Kompanija je u stalnom usponu nakon što ju je preuzela AS grupacija

Tuzlanska Solana ostvarila je u prošloj godini rekordne ukupne prihode od oko 41,9 miliona maraka.

To je značajno povećanje u odnosu na 2022. godinu kada su prihodi bili 35,2 miliona KM, a što je također bio rast od oko četiri miliona u odnosu na 2021. godinu, piše BiznisInfo.ba.

Većinski vlasnik Solane prije par godina je postao tešanjski AS Holding koji drži 60,8 posto dionica.

Očito je preuzimanje Solane bio pravi posao za Tešnjake jer prihodi rastu iz godine u godinu, a tuzlanski div vratio je staru slavu.

Zanimljivo je da je prošle godine ostvaren rekordan izvoz, odnosno da je prihod od prodaje na inostranim tržištima dosegao iznos od 31,6 miliona KM.

Kompanija je lani povećala i dobit na 8,1 milion maraka sa 5,5 miliona maraka godinu ranije.

Mikrokreditna fondacija MI-BOSPO, pionir u mikrokreditiranju žena u Bosni i Hercegovini osnovala je Mikrokreditno društvo MI-BOSPO.

Vodeći se potrebama tržišta, te zahtjevima klijenata za sve većim iznosima kredita, iznosima preko 10.000 KM, potakla se ideja da Mikrokreditna fondacija MI-BOSPO Tuzla započne proces osnivanja mikrokreditnog društva.

"MI-BOSPO kontinuirano prati potrebe klijenata i tržišna kretanja. Jasno je da je inflacija, koja je izražena zadnjih godina, učinila da veliki broj naših klijenata ima potrebe za većim iznosima mikrokredita, a što im mi, poslujući u organizacionom obliku kao mikrokreditna fondacija, nismo bili u mogućnosti ponuditi. Zbog toga smo donijeli odluku i krenuli u proces osnivanja mikrokreditnog društva, te krajem prošle godine i dobili dozvolu od Agencije za bankarstvo FBIH. Do sada su klijenti mogli koristiti kredite u iznosu do 10.000 KM, a osnivanjem društva mi omogućavamo klijentima iznose kredita do 50.000 KM. Klijenti će imati pristup veoma dobroj kreditnoj ponudi naročito segment pravnih lica i obrtnika. MI-BOSPO je ponosan na povjerenje i dobre odnose sa klijentima, poslovnim partnerima, zaposlenicima, i smatramo to ključnim faktorima uspjeha, vjerujemo da će ponuda društva biti korisna klijentima", izjavio je Safet Husić, direktor mikrokreditne fondacije MI-BOSPO.

Mikrokreditna fondacija MI-BOSPO je najbolja kreditna podrška ženama i sinonim je za pružanje najbolje usluge klijentima, ženama i muškarcima, već 28 godina. Osnivanjem Mikrokreditnog društva, MI-BOSPO nastavlja u istom smjeru, i time čini značajan poslovni poduhvat čime postaje konkurentniji na tržištu mikrokredita, a plasiranjem iznosa do 50.000 KM i rokom otplate do 84 mjeseca znatno unaprjeđuje kreditnu uslugu svojim klijentima koji imaju potraživanja za kreditima većih iznosa. Ovime se klijentima otvaraju mogućnosti za većim ulaganjima neophodnim za razvoj i uspjeh poslovnih djelatnosti, te drugih investicija koje se odnose na stambena ili druga ulaganja.

Sjedište i poslovne prostorije društva su u Tuzli, a društvo MI-BOSPO će plasirati mikrokredite na području mreže MI-BOSPO ureda.

MI-BOSPO, inspirisan Vašim uspjehom!

Wizz Air je napustio Tuzlu i maknuo čak dva bazirana aviona, te je spao na tek 9 letova na 3 linije ove zime. Ovog ljeta broj letova će biti i manji, njih tek 8 na 3 linije.

Tuzla je pokušala sa minijaturnom noname grčkom kompanijom Lumiwings koja je operirala 10 letova na 5 linija.

No, ista je imala tragično loš load faktor, te je sav novac spržila nakon samo dva mjeseca i krajem februara prestala sa operacijama. Novac se potrošio, nepovratno se izgubilo povjerenje putnika, prevezeno je jako malo putnika.

Je li Lumiwings bio pogreška? Jeste. Sve je napravljeno navrat-nanos bez ozbiljne analize. Kompanija je letjela pogrešne i potpuno nepoznate destinacije, kompanija je imala tragičan pristup operacijama pa je sa prodajom karata krenula tek dvije sedmice prije prvog leta kada se većina potencijalnih putnika već drugačije snašla, kompanija je krenula u najmršavijem dijelu godine umjesto od aprila kada bi bilo daleko više putnika, nije promptno reagirala pa nije smanjila broj operacije od 7.1. čime bi imala dovoljno novaca za operacije do kraja marta, odabir aviona bio je loš (Embraer E190 ili E195 bi bio daleko bolja opcija).

Šta je alternativa Tuzli. U prvom redu vratiti Wizz Air što će se vjerovatno i desiti. Postoje neke neslužbene informacije da bi se Wizz Air mogao vratiti u Tuzlu sa bar jednim baziranim avionom. Ako ne, bar povećati broj linija i frekvencija Wizz Aira na bar 5 linija, sa nekih 12-15 letova tjedno. Što je svakako realno.

