Analizirajući pravo vlasništva, poreze, rasprostranjenost korupcije, osobne, trgovinske i monetarne slobode, birokraciju i zaštitu ulagača magazin Forbes je našu zemlju svrstao u društvo najegzotičnijih zemalja za poslovanje među kojima su Ruanda, Zambija i Barbado, piše Dnevni list. BiH se našla na 84. mjestu, samom začelju europskih država, a "utjeha" su nam Srbija koja je jedno mjesto iza nas, Ukrajina i Rusija. Ukoliko gledamo prethodna rangiranja koja rade analitičari ovog jednog od najuglednijih svjetskih magazina, naša zemlja iz godine u godinu stalno nazaduje, odnosno ostale zemlje napreduju. Koliko su ostale zemlje bivše nam države ispred nas, govori i podatak prema kojemu je Slovenija 14. na ovoj ljestvici i to ispred SAD-a koji je na 18. mjestu, a slijede Makedonija koja je na 31., Hrvatska na 46., a Crna Gora je na 48. mjestu. Ukoliko gledamo pojedinačne kriterije, BiH je najlošije ocijenjena kada je u pitanju birokracija pa se po tom kriteriju našla na dalekom 120. mjestu. Slijede vrlo loše ocjene za porezno opterećenje po kojima je BiH pozicionirana na 118. mjesto. Na niskoj razini su i osobne slobode po kojima BiH zauzima 67. mjesto, sloboda trgovine 36., dok je najbolje ocijenjena monetarna sloboda. Dosta loše su ocijenjeni i segmenti imovinskih prava te zaštita investitora, a za loš položaj države, kada su u pitanju uvjeti poslovanja, kriva je i korupcija. Forbes ističe kako je ekonomija naše zemlje “u tranziciji s vrlo ograničenim tržišnim reformama”, a koja se uglavnom oslanja na izvoz metala, energije, tekstila i namještaja, “ali i na stranu pomoć”, dok strane banke, uglavnom one iz Austrije i Italije, kontroliraju većinu bankarskog sektora. Forbes smatra kako “decentralizirana vlast koči i usporava koordinaciju ekonomske politike i reforme, dok opsežna birokracija i podijeljeno tržište obeshrabruju strane ulagače”. Ističu kako privatni sektor u BiH ipak raste, istina vrlo sporo, ali i kako strane investicije bilježe konstantan pad još od 2007. godine. "Javna potrošnja je i dalje visoka, a sve zbog opsežne administracije na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini. Visoka nezaposlenost i dalje je najozbiljniji makroekonomski problem", nabraja se u ovoj analizi. Metodološki pristup koji koristi Forbes praktično je isti kao i Svjetske banke. Pravna sigurnost je među najvažnijim parametrima atraktivnosti za ulaganja nekog područja. Sama birokracija je najviše zaslužna za lošu poziciju. BiH se promatra na osnovi složenosti sustava, velikog broja institucija, posebno onih koji izdaju dozvole, ali i broja procedura, što dovodi do visokog stupnja birokratizacije u ovakvim izvješćima.

Kako je i bilo najavljivano nakon Okruglog stola na temu unaprijeđenja regionalne privredne saradnje u oblasti građevinarstva, održanog 27. novembra 2014. godine u Beogradu, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i privredne komore Federacije BiH, Republike Srpske, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Makedonije, na sastanku u Skoplju, Makedonija, potpisale su Sporazum o saradnji. Potpisivanjem Sporazuma, strane su izrazile spremnost da ostvare saradnju, te pruže pomoć u razvoju i jačanju privrednih društava iz oblasti građevinarstva. Posebno će se raditi na organizaciji i koordinaciji zajedničkog nastupa građevinske privrede na trećim tržištima. Na ovaj način privredne komore Regiona obavezale su se da u okvirima svojih interesa i mogućnosti ostvaruju uzajamnu saradnju prilikom realizacije konkretnih projekata, uključujući i pomoć u obrazovanju konzorcijuma privrednih subjekata, te dostavljaju jedna drugoj informacije privrednog i trgovinskog karaktera uz istovremenu razmjenu informacija o poslovnim ponudama i investicionim mogućnostima privrednih subjekata Strana u Sporazumu. S tim u vezi biće formiran i sajt ponude i tražnje dostupan Stranama. Potpisani Sporazum od izuzetnog je značaja za zemlje Regiona obzirom da im se putem zajedničkih nastupa otvaraju mogućnosti realizacije poslovnih projekata i pruža šansa za povratak na tržišta na kojima su važili za povjerljive i ozbiljne poslovne partnere.

Bilateralni susreti u Komori - Poboljšanje ekonomske saradnje

Kantonalna privredna komora Tuzla u saradnji sa Tursko-bosanskim udruženjem privrednika Tuzlanskog kantona i Uredom za trgovinu Turske ambasade organizovala je poslovne susrete privrednika iz Republike Turske i privrednika sa područja Tuzlanskog kantona. Canakkale udruženje privrednika i privredne komore organizovalo je posjetu privrednika dvadeset i tri privredna subjekta iz oblasti poljoprivrede, prehrambene industrije i trgovine, a u cilju poboljšanja ekonomske saradnje i pronalaska potencijalnih poslovnih partnera u Bosni i Hercegovini. Delegaciju privrednika će predvodio je Sefer Kaya Uzen, predsjednik Upravnog odbora Trgovinske berze Canakkale. "Prije svega želim se zahvaliti Uredu za trgovinu Turske ambasade i Tursko-bosanskom udruženju privrednika TK što su upriličili jednu ovakvu posjetu Tuzlanskom kantonu a u sklopu posjete Bosni i Hercegovini. Privrednici su iz djelatnosti koje su jako interesantne za nas, postoje mogućnosti za zajedničku saradnju sa velikim proizvođačima iz Turske, postoji osnova da se očekuje unapjređenje privrede Tuzlanskog kantona. Tu su naši privrednici koji mogu odgovoriti zahtjevima, privrednici koji već rade sa turskim firmama i oni koji smatraju da imaju kvalitetan proizvod ili projekat koji mogu ponuditi Turcima", izjavio je Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.

