logo tekst 6     


- Ostvarena rekordna proizvodnja od 168.885 tona soli -

solana rekord

Izuzetni rezultati Solane DD Tuzla u prethodnoj godini sa ostvarenom rekordnom proizvodnjom od 168.885 tona sa jednim proizvodnim Pogonom 5 vakuumuparavanja. Ovaj rezultat nije ostao nezapažen u regiji.

Solana DD Tuzla nastavlja da niže sjajne rezultate i dokazuje da ima jedan od najkvalitetnijih proizvoda u Europi. Svaka čast svim uposlenicima Solane DD Tuzla, s posebnim akcentom na proizvodnju soli. Uspjeh dokazuje da spoj kvalitete i tradicije uvijek daje odličan rezultat i na kraju vrhunski proizvod.

Samim tim tuzlanski solari opravdavju tezu TUZLA GRAD NA ZRNU SOLI.

tuzlarije.net


Jedini industrijski sajmovi u Hrvatskoj, međunarodnog karaktera, održat će se od 09. do 12. travnja 2024.
BIAM – 27. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata i ZAVARIVANJE – 30. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite prati snažna institucionalna, stručna i programska potpora.

BIAM1

A zašto nikako ne propustiti ovogodišnje sajmove?!

-dosadašnje zadovoljstvo izlagača i posjetitelja prvenstveno zbog prezentacije novih tehnologija i sustava s područja alatnih strojeva, alata, strojeva za obradu, zavarivanja, automatizacije proizvodnje, antikorozivne zaštite, strojeva za obradu plastike i drva…

-okupljanje struke, izravni kontakti i povezivanje proizvođača, distributera, poduzetnika i investitora, prostorne, programske, i promotivne pogodnosti u okruženju velikog broja poslovnih posjetitelja i medija…

-edukacija, usavršavanje, promocija strukovnih zanimanja uz jednodnevni sajam škola i fakulteta

-kvalitetna poslovna i marketinška aktivnost s realnim i izravnim utjecajem na povećanje tržišne efikasnosti, kongresne aktivnosti

Više informacija: https://www.zv.hr/sajmovi-7/biam-zavarivanje-2508/izlagaci-2592/o-sajmu-3453/3453

BIAM2 

 

Kontakt: Damir Pavlek, Voditelj projekta
+ 385 1 6503429
+ 385 91 6306405
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Nakon kraće bolesti u 85. godini preminio je Imšir Imširović. Posljednji ispraćaj će se obaviti ispred Komemorativnog centra Tuzla u četvrtak, 11.januara 2024. godine u 12:30 a ukop na mezarju Bukovčići.

Privredni i ekonomski velikan koji je vodio Privrednu komoru Tuzla u periodu najvećih potresa i šokova za privredu Tuzle. Čovjek koji se nikada nije bavio politikom, već samo i isključivo privredom. Uvijek ispred svoga vremena i uvijek korak ispred menadžera i zakonodavaca.

Na kraju 1980-ih savjetovao je kompanije u "Markovićevoj privatizaciji" i nenormalnim uslovima poslovanja usred hiperinflacije, uvijek pokušavajući pronaći načine za profitabilno poslovanje. Bio je spona između Opštine Tuzla i Sodaso kombinata u često napetim pregovorima o saniranju posljedica slijeganja tla i njegovom zaustavljanju.
Tokom predratnog stanja 1991. i 1992. godine na danonoćno je radio na deblokadama pruga i cesta tražeći načine kako da se robe izvezu usprkos sukobima i blokadama. Vodio je Krizni štab Privredne komore Tuzla, a njegov telefon je bio najbolja i često jedina veza privrede s vanjskim svijetom.

Za vrijeme rata Privredna komora na čelu s Imširom Imširovićem je pokušavala sačuvati i preorijentisati proizvodnju, saznati šta se događa s kompanijama u Zvorniku, Bijeljini, Orašju ili Doboju, probiti blokade za uvoz ili izvoz i u tome obično uspijevala. Tokom cijelog rata Komora je imala neke informacije o privredi na cijelom području njenog djelovanja, imuna na politiku, uvijek fokusirana samo na privredu.

