućeni baš na privrednike i privredu kao najvažniju kariku u lancu koji treba donijeti izlazak iz ekonomske krize, kao najvažniji i najsnažniji most za povezivanje i udruživanje svih dobrih ideja, poslovnih vizija, stvaranje boljeg sutra. A da je sjama “Viroexpo” isitinski most prijateljstva i rada, druženja i uspostavljanja novih kontaka, otvaranja novih tržišta, uvjereni su i opet su se uvjerili, svi koji su imali priliku i čast, biti sudionicima i 20. jubilarnog sajma. Među njima, i privrednici sa područja Tuzlanskog kantona, okupljeni po zajedničkim nazivnikom “Privreda TK”, predstavljeni na zajedničkom izložbenom prostoru koji, sada već tradicionalno, organizuje Kantonalna privredna komora Tuzla. I ovoga puta smo bili u deficitu sa riječima kojima bi pohvalili organizaciju, izrazili zahvalnost na gostoprimstvu. Uvijek nam nedostaje riječi da izazimo sve ono što osjećamo pred a posebno u toku i poslije sajma “Viroexpo” i po odlasku iz Virovitice. Kada bi oni koji nisu dobronamjerni, htjeli pronaći nedostake u organizaciji, zasigurno je da bi i njima nedostajalo riječi, sve funkcioniše besprijekorno tačno, sistemski, uigrano, na najvišem profesionalnom nivou. Svjesni su toga sigurno i oni koji potpisuju uspješnost u organizovanju ovog sajma. Podsjetimo, organizatori i pokrovitelji 20. Međunarodnog sajma Viroexpo su Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK – Županijska komora Virovitica, HOK – Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije i Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije. Tehnički realizator sajma je tvrtka Viroexpo d.o.o. Sve je sa boldiranim velikim slovima u potpisu MILANA VANĐURE, prve violine jednog malog, vrhunski uštimanog, duhom zajedništva povezanog orkestar iz Županijske komore Virovitica. Ne kriju zadovoljstvo u Komori, uspješno odrađenim još jednim velikim projektom. Zadovoljstvo je veće saznanjem da je uz povećan broj izlagača, zemalja odakle dolaze, kvadrata izložbenog prostora, povećan i broj posjetitelja. Ove godine, bilo ih je 26.700, a drugog dana održavanja sajma zabilježena je rekordna dnevna posjećenost u povijesti sajma, a taj dan posjetilo ga je više od 11.000 ljudi. Čestitao je Milanu Vanđuri i ekipi na tome i župan virovitičko-podravski Tomislav Tolušić. A da je svijetla budućnost ove sajmaske manifestacije, potvrda je u riječima direktora sajma Igora Androvića koji Viroexpo uskoro vidi na drugoj lokaciji. Planira izgraditi vlastitu halu putem projekta koji će prijaviti na fondove EU. To bi bio multifunkcionalni objekt koji bi tokom godine bio vjerojatno u funkciji sportskih terena.