"Očekujemo mnogo od ove posjete. I ranije je uspostavljena saradnja sa firmama iz Turske. Firma "Piemonte" je upravo završila i to veoma uspješno jedan značajan posao sa Turskom i sigurno je da postoji veliko interesovanje naših privrednika za saradnju upravo na osnovu pozitivnih iskustava. Očekujemo da se i vlasti uključe u stvaranje čvršćih veza sa turskim privrednicima jer je Turska jedno veliko i zanimljivo tržište na kojem sigurno i mi možemo pronaći svoje mjesto", izjavio je Kasim Selimović predsjednik Odbora Udruženja za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam Kantonalne privredne komore Tuzla.

Gosti iz Turske regije Canakkale su već nekoliko dana u Bosni i Hercegovini. Učestvovali su i na privrednim susretima sa privrednicima Bosne i Hercegovine u Sarajevu u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH. Upriličena je i posjeta Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini a kada su u pitanju kantoni, posjeta je upriličena jedino privrednicima Tuzlanskog kantona. "Naš cilj je dugogodišnje veze pretvoriti u konkretnu poslovnu saradnju na obostrano zadovoljstvo. Želimo posješiti odnose, povećati obim robne razmjene između naše dvije zemlje. Želimo proizvode iz naše regije, regije Canakkale plasirati u trgovinske lance na području Tuzlanskog kantona i istovremeno, proizvode sa ovog područja, plasirati  u trgovinske lance u Turskoj. Imali smo tri veoma uspješna radna dana i sastali smo se sa brojnim privrednicima, vidjeli kapacitete, ostvarili kontakte i očekujemo, želja nam je, da dođe do konkretne saradnje u najskorijoj budućnosti", izjavio je Sefer Kaya Uzen predsjednik Upravnog odbora Trgovinske berze Canakkale. Dodao je na kraju da je cilj ove posjete i želja delegacije, da učvrste saradnju i naprave u narednom periodu bratimljenje jedne općine iz naše regije sa općinjom Srebrenik. Privrednici Tuzlanskog kantona, firme čalnice Komore njih više od pedeset, imali su priliku u bilateralnim razgovorima  razmijeiti informacije, kontakte, iskustva, ostvariti prve korake u povezivanju sa privrednicima iz turske regije Canakkale.

Neisplaćivanje podsticaja, problem plasmana mlijeka te malo novca koji je planiran za podršku mljekarima na Tuzlanskom kantonu, teme su o kojima su razgovarali članovi Odbora grupacije mljekara. Ocjenjeno je da situacija nikad nije bila teža, što u  pitanje  dovodi i  opstanak mnogih farmi. U Tuzlanskom kantonu 987 farmi ostvaruje podsticaj. Samo za 4 mjeseca one proizvedu preko 4 miliona 207 hiljada litara mlijeka. Međutim, to mlijeko proivođači nemaju gdje da plasiraju. Iz godini u godinu raste nezadovoljstvo ljudi koji ga proizvode, a problema je sve više: "Već devet mjeseci mljekarima nije uplaćena premija za mlijeko. To je žalosno i pitamo se kako da opstanemo, istako je Sead Huskić, predsjednik Odbora grupacije mljekara TK. Još jedan problem sa kojim se susreću proizvođači jeste i primjena novog pravilnika o kvaliteti sirovog mlijeka koji će morati biti ispoštovan upravo zbog konkurencije i Europskih standarda. Pravilnik o kvaliteti sirovog mlijeka stupio je na snagu u avgustu prošle godine i sve više mljekara ne može da ga poštuje.    Zbog toga je jedan broj  proizvođača prestao da se bave ovim poslom. "U ovom trenutku 70 posto proizvođača sa Tuzlanskog kantona ne može da se pridržava ove Uredbe", dodaje Huskić. Ono što posebno zabrinjava sve poljoprivredene proizvođače na Tuzlanskom kantonu, jeste činjenica da je ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, budžet smanjen. Naime, prema postojećem stanju poljoprivrednici bi trebali dobiti 40 posto novca manje u odnosu na prošlu godinu. Resorni minstar Abdulah Zukić, istakao je na današnjem sastanu da je situacija teška, ali da bi nepravda koja je nanijeta poljoprivrednicima trebala biti ispravljena sa  rebalansom budžeta. Veliki problem mljekarima, naglašeno je na današnjem sastanku, osim stopiranog izvoza predstavlja i liberalizacija trgovine gdje je značajno prisustvo mlijeka i proizvoda od mlijeka na domaćem tržištu iz susjednih zemalja i zemalja Evropske unije. Tako dolazi do poremećaja, jer domaći proizvodi nisu konkurentni, zbog niskih cijena uvoznih proizvoda. Mljekari smatraju  da se mora udruženo djelovati sa ostalim kantonima, kako bi ovi problemi, barem djelimično bili riješeni.  

rtvtk