Imsir Imsirovic

Na početku rata kada su komunikacije prekinute, Privredna komora na čelu s Imširovićem je čak funkcionisala i kao mini Narodna banka za Tuzlu i vodila monetarne poslove u uslovima potpune monetarne anarhije i pojave raznih valuta nejasne vrijednosti. Tokom cijelog rata Komora je zasijedala, savjetovala, pokušavala i planirala.

Usred rata, ne gubeći svoj čuveni optimizam, Imšir Imširović je vodio tim koji je planirao obnovu privrede nakon rata. Ideja je bila da se prvo stranim kreditom pokrenu Termoelektrana i rudnici te obnovi izvoz struje, a onda tako zarađenim novcem pokrene hemijska industrija koja bi za sobom povukla obnovu ostatka industrije, prije svega Livnice, TTU-a i Guminga. Zatim bi usljed rasta standarda i dolaska novca slijedila obnova ostalih privrednih kapaciteta- proizvodnje hrane, pića, odjeće i obuće, uslužne djelatnosti. Da smo ga barem poslušali!

Nakon prvih deblokada 1994. godine Imšir Imširović je bio u Hrvatskoj, a odmah nakon rata 1996. godine u suradnji s Forumom građana Tuzle i u Srbiji, dogovarajući izvoz struje, soli, uglja, poliola i soda. Zahvaljujući njemu, često preko talijanskih i mađarskih banaka jer su granice bile zatvorene i platni promet prekinut, iz Tuzle se već 1996. godine ponovo izvozilo, a prijeko potreban novac je dolazi u grad i privredu.

U poslijeratnom periodu Imšir Imširović neumorno je radio na reformi Privredne komore Tuzla kako bi bila što jeftinija, što efikasnija i što korisnija. Organizirao je privredne sajmove u Tuzli, vodio kompanije na strane sajmove i gradio pokidane poslovne veze. Na čelu Komore pomagao je kompanijama u dobijanju ISO certifikata i pokretanju izvoza na tržište Europske Unije. Iz mjeseca u mjesec upozoravao je vlasti na štetne pojave u procesu privatizacije, savjetovao, urgirao i sugerirao, svo vrijeme štiteći komoru i privredu od utjecaja politike.

Vodeći Privrednu komoru Tuzla bavio se isključivo svojim poslom, imun na izazove i ponude politike ili na prilike za velike riječi i ličnu slavu. Tokom nekoliko desetljeća njegovog neumornog rada, jedino što je javnost ikada privatno saznala o dr.sc. Imširu Imširoviću bila je njegova velika ljubav prema kravatama koje je uvijek nosio, kupovao i sakupljao kao uspomene na mnoge destinacije koje je kroz posao posjetio. Znao je vezati kravatu na 12 načina, od čega je 5 načina sam smislio. Tokom života sakupio je više od 1000 kravata.

Dr.sc. Imšir Imširović bio je čovjek privrede, čovjek optimizma i realan čovjek svjestan prilika i ograničenja u poslovanju, koji je proveo privredu Tuzle kroz najgori period u njenoj historiji, iz krize u krizu nikada ne gubeći optimizam i vjeru da privreda može opstati i napredovati, dajući sve od sebe i od Privredne komore Tuzla da joj u tome pomogne, u čemu je obično i uspijevao. Ispravljao je greške koje je činila država kroz pogrešne ekonomske politike i pomagao privredi koliko god je mogao usprkos tome što je država često odmagala. Za privredu tuzlanske regije bio je „i otac i majka“ i bez njegovog tihog, nevidljivog i često ključnog rada pitanje je da li bismo danas imali ikakvu privredu, pogotovo velike pogone poput Solane, Dite, Siporeksa, Cementare, Koksare, TTU-a i mnogih drugih. Doprinos Imšira Imširovića opstanku našeg grada i njegove privrede, kao i privrede cijele tuzlanske regije, je nemjerljiv i ne smije biti zaboravljen.