Tuzla se mora ozbiljno potruditi vratiti Ryanair sa bar 3-4 linije i nekih 7-8 sedmičnih letova. Ovo nije nemoguće, pogotovo sada kada je ukinuta ona preblentava taksa od 1,50 eura, piše avioportal Zamaaero.

Još je bitnije dovesti Pegasus sa linijom iz Istanbula. Ovo je i te kako realno. Aerodrom Sabiha je otvorio drugu pistu pa je ekspanzija Pegasusa moguća, a kompanija dobiva značajan broj aviona. Stoga je usporena ekspanzija prekinuta. Ova tri prijevoznika su svakako realna. Oni bi jako lako mogli u Tuzlu dovesti nekih 21-26 sedmičnih letova. Ok, bitno manje nego u ljeto 2023. kada je Tuzla imala duplo više, tj. 48 letova, ali i bitno više nego sada kada će ih imati 8-12.

Ne bi bilo nerealno da se Tuzla u budućnosti potrudi oko dolaska Norwegiana (Stockholm, Oslo, Copenhagen), Transavie (Paris Orly, Amsterdam ili Eindhoven) ili pak Austriana (Beč). Manje vjerovatno, ali ne i nevjerovatno je dolazak easyJeta, Swissa ili Turkisha. Sve ovisi o novcu kojim raspolaže Tuzla i koji može dati kompanijama.

Ove godine Tuzla će imati duplo veći broj chartera za turiste. Naime, Freebird je povećao broj letova za Antalyu sa 2 na 3, a Tailwind je pokrenuo jedan sedmični let također za Antalyu. Jednako tako Tuzla bi morala privući letove za bar Bodrum, kasnije i Dalaman u Turskoj.

Tuzla bi morala imati i letove na bar 1-2 grčka otoka poput Herakliona, Rodosa, Krfa, Kosa, Santorinija, Mikonosa… Uputno bi bilo imati i letove za Hurghadu u Egiptu (Air Ciaro leti iz Hurghade za Sarajevo i Banja Luku), te za Tunis.

Sa ovim charterima Tuzla bi mogla imati nekih 30-35 letova, ni blizu prošlogodišnjih 50, ali ipak ta brojka bi bila značajna, navodi Zamaaero.

Proizvođači mlijeka i hrane iz tuzlanskog kantona uputili su apel Vladi FBiH da je nedopustivo kašnjenje poticaja za poljoprivredu. Iako je vrijeme za proljetnu sjetvu, poticaje nisu dobili ni za zadnji kvartal prošle godine.

Fedahija Hrnjić iz Sapne bavi se uzgojem muznih krava, ovaca i proizvodnjom žitarica. Zbog kašnjenja poticaja proizvodnja svih poljoprivrednih kultura je u značajnom padu.

„Ljudi odustaju od proizvodnje mlijeka. Gase se farme. Razlog je poskupljenje sjemena, koncentrata, svih repromaterijala. Kako kupiti sve?“, pita se Hrnjić.

Halil Serdarević iz Kalesije dvije decenije se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Vlasnik je farme muznih krava koja broji 27 grla.

„Ja imam proizvodnju i žitarica. Sijem 27 hektara kukuruza. Nešto od toga ide u silažu, a nešto berem kao zreo kukuruz. Do sada je bilo tako, sada ćemo vidjeti“, kaže Serdarević.

• Proljetna sjetva na pragu

Proljetna sjetva kreće za 15 dana, a rijetki proizvođači imaju sredstva za nabavku sjemena.

„Mi smo već šest mjeseci bez poticaja, zadnji kvartal iz prošle godine neće biti uplaćen prije maja. Kako kupiti sjemena, kako zasijati? Neko je kupio, neko će uzeti sjemena na veresiju u poljoprivrednim apotekama. Tako se dovijamo“, ističe Halil Serdarević.

• Poljoprivredna strategija na čekanju

Poseban problem im predstavlja nova strategija razvoja poljoprivrede po uzoru na zemlje EU za koju smatraju da će ugasiti male proizvođače. Nova strategija još uvijek nije prošla parlamentarnu proceduru, iako se po njoj prave programi raspodjele sredstava, programi sjetve, proizvodnje mlijeka.

„Strategija je usvojena na Vladi FBiH. Očekuje se da ide na federalni parlament i Dom naroda. Na žalost sjednica još nije zakazana. Bez usvajanja strategije, nema programa, nema pravilnika. Mi smo sada zakočeni. Federalni program blokira kantone koji ne mogu donijeti svoje programe dok se ne usvoji na nivou Federacije. Federalni parlamen je neodgovoran prema nama koji se bavimo poljoprivredom“, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.

• Mogući i protesti i blokade

Poljoprivrednici iz Tuzlanskog kantona su danas kazali kako je zbog istih problema jesenska sjetva značajno umanjena, a i proljetna koja je na pragu imat će iste probleme.

„Mi ćemo zajedno sa ostalim kantonima sjesti i razgovarati, u sve ćemo uključiti i udruženja sa nivoa FBiH, ako sve ostane kako je sada mi ćemo sigurno krenuti u restriktivne mjere“, zaključuje Glibanović.

Tuzlanski kanton ima oko 1.350 mljekara koji su proizveli u prošloj godini oko 2 miliona litara mlijeka.