- U rijeku Spreču iz koksare će istjecati potpuno čista voda - Lukavački GIKIL nadogradio je svoje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje koksa -

Otpadne vode iz koksne baterije Global ispat koksne industrije Lukavac (GIKIL), zahvaljujući novom postrojenju za prečišćavanje, u rijeku Spreču istjecat će potpuno prečišćene i bezopasne za okolinu.
- Sve tehnološke otpadne vode u procesu koksovanja su toksične za floru i faunu. Voda se prije prečišćavala metodom koja ja zastarjela, a i zahtjevi za kvalitetom vode koja se ispušta su porasli. Zbog toga smo izvršili nadogradnju postojećeg postrojenja za prečišćavanje vode, odnosno uveden je tercijarni nivo prečišćavanja. Sve tehnološke vode u GIKIL-u koje prođu tretman na kraju su potpuno prečišćene. One se ispuštaju u okolinu, odnosno kroz odvodni kanal, idu u rijeku Spreču i potpuno su bezopasne za okolinu - pojašnjava Jasmin Pandurević, inženjer tehnologije i magistar zaštite okoliša zaposlen u GIKIL-u.
Ovaj projekat implementirala je tuzlanska firma Borplastika Eko članica BP grupacije.
- Ovo je bio izuzetno zahtjevan projekat jer je samo postrojenje veoma inovativno i prvo tog tipa u regionu. Većinom smo samostalno razvijali tehnologiju, a imali smo pomoć instituta u Zagrebu za određene laboratorijske probe. Postrojenje podrazumijeva potpuno automatizovano prečišćavanje otpadnih voda, a sastoji se od biološkog tretmana, odnosno fizikalno-hemijske obrade sa strojnom dehidracijom mulja - kaže Irdin Imamović, direktor firme Beoplastika Eko.
Generalni direktor GIKIL-a Almin Suljić kaže da ova kompanija ima ekološku dozvolu koja važi do 2027. godine i redovno šalju izvještaje svim nadležnim institucijama.
- Industrija čelika se u posljednje dvije godine nalazi u krizi, što implicira da i GIKIL posluje s poteškoćama. Naime, bazna osnova GIKIL-a naslonjena je na industriju čelika. Uprkos tome, smogli smo snage za investicije, posebno za one projekte zaštite voda i životne sredine. Na ovom projektu, vrijednom dva miliona KM, radili smo gotovo dvije godine. Sve ima za cilj da zadovoljimo ono što je propisano Federalnom uredbom o zaštiti voda, a ovim postrojenjem smo to uspjeli - kaže Almin Suljić, generalni direktor GIKIL-a.

- Šta inicijativa za rekonstrukciju pruge Doboj - Tuzla - Zvornik donosi privredi, a šta je prioritet za TK -

Na željezničku stanicu u Tuzli još od decembra 2019. godine ne dolaze vozovi, a Tuzlanski kanton nema metra brze ceste, a ni autoputa. Zbog svega toga pomalo iznenađujuće došla je najava o rekonstrukciji željezničke pruge na relaciji Doboj - Tuzla - Zvornik koja vodi u Srbiju, s obzirom na to da vlasti i privrednici iz TK već godinama kao prioritet broj jedan za više nivoe vlasti ističu izgradnju cestovne infrastrukture.

 - Rekonstrukcija ove željeznice bit će potpuna od Doboja do Zvornika, i ona uključuje priključke prema Brčkom, Aerodromu u Tuzli. Po nekim procjenama rekonstrukcija pruge će koštati do 500 miliona eura. To ne samo da je bitno za privredu, znamo da će biti isplativo, jako je bitno da ovakvi projekti zažive zbog putničkog saobraćaja kako bi građani cijele regije, a posebno BiH, mogli napokon da putuju onako kako su već naučili putovati građani cijele EU i šire - najavio je prije nekoliko dana, nakon sastanka održanog u Sarajevu, državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto.

• Benefiti za privredu

Predjednik Kantonalne privredne komore Tuzla kaže da bi modernizacija i elektrifikacija pruge bi omogućila da sirovine koje se uvoze dolazile brže i po nižim cijenama, a izvoz kabastih i rasutih tereta bi išao puno brže.

 - Najviše bi profitirala hemijska industrija, prije svih GIKIL, zatim Soda Sisecam i rudnici. Za pravljanje koksa GIKIL uvozi ugalj, koji dolazi brodom u luku Ploče, a odatle se željeznicom transportuje u Lukavac, a oko 80 posto koksa koji proizvedu željeznicom transportuju u Srbiju. Mogli bi konačno pričati i o putnikom saobraćaju, koji je na ovom području praktično zaboravljen - kaže Kikanović.

On, ipak, ističe da je pruga potrebna prevasnodno za industriju, ali da je za kanton u cjelini prvi prioritet autocesta.

- Mi negdje moramo izaći na autocestu, a po mom mišljenju najbolje je opcija rijeka Sava, odnosno Orašje. Na području današnjeg Tuzlanskog kantona nije napravljen kilometar puta magistralnog ili višeg ranga od 1968. godine. Zadnji takav put koji je napravljen je magistralna cesta Tuzla - Orašje od tada nije napravljeno ništa, a imamo najviše stanovnika i najviše plaćamo akciza. Dakle, nama je željeznica bita, ali glavni prioritet je autocesta - naglašava Kikanović.