Dino Šakanović

Kantonalna privredna komora Tuzla provodi redovno godišnje anketiranje privrednika o poslovnim očekivanjima i izazovima u poslovanju.

Molimo Vas da odvojite par minuta svog vremena i popunite anketu sa linka: https://forms.gle/BCoQtaHTq4hALk749

Unaprijed Vam se zahvaljujemo na učešću.

NAPOMENA: Prikupljeni podaci bit će korišteni za interne analize i objavljeni isključivo u formi zbirnih odgovora. Pojedinačni odgovori neće biti povezani s pojedincima ili preduzećima.

Anketa

- CBAM i usklađivanje s EU Pravilnikom -

go green

 U okviru podrške Evropske unije energetskom sektoru u Bosni i Hercrgovini, projekt EU4Energy i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizuju trening programe za Mehanizme za prekogranično poravnanje emisije ugljika (CBAM) i usklađivanje sa EU Pravilnikom.

Imajući u vidu uticaj provedbe Mehanizma za prekogranično poravnanje emisije ugljika na kompanije u BiH koje su izvoznici u EU i kratkih rokova za izvještavanje, pozivamo vas da učestvujete na jednoj od radionica koja će kroz prezentacije eksperata i otvorenu diskusiju unaprijediti znanja i tehničke vještine kompanija za pripremu izvještaja.

Termini radionica:

1. 11.1.2024. godine, Mostar (rok za prijave: 09.01.2024. godine)
2. 16.1.2024. godine, Zenica (rok za prijave: 14.01.2024. godine)
3. 18.1.2024. godine, Tuzla (rok za prijave: 16.01.2024. godine)
4. 23.1.2024. godine, Tešanj (rok za prijave: 21.01.2024. godine)

Učešće na radionici je besplatno.

Teme radionica možete pogledati u programu, a tačna lokacija održavanja radionica će biti dostavljena svim prijavljenim učesnicima.

Ukoliko ste zainteresirani za učešće, prijavu na edukaciju možete izvršiti ispunjavanjem ONLINE PRIJAVNOG OBRASCA prema gore navedenim rokovima u ovisnosti od mjesta u kojem želite prisustvovati edukaciji. Molim Vas da prilikom ispunjavanja prijavnog obrasca naznačite mjesto pohađanja edukacije.

Svi učesnici koji su se već prijavili na edukaciju ne moraju se ponovo prijavljivati.

CBAM mehanizam, kao dio Evropskog zelenog dogovora, treba da spriječi curenje ugljika i direkno utiče na ublažavanje klimatskih promjena. Njegovo uvođenje ima direktna uticaj na kompanije u BiH koje imaju obavezu izvještavanja emisija za pojedine industrije. CBAM propis stupio je na snagu u maju 2023. godine. Zvanična primjena u prelaznoj fazi počela je 1. oktobra 2023. i traje do decembra 2025. godine. U ovom periodu izvještavanje je obavezujuće za uzvoz roba u EU za industrije: cementa, željeza i čelika, aluminijuma, đubriva, električne energija i vodonika.

Kompanije koje izvoze na EU tržište iz navedenih industrija i čiji se proizvodi nalaze na listi CN kodova imaju obavezu prijave emisija stakleničkih plinova (GHG) ugrađenih u njihov proizvod (direktne i indirektne emisije), bez ikakvih finansijskih plaćanja ili prilagođavanja tokom prijelaznog perioda. Prvi tromjesečni izveštaj, koji pokriva kvartal koji se završava 31. decembra 2023. godine, podnosi se najkasnije do 31. januara 2024. godine.

Radi informisanja o industrijama koje podliježu izvještavanju na sljedećim linkovim se mogu preuzeti najvažniji CBAM dokumenti:

– CBAM Uredba (2023/956)-eng.
– CBAM Implementaciona uredba (2023/1773)-eng.
– CBAM uputstvo za ne-EU instalacije-eng.
– CBAM komunikacioni templejt za instalacije u ekselu-eng.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti na broj telefona 033/566-201.