Inače, susretljivošću uposlenika i na osnovu dobrih međukomroskih odnosa HGK Županijske komore Virovitica sa brojnim komoram u regiji, na Viroexpu 2015. od inostranih komora, zajednički nastup svojih članica organizovali su na svojim izložbenim prostorima: Kantonalna privredna komora Tuzla, Privredna komora Brčko distrikta, Privredna komora Usko-sanskog kantona, Privredna/gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, Privredna komora Republike Srpske-Područna privredna komora Doboj, Regionalna privredna komora Kikinda i Regionalna privredna Komora Zaječar. Upriličen je susret predstanika komora i sajmova u Komori Virotivica, bilo smo gosti Milana Vanđure i vrijedne ekipe. Može slobodno reći da su Virovitica i sajam Viroexpo, mjesto jačanja međukomorske saradnje, mjesto borbe za očuvanje komorskog sistema u regiji. Susretu predstavnika komora i sajmova prisustvovali su i predstavnici zemlje partnera – Mađarske: Milan Viktor Radacsi, sekretar za ekonomske poslove Veleposlanstva Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj i Mišo Lisac, predsjednik Hrvatsko-mađarske sekcije Trgovačko-industrijske komore Pečuh, iz Češke: predstavnici Ureda za gospodarstvo i ostali članovi izaslanstva grada Vyškov – grada prijatelja Virovitice, iz Hrvatske gospodarske komore: Mirjana Turudić, pomoćnica direktora i Bruno Lopandić, savetnik u Sektoru za međunarodne poslove kao i predstavnici HGK – Županijskih komora iz Bjelovara, Koprivnice, Knina i Požege. Na susretu u HGK-Županijskoj komori Virovitica, domaćini predsjednik Ivan Slamić i direktor Milan Vanđura pozdravili su prisutne i poželjeli im uspješno predstavljanje, a izlagačima ugovaranje novih poslova i ugodan boravak. Na susretu su razmenjena iskustva u komorskom sistemu i razmotrene su mogućnosti proširenja dosadašnje saradnje i uspostavljanje novih poslovnih odnosa s komorama koje do sada nisu nastupale na sajmu Viroexpo. Učesnici ovog sastanaka su izrazili zadovoljstvo nastupom na jubilarnom 20. Viroexpo, jednom od vodećih regionalnih sajmova u Hrvatskoj. Nakon sajma dali su visoke ocena organizatorima i prenijeli zadovoljstvo uspostavljenim poslovnim vezama izlagača koji su bili na sajmu. Zemlja partner ove godine bila je Mađarska a grad partner Velika Gorica.

Kantonalna privredna komora Tuzla je i ovoga puta predstavljala firme, članice Komore. Zajedničku sajamsku postavku pod nazivom “Privreda TK”, sačinjavali su: "Borplastika Eko" doo Tuzla, "Belladona" Tuzla, “Corn Flips” Srebrenik, "Fana" doo Srebrenik, "Golden tours" Tuzla, "ELLE travel" Tuzla, "Relax" Tuzla, "Gradačački sajam" doo Gradačac, "Helios" dd Banovići - Industrija domoopreme", "Herceg" doo Srebrenik, "Imel" doo Lukavac, "Indira" doo Gradačac, "Menprom" doo Gornja Tuzla, "Naturprodukt" doo Gradačac, "Omega" dd Živinice, "Piemonte" doo Tuzla, "Pivara" dd Tuzla, "PRO PAK" doo Tuzla, "Seif" doo Kalesija, "Solana" dd Tuzla, OPG "Veselčić" Špionica, Dom penzionera Tuzla, “Pannonica” doo Tuzla, Turistička zajednica Tuzlanskog kantona, "Tehnopak" Tuzla, “PortaNaturae” doo Srebrenik, “Voćni rasadnik” doo Srebrenik, "Xella BH" Tuzla,  Općina Tuzla, Vlada Tuzlanskog kantona.

Prosječna isplaćena neto plata za februar u FBiH iznosila je 815 KM i nominalno je niža za 2,3 posto, a realno za 2,5 posto u odnosu na januar, saopšteno je iz Zavoda za statistiku FBiH.
U saopštenju se navodi da je u odnosu na februar 2014, neto plata za februar ove godine nominalno niža za 0,9, a realno za 0,6 posto, prenosi Srna. Prosječna isplaćena bruto plata u februaru u FBiH iznosi 1.244 KM i nominalno je niža za 2,4 posto, a realno za 2,6 u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na februar prethodne godine, prosječna bruto plata u februaru 2015. nominalno je niža za 0,9, a realno za 0,6 posto. Zavod za statistiku FBiH objavio je i podatak da su potrošačke cijene u martu ove godine veće za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. U martu ove godine, u odnosu na mart 2014, godišnja inflacija iznosi 0,3 posto.