U Tuzlanskom kantonu, tačnije u Lukavcu, nalaze se dvije kompanije koje su lideri po uvozu i izvozu u Bosni i Hercegovini. GIKIL je po uvozu u 2023. godini na prvom mjestu, a po izvozu na četvrtom, dok je Soda Sisecam drugi najveći izvoznik u cijeloj BiH. Za obje ove kompanije, željeznički transport je važan, a pomalo apsurno zvuči da je u cijeloj Federaciji BiH najgora željeznička infrastruktura upravo u TK i na ovom području vozovi su najsporiji.

• Kamionom isplativije

Da se transport željeznicom u ovom momentu jednostavno ne isplati potvrđuje direktor Rudnika mrkog uglja Banovići Rasim Dostović, koji kaže da je transport željezicom duplo skuplji u odnosu na cestovni promet, a trebalo bi biti obratno.

- Mi smo, recimo, 2010. godine vozili 500 tona dnevno željeznicom u Srbiju, a sada to rijetko radimo, uglavnom voze kamioni. Također, Alumini Zvornik godišnje isporučujemo 200 hiljada tona uglja i to ide kamionima. Istu količinu godišnje vozmo u Lukavac za Sodu i to sve ide kamionima. Željeznicom vozimo sada samo za Termoelektranu Tuzla imamo uglja za tri voza dnevno, a nekad daju nam daju samo dva. Pruge su loše i spore, kamionski transport do Tuzle je duplo jeftiniji nego željeznica, što je apsurd. Željeznica bi morala biti duplo jeftinija, a kod nas je obratno - pojašnjava Dostović.

Transport kamionima dodatno opterećava ceste u TK, koje su ionako u lošem stanju, pa Dostović ističe da je obnova željeznica potrebna ne samo radi industrije, nego i da se očuva postojeća cestovna infrastruktura, koju sada uništavaju kamioni.

- Mi dnevnio otpremimo 200 kamiona uglja. Zamislite šta to znači za ceste i promet - ističe Dostović.

Ministar Forto rekao je da će po nekim procjenama rekonstrukcija pruge koštati do 500 miliona eura te da postoji spremnost "Republike Srbije da u narednom periodu zejedno apliciramo za bespovratna sredstva i finansiranje Evropske unije".

Faktor
autor: J.B.

Kantonalna privredna komora Tuzla objavljulje izdavanje kancelarijskog prostora. Riječ je o tri kancelarije površine po 14 metara kvadratnih, na drugom spratu zgrade Komore, Trg slobode bb. Više informacija u Komori ili na telefon sa broja: 035/369-550 ili putem maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., kontakt osoba Almir Mešić.

- Nastavak pružanja kvalitetnih usluga svojim članicama -

Pozivamo privrednike, firme članice Komore, da se predstavite na predstojećem 45. Međunarodnom sajmu turizma na Beogradskom sajmu, koji će se održati od 22. do 25. februara 2024. godine.
Beogradski sajam turizma je najveća turistička manifestacija u Srbiji i jugoistočnoj Evropi. Skoro 40 godina ispunjava svjetske poslovne standarde, stvarajući partnerstva sa izlagačima i privlačeći sve veći broj posjetilaca svake godine. U februaru sa Sajmom turizma tradicionalno kreće talas nove energije. A kroz putovanja, uspostavljanja kontakata i umrežavanja učesnika, trasiraće se pravac ostvarivanja još boljih poslovnih rezultata. Posjetioce očekuje veliki broj popularnih svjetskih destinacija sa sve raznovrsnijom turističkom ponudom, autentičnim smeštajnim kapacitetima prilagođenim savremenim turistima.

Tradicionalno, na sajmu će učestvovati najznačajnije turističke agencije, udruženja i organizacije, hoteli, turistički centri, vazduhoplovne kompanije i međunarodni tur-operatori.
Turističke destinacije sa svojim atrakcijama, proizvodima, smeštajnim i ugostiteljskim kapacitetima i drugim sadržajima imaju priliku da svoju ponudu predstave ne samo turistima iz Srbije, već iz cijelog regiona, koji postaje sve emitivnije tržište.
Ovaj najposjećeniji sajam turizma regiona i šire kroz veliki broj poslovnih gostiju i B2B aktivnosti sa preko 350 održanih zakazanih sastanaka na posljednjem okupljanju čini značajno tržište od nekoliko desetina miliona potencijalnih turista.

Pod sloganom „Avantura počinje ovde!“ od 22. do 25. februara 2024. godine u halama 1, 1a i 4 ovogodišnji 45. Međunarodni sajam turizma biće veliki turistički praznik, susret kultura svijeta na kome će se u nezaboravnoj atmosferi promovisati nove destinacije, first minute ponude, domaće i inostrane turističke regije i atrakcije.
U istom terminu u hali 2 će se održati 19. Međunarodni sajam ugostiteljske opreme HORECA

Kantonalna privredna komora Tuzla je i na 44. sajmu turizma u Beogradu bila prisutna sa zajedničkom izložbenom postavkom pod nazivom Privreda TK.
Izlagalo je više od 20 firmi članica Kantonalne privredne komore Tuzla i predstavili smo njihove proizvode i usluge.
Pozivamo naše članice i one koji žele pristupiti u članstvo Kantonalne privredne komore Tuzla, da nam se jave do 16. februara sa informacijom da li ćete fizički prisustvovati na sajmu ili ćete nam dostaviti vaše propagandne materijale i video materijal za prezentovanje i emitovanje na zajedničkoj postavci "Privrede TK" na 45. Međunarodnom sajmu turizma na Beogradskom sajmu.

Kontakt osoba: Dino Kalesić, mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., tel: 035/369-562, mob: 061/164